Lobiranje je značajno jer se njime na bitne odluke može uticati u skladu sa zakonom, kazala je direktorica Direktorata za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković.
Nakon sjednice Odbora za antikorupciju na kojoj je Ratković predstavila Predlog zakona o lobiranju, ona je novinarima objasnila da lobisti mogu biti “fizička lica ili osobe zaposlene u pravnim firmama”.
Lobiranje je značajno i sastoji se, kako je kazala, u uticaju na donošenje zakona ili podzakonskih akata koji je zasnovan na zakonu.
“Cijela ideja lobiranja je u tome da se utiče, a da taj uticaj bude zakonom definisan, čime eventualna korupcija i nezakonite radnje gube na smislu”, kazala je Ratković.
Ona ja rekla da je ambijent u Crnoj Gori sada drugačiji u odnosu na onaj koji je postojao kada je donešen prvi Zakon o lobiranju (2011), pa vjeruje da će se i nakon donošenja novog zakona ta djelatnost u Crnoj Gori razviti.
“Sadašnji ambijent u državi je drugačiji u odnosu na onaj kada je prvi zakon donešen, a odredbama novog zakona će predstavnici određenih biznisa biti u mogućnosti da budu naručioci lobiranja”, rekla je Ratković, navodeći da prostora za lobiranje ima posebno u oblasti ekologije, poljoprivrede ili zdravstva.
Lobista, kako je objasnila, može biti stručnjak u bilo kojoj oblasti, a ne mora biti pravnik već samo imati visoku stručnu spremu.
“Bitno je da je stručnjak i da može davati mišljenja zasnovana na najvećim standardima vodeći računa o javnom interesu”, objasnila je Ratković.
Predsjednik Odbora za antikorupciju, Predrag Bulatović, ocijenio je da je taj odbor trebalo da razmatra Predlog zakona o lobiranju prije matičnog, jer bi, kako je naveo, na taj način mogao da da mišljenje i preporuke koje bi bile značajne za raspravu.
Bulatović je ocijenio da novi zakon o lobiranju, kada bude usvojen, “neće škoditi ali neće ni koristiti”, zato što se u Crnoj Gori odluke donose na način koji nije pogodan za uticaj lobiranjem.
Odluke se u Crnoj Gori, kako je naveo, donose u skladu sa političkim interesima partija. “Nije postojeći Zakon o lobiranju bio razlog da nemamo lobista i razvijenu tu profesiju, nego trenutak u kome se nalazimo u državi. Nadam se da će se to promijeniti”.
Bulatovića je kazao da Evropska komisija insisitira da Crna Gora donese zakon o lobiranju, uprkos tome što mnoge države članice Evropske unije (EU) nemaju zakonom regulisano lobiranje, niti registre lobista.
Ratković je na pitanje Bulatovića zašto Evropska komisija insistira da se usvoji novi zakon, pojasnila da je dodatno regulisanje djelatnosti lobiranja predviđeno u pregovaračkom poglavlju 23 i Akcionom planu za borbu protiv korupcije. Prema njenim riječima, i EK je u ovogodišnjem Izvještaju o napretku ukazala na potrebu detaljnijeg definisanja ove oblasti.
Bulatović je kazao da neće biti protiv donošenje tog zakona već će amandmanski djelovati na pojedine odredbe, ali je ocijenio da su promjene u novom zakonu biti "kozmetičke". “Ovo je štrik i kozmetika na postojeći Zakon o lobiranju”, poručio je Bulatović.
Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić, kazao je da ima dilemu o potrebi donošenja novog zakona o lobiranju.
“Imam dilemu da li nam je ovaj zakon potreban. Neće nam štetiti, ali ne vidim zašto se on usvaja po hitnom postupku, posebno zato što drugi zakoni iz seta antikorupcijskih nijesu usvojeni. Mislim da u Crnoj Gori nije problem u zakonodavnom okviru u borbi protiv korupcije, već u praksi”, rekao je Bojanić.
Prema njegovim riječima, na taj način se samo stvara utisak da se u Crnoj Gori vodi ozbiljna borba protiv korupcije. Ratković je kazala da vjeruje da će se donošenjem novog zakona stvoriti ambijent za razvoj lobiranja.
“Vjerujem da će ovaj zakon imati potvrdu i sprovođenjem u praksi, odnosno profesijom koju još nemamo”, rekla je ona, objašnjavajući da će se donošenjem novog zakona preventivno djelovati u borbi protiv korupcije.
Bonus video:
