Demokratska partija socijalista (DPS) nema većinsku podršku, a tri novoformirane partije imaju podršku 35 odsto građana, saopšteno je iz građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA).
Potpredsjednica URA, Božena Jelušić, kazala je na konferenciji za novinare da je tim nezavisnih stručnjaka uradio istraživanje, u toku juna mjeseca, na uzorku od 1.250 ispitanika i da je to istraživanje pokazalo da DPS nema većinu.
"Na drugoj strani, opozicione snage, bez Pozitivne koja je jasno nagovijestila kurs saradnje sa DPS-om, imaju 45 odsto podrške građana. Novoformirane snage, URA, Demos i Demokrate uživaju trenutno 35 odsto podrške građana", rekla je Jelušić.
Jelušić je kazala da je istraživanje tretiralo Demokratski front (DF) kao Novu i Pokret za promjene posebno, i da onih 10 odsto od 45 odsto ukupne podrške opoziciji otpada na Front i ostale opozicione partije, kao i da je Pozitivna ispod cenzusa.
Ona je kazala da je trenutna snaga građanskog pokreta URA 9,2 odsto, sa tendencijom daljeg rasta, naročito, kako je rekla, nakon dešavanja u Socijaldemokratskoj partiji i najave Pozitivne da im nije daleka saradnja sa DPS-om.
"Ali i činjenice da značajan procenat dosadašnjih birača DPS-a u Građanskom pokretu prepoznaje alternativu", rekla je Jelušić.
Jelušić je dodala da analiza profila birača u okviru reprezentativnog uzorka pokazuje da je u značajnom dijelu tijela došlo do snaženja građanske orijentacije birača.
"Ti podaci posebno ohrabruju jer otkrivaju "rezerve" povjerenja građana i potencijal za zdrav i progresivan građanski aktivizam. Ovo je važno zbog toka što takozvani društveni kapital naše zajednice nije visok, zbog toga što su slabi odnosi povjerenja među građanima na nivou svih društvenih zajednica izuzev porodice, što je slaba inicijativnost građana i spremnost da se radi i ulaže i zajednicu i opšte dobro", kazala je ona", kazala je ona.
URA je, navela je Jelušić, ovom istraživanju pristupila da bi izbjegla bilo kakve lažne slike o realnom odnosu političkih snaga i o najzanačajnijim problemima koji se ukazuju upravo kroz odnos tih snaga.
"Rezultati ukazuju da se formirala jedna nova i ohrabrujuća politička realnost i to nas navodi da pozovemo sve istinske opozicione snage da, nakon najnovijih dešavanja u vlasti koja ostaje bez legitimiteta, i haotičnog stanja u vladajućoj koaliciji, budu mudre i posvećeno počnu da traže najoptimalniji model saradnje koji će dovesti do cilja - političkih promjena kao uslova za zaustavljanje pljačke i rasipanja crnogorskih resursa", rekla je Jelušić.
U istraživanju, kazala je potpredsjednica URA, vidljiv je i rejting DPS-a i ostalih stranaka, a u dobroj mjeri i profil potencijalnih glasača tih partija.
"Vidljivo je da se u značajnom dijelu opozicionog bloka ublažuju etničke i religijske granice, što suštinski ukazuje na snaženje građanske orijentacije među glasačima. Pa tako se događa da među Demokratama ima dosta Crnogoraca, za Demos glasaju Bošnjaci, naravno URA je tu paradigma partije koja okuplja sve društvene grupe, po etničkom, vjerskom principu, obrazovnom jezičkom i ostalim principima", rekla je Jelušić.
Ona je kazala i da je zbog toga izuzetno važno da se naredni izbori održe po novim izbornim zakonima i da je Vlada dužna da obezbijedi njihovo sprovođenje, što je, kako je navela, jedan od ključnih uslova za prijem u EU.
Jelušić je rekla da se podrška DPS-u kreće oko 38 odsto, u određenom profilu birača kao što su na primjer domaćice do 41 odsto. Ona je istakla da je istraživanje rađeno prije raskola u SDP-u i zaokreta Pozitivne prema DPS-u. Podrška SDP-u se prema istraživanju u tom momentu kretala od tri do pet odsto.
Prema tom istraživanju, 41,88 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pogrešnim putem, u odnosu na 35,12 odsto koji misle da se kreće pravim putem, a čak 85 odsto građana je veoma zabrinuto za mlade ili njihovu budućnost. Da sadašnja vlast prije svega zastupa moćne i bogate, a ne obične građane misli 54,45 odsto građana, a sa tim se uglavnom slaže još 21,40 odsto ispitanika, dok se 18 odsto građana sa tim uglavnom ili nimalo ne slaže.
Da nacionalna politika treba da slijedi međunarodne uzore misli 78 odsto građana, dok se sa tim ne slaže 14,3 odsto građana.
Jelušić je kazala da u istraživanju opredjeljenje za NATO nije bila prioritet, jer kako je navela tragalo se građanskim profilom birača.
"Ono što priča o NATO-u za URU u ovom momentu znači je to da URA nema dileme oko toga da je naša bezbjednost od prvorazrednog značaja, ali je za nas nedopustivo da NATO proces suspenduje i ovo malo osvojene slobode i ove male znake građanskog oporavka i da budemo sada zarobljenici te ideje "prvo NATO pa sve ostalo", jer imali smo prilike da se suočimo sa idejama "prvo država pa sve ostalo", "prvo ovo pa sve ostalo" i uglavnom je građansko biće Crne Gore u tome gubilo bitku", rekla je ona.
Bonus video:
