Da bi mogla da očekuje pozivnicu za NATO tokom 2015. godine, Crna Gora mora da uradi isto što i Hrvatska da se oslobodi kadrova naslijeđenih iz bivšeg sistema i umjesto njih dovede mlađe, dijelom u članicama Alijanse obučavane službenike.
Eksperti i poznavaoci prilika u Hrvatskoj i Sloveniji, članicama NATO-a koje imaju različito iskustvo u evroatlantskim integracijama, ukazuju na zajednički imenitelj sve tri države većina kadrova bezbjednosnih službi iz zemalja bivše Jugoslavije potekla je iz sistema koji nije bio baš naklonjen NATO-u.
Upravo će reforma sektora bezbjednosti biti jedan od ključnih zadataka crnogorskih vlasti do kraja sljedeće godine, kada šefovi diplomatija članica Alijanse stave na dnevni red pozivnicu za NATO.
To je i jedina oblasti koju je generalni sekretar NATO -a Anders fog Rasmusen konkretno naglasio krajem juna na ministraskom Samitu:
"Sad zaista želimo da Crnoj Gori pomognemo da pređe dodatni put i jedno od područja na koja ćemo se naročito usredsrediti biće reforma sektora bezbjednosti".
Formulacija reforma sektora bezbjednosti, prema informacijama "Vijesti" iz više diplomatskih izvora, znači, između ostalog, da ključni igrači NATO-a traže da se Vlada oslobodi pripadnika tajnih službi za koje postoje podaci da sarađuju sa državama koje nijesu članice NATO-a, kao što je Rusija, kao i onih koji za sopstveni račun sarađuju sa kriminalnim krugovima.
Upravo je na ministarskom sastanku u junu odlučeno da proširenje NATO-a neće biti na dnevnom redu Samita u Velsu, 4. i 5. septembra, na koji će otputivati desetočlana delegacija crnogorske vlasti predvođena premijeroom Milom Đukanovićem.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani Zijad Bećirović kaže da u Sloveniji nije zabilježen nijedan slučaj curenja informacija i saradnje agenata sa Rusijom, za šta iz NATO-a postoje sumnje da se dešava u Crnoj Gori.
Direktor Organizacije za promovisanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) i spoljnopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić kaže da je Crnoj Gori potrebna pomoć za reformu bezbjenosnog sektora
"Slovenija je bila jedini kandidat za NATO, na koju Rusija nije imala nikakvih prigovora, odnosno problema u vezi sa tim. Međutim, velike probleme sa time su imali svi 'istočnjaci', posebno baltičke države i Slovačka", ukazuje Bećirović.
Američka agencija AP objavila je početkom jula da je ključna stvar zbog čega je odloženo slanje pozivnice Crnoj Gori “penetracija Rusa u crnogorsku obavještajnu službu”.
Izvor AP, zvaničnik NATO-a, procijenio je da je broj crnogorskih obavještajaca povezanih sa Rusijom između 25 i 50. Većina crnogorsklih zvaničnika je negirala tačnostost ovih navoda.
Bećirović je preporučio da Crna Gora izabere jednu primjerljivu članicu NATO-a sa kojom bi na reformi bezbjednosnog sektora snažnije sarađivala, kako bi joj ona prenijela svoja iskustva za članstvo.
Direktor Organizacije za promovisanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) i spoljnopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić kaže da je Crnoj Gori potrebna pomoć za reformu bezbjenosnog sektora.
Urednik informativnog programa HRT-a Dražen Miočić kazao je ranije "Vijestima" da je Hrvatska imala velikih problema tokom bezbjednosnih reformi.
On je rekao da se većina analitičara slaže da proces reforme nije u potpunosti završen ni u Hrvatskoj.
“No kriterijumi postavljeni pred Hrvatsku su bili zadovoljeni. Ne mislim s druge strane da se u ovom razdoblju po pitanju Crne Gore radi samo o reformi bezbjednosnog sektora, nego i o jačanju pravosuđa i podizanju podrške građana članstvu. Istaknuta je reforma bezbjednosnog sistema koja je u stalnom procesu ali za koju je evidentno potrebna podrška”.
Urednik informativnog programa HRT-a Dražen Miočić kazao je ranije "Vijestima" da je Hrvatska imala velikih problema tokom bezbjednosnih reformi.
"Tu je bilo dosta problema zato što je bilo dosta kadrova naslijeđenih iz bivšeg sistema. Danas je to koliko-toliko uspješno riješeno, zato što je tim kadrovskim promjenama, prije svega u Ministarstvu odbrane, postignuto da većina snaga čine mladi ljudi, koji su školovani vani, tako da taj bezbjednosni problem više nije toliko bitan".
U NATO-u sve znaju o našim državama i vezama naših političara, generala i vojnika
Na pitanje šta treba da uradi Crna Gora kako bi uspješno reformisala bezbjednosne službe, Miočić je kazao da treba da uradi "u načelu isto što i Hrvatska". "Oni imaju saznanja, pogotovo bezbjednosna, o našim državama, našim političarima, generalima, vojnicima. Tu zapravo i nema neke tajne, jer se zna da je većina kadrova iz zemalja bivše Jugoslavije potekla iz jednog sistema koji nije bio baš naklo n j e n NATO-u. NATO se neće uplitati u unutrašnjo-politčke odnose niti u izbore, ali će se truditi da što više mladih ljudi uključi u školovanje i obilazak zemalja članica" kazao je on.
Upozorenje o Rusima treba uzeti vrlo ozbiljno
Uz ocjenu da je sasvim sigurno potrebno reformisati ANB, kao i vojni bezbjednosno-obavještajni aparat Crne Gore, Bećirović je kazao da "postoji mogućnost da sumnje NATO-a do neke mjere stoje" kada je riječ o ruskoj involviranosti o bezbjednosni aparat Crne Gore.
"Ipak, to su prije svega reakcije na sadašnju rusku politiku u Ukrajini, ne toliko neposredno na Crnu Goru. Ruski interes i uticaj u Crnoj Gori je sasvim sigurno daleko od interesa za Sloveniju i Hrvatsku. Ali u svakom slučaju vlast u Crnoj Gori to upozorenje mora shvatiti krajnje ozbiljno i uvjeriti i dokazati da sumnje NATO-a ne stoje. U suprotnom će poljuljano povjerenje biti dodatno narušeno", kazao je Bećirović.
Da je sada 2008. dobili bi pozivnicu
Avdagić smatra da se, u slučaju Crne Gore radi o nešto višim kriterijima nego što su imale druge zemlje koje su primljene u NATO.
"Da je danas 2008. uvjeren sam kako bi Crna Gora dobila pozivnicu. Drugo, ne može se očekivati od Crne Gore da bez jake podrše prolazi kroz reforme koje imaju svoju cijenu i za koje treba imati kapacitete i u kadrovskom smislu, ali i u znanju, koje se ne stiče brz", kazao je Avdagić .
Bonus video:
