Crnogorska vlast zna da Crna Gora ove godine neće dobiti pozivnicu u NATO, jer ne ispunjava kriterijume za članstvo, smatra član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Predrag Bulatović.
“Prvi ljudi vladajuće koalicije, kao i članovi Vlade zaduženi za spoljne poslove, evropske integracije i odbranu, znaju da Crna Gora neće ove godine dobiti pozivnicu za članstvo u NATO“, kazao je Bulatović agenciji MINA.
To su, kako je naveo, mogli direktno ili posredno da saznaju ili zaključe u kontaktima sa zvaničnicima zemalja članica Alijanse.
Komentarišući izjavu njemačke ambasadorke Gudrun Elizabet Štajnaker da će Crna Gora dobiti poziv za članstvo „ove, ili najkasnije naredne godine“, Bulatović je kazao da to nije prva, a neće biti ni poslednja izjava članica NATO o tome da Crna Gora neće dobiti pozivnicu.
„Predstavnici NATO zemalja na ovaj način uvode javnost Crne Gore u realnost da Crna Gora još ne ispunjava kriterijume za članstvo u NATO. Podsjetiću da je nedavno i predsjednik Francuske saopštio da ove godine neće biti proširenja“, rekao je Bulatović, koji je poslanik Demokratskog fronta.
Prema njegovim riječima, razlozi što Crna Gora ne treba i što neće dobiti poziv, suštinski su sadržani u tome što Vlada nije zadovoljila nijedan od tri uslova.
„Zbog izostanka mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije, Evropska komisija može da uvede klauzulu balansa, što znači zaostajanje u vladavini prava. Sektor službi bezbjednosti je nereformisan, a nivo javne podrške je i dalje nizak“, naveo je Bulatović.
Upitan da prokomentariše izjavu glavnog komandanta NATO-a, generala Filipa Bridlava, da je Crna Gora u vojnom smislu spremna, i da je sada samo riječ o političkoj odluci da li će dobiti pozivnicu i pridružiti se Alijansi na Samitu u Poljskoj naredne godine, Bulatović je ocijenio da se radi o kurtoaznoj izjavi.
„Bez obzira na kurtoazne izjave vojnih zvaničnika NATO, Vojska Crne Gore je na niskom nivou, bilo da se posmatra u cjelini, bilo pojedinačno kroz kadrovske i materijalne resurse, ili kroz nivo naoružanja i opreme“, smatra Bulatović.
On je kazao da su važan ugao za ocjenu da li će biti proširenja Alijanse i odnosi na globalnom planu, a posebno odnos NATO-a i Rusije.
„Smatram da ni na narednom samitu iduće godine neće biti proširenja, upravo zato što nije realno da NATO ostvari svoj interes daljeg širenja ka Rusiji“, rekao je Bulatović.
Kad je u pitanju ispunjavanje kriterijuma za članstvo, on je kazao da je sistem bezbjednosti u Crnoj Gori u stalnom VD stanju, „a imali smo i niz novih zakonskih rješenja koja su čitav obavještajno bezbjednosni sektor neustavno pozicionirali“.
„Paralelno sa tim, snižen je ionako nizak nivo demokratske i parlamentarne kontrole tajnih službi, a čitav sistem stavljen je pod privatno partijsku kontrolu šefa režima i njegovog zamjenika Duška Markovića“, dodao je Bulatović
On je ocijenio da je agresivna kampanja koju Demokratska partija socijalista (DPS) partija vodi navodno za povećanje javne podrške za članstvo u NATO, suštinski politička kampanja koju ta stranka vodi za naredne parlamentarne izbore.
„Pošto vrh DPS-a zna da neće biti pozivnice za članstvo u Alijansi, oni će navodnom kampanjom za NATO ući u izbornu godinu sa nastavkom te iste kampanje, obrazlažući da će Crna Gora iduće godine na redovnom samitu dobiti pozivnicu“, kazao je Bulatović.
To će, kako je naveo, kombinovati sa glorifikovanjem svoje uloge u ostvarivanju nezavisnosti kroz obilježavanje „desetogodišnjice od pokradenog referenduma“.
„Slaveći taj jubilej, pronaći će nove protivnike koji su opasnost za nezavisnost i za režim. To je mogući plan DPS-a u koji se uklapa i da izbori se održe oko 21. maja naredne godine“, smatra Bulatović.
Prema njegovim riječima, nasuprot tome, DF kao najjači opozicioni subjekt u Skupštini traži formiranje prelazne vlade, čiji će zadatak biti da se stvore uslovi za fer i poštene izbore u svom redovnom terminu.
„Takvu ponudu sa detaljima ubrzo će i zvanično dobiti vladajuća koalicija. Ako je odbije, onda će DF pokrenuti organizovanje masovnih, mirnih i demokratskih protesta čiji je cilj formiranje prelazne vlade“, dodao je Bulatović.
Upitan da li bi se nedobijanje poziva za članstvo u NATO do kraja godine moglo odraziti na odnose DPS-a i Socijaldemokratske partije (SDP), imajući u vidu da je lider socijaldemokrata Ranko Krivokapić više puta ponovio da su u toj koaliciji zbog NATO integracija, Bulatović je ocijenio da taj odnos zavisi od volje i opredeljenja većine birača i članova SDP-a.
On je kazao da je ubijeđen da ta većina u SDP-u jeste za političke odnose saradnje sa DPS-om.
„Do kongresa ove dvije partije, uočljivi su loši lični i politički odnosi lidera dvije stranke. Da li će to ubuduće biti tako, zavisiće od uticaja i stvarne moći manjine sa Kongresa SDP-a na buduće ponašanje većine u toj partiji da redefiniše svoj lični politički odnos prema DPS-u i njegovom lideru“, smatra Bulatović.
Prema njegovim riječima, ako se ne desi to redifinisanje, sasvim je izvjesno da će nedobijanje pozivnice za NATO biti ključna tačka razmimoilaženja lidera dvije vladajuće stranke.
„U takvom razvoju događaja, vidim mogućnost da premijer izgubi većinu u parlamentu, jer bi bilo neprihvatljivo da bilo ko od 36 opozicionih poslanika promijeni svoj politički odnos prema aktuelnoj Vladi i premijeru“, kazao je Bulatović.
On je rekao da više vjeruje da će SDP naredne mjesece iskoristiti za međusobno pomirenje, odnosno da zajedno sa DPS-om nedobijanje pozivnice za NATO pokušaju preokrenuti u neki svoj politički benefit.
„Ako bi nastavili razmimoilaženja, onda vjerujem da će sadašnji politički folklor DPS-a vezan za navodnu NATO kampanju biti usmjeren i na optužbe prema vrhu SDP-a da su oni krivci što nije dovoljna javna podrška za NATO“, naveo je Bulatović.
Na to, kako je kazao, navodi saopštavanje znatno nižih podataka podrške NATO-u koje je iznio politički direktor DPS-a, u odnosu na one koje je nedavno saopštavao koordinator Vladinog tima za NATO kampanju. „Usput, stvarna podrška NATO-u znatno je manja i od podataka koje je prije par dana saopštio DPS“.
„Dakle, lider SDP-a, koji je izvorni suverenista i koji je do kraja posvećen prozapadnoj i pronato orijentaciji, u ovom razvoju događaja može biti proglašen za glavnog krivca za nedobijanje pozivnice za člansto u Alijansi, kao i za nisku javnu podršku NATO-u zbog njegovog navodnog lutanja na unutrašnjo-političkom planu“, zaključio je Bulatović.
Bonus video:
