Situacija u zdravstvu u Crnoj Gori nije ni približno standardima zemalja u regionu, a kamoli Evropske unije, čijem članstvu se teži, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.
Katastrofalno stanje u zdravstvenim ustanovama možda i ne čudi ako znamo da se direktori istih biraju po partijskom, a ne stručnom ključu.
“Puno ih ne interesuje stanje u bolnicama. Izgleda da ih puno ne interesuje kvalitet zdravstvene zaštite koju pruža ustanova u kojoj su oni menadžeri, pa umjesto stručnih, obavljaju partijske zadatke koji ih očigledno preporučuju za nove mandate, posebno za vrijeme izbora”, tvrdi potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović, koji ističe da će se kada Demokrate dođu na vlast znati jasno pravilo: zdravstvo ljekarima, a politika političarima.
Potpuna depolitizacija zdravstva na svim nivoima i veće ulaganje države u opremljenost i kadar jedini put kojim možemo zadovoljiti standarde EU kojima težimo, naglasio je.
“Ono što je posebno i najvažnije pitanje na čemu se mora svakodnevno raditi i unapređivati je higijena u zdravstvenim ustanovama koja se nalazi u alarmantnom stanju, koja je rezultirala čak i smrtnim slučajevima u bjelopoljskoj bolnici. Ne smije se dozvoliti da se takav slučaj ikada više dogodi iako dobro znamo da su instrumenti koji se koriste u procesu liječenja jako stari, a u nekim ustanovama se i ne sterilišu redovno što takođe dovodi do velike opasnosti po pacijente i njihovo zdravlje”, naglašava Martinović.
“Očito da je primarni sistem zdravstvene zaštite dobro zamišljen ili možda samo mrtvo slovo na papiru prepisano od zemalja EU, ali u praksi se pokazuje loše funkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Loše se primjenjuje model porodičnog tj. izabranog ljekara, gdje pacijenti umjesto brže usluge na red čekaju po nekoliko dana. Vrlo je mali broj usluga koji se može dobiti na ovom nivou, što je potpuno neshvatljivo pa imamo situaciju da umjesto da se rasteriti sekundarni nivo on je opterećeniji, a pacijenti se tako dodatno izlažu troškovima”, kazao je
Napominje da u najvećem broju slučajeva uslove liječenja na sekundarnom nivou građani ne mogu obezbijediti u sredinama u kojima žive.
“Služba hitne medicinske pomoći loše funkcioniše, određene jedinice slabo su opremljene, vozila stara sa zastarjelom opremom, te se na taj način ne pruža adekvatna zdravstvena zaštita shodno nivou kojem bi trebalo,” ističe se u saopštenju.
Martinović ističe da se ne znaju prava zaduženja ustanova pa vrlo često se može čuti za primjere da se pacijenti šetaju od jedne do druge ustanove ne znajući kako da riješe problem, što u najvećem broju slučajeva ima za rezultat negativne posledice po njih.
U pojednim ustanovama, nekada i duži vremenski period ne rade skener aparati i rentgen aparati, što dodatno komplikuje situaciju pacijentima i prolongira njihovo liječenje, a država jako malo radi po tom pitanju, već sredstva ulaže na samo njima poznate načine, smatraju Demokrate.
Bonus video:
