U Crnoj Gori raste podrška ulasku u NATO, a smanjuje se broj protivnika, saopštio je Nacionalni koordinator za članstvo u NATO Nebojša Kaluđerović, dok je poslanik Socijalitičke narodne partije Velizar Kaluđerović pozvao nadležne da saopšte detalje tih istraživanja.
Studentski parlament i Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore organizovali su predavanje o trendovima podrške javnog mnjenja potencijalnom članstvu Crne Gore u NATO-u.
Nebojša Kaluđerović je podsjetio da je u Crnoj Gori došlo do rasta podrške članstvu i da se ona sada kreće do 46 odsto.
On je objasnio da je istraživanje, za potrebe Komunikacionog tima, sprovedeno krajem marta, na uzorku od 1.236 građana.
"Istraživanje je radila agencija Ipsos, najrenomiranija na Balkanu, anketiranjem lice u lice", objasnio je Nebojša Kaluđerović.
Velizar Kaluđerović je ocijenio da saradnja Crne Gore sa NATO-om treba da ostane na nivou Partnerstva za mir, čime se ostavlja više prostora za bliske odnose i sa zemljama van Alijanse.
"Crna Gora je svojom teritorijom i brojem stanovnika mali sistem i mnogo je prikladnije da u odnosima sa NATO-om ima saradnju do nivoa Partnerstva za mir", kazao je Velizar Kaluđerović.
On je rekao da bi to značilo izuzetno kvalitetnu saradnju, ali i omogućilo bliske odnose sa drugim državama.
"Na taj način se ostavlja mnogo više prostora za dobre prijateljske i bliske odnose i sa onim državama koje nijesu članice i koje ne gledaju blagonaklono na to što radi NATO", objasnio je Velizar Kaluđerović.
On je kazao da Ustav Crne Gore predviđa da ratifikovani međunarodni instrumenti imaju primat nad nacionalnim zakonodavstvom.
"Kada se govori o članstvu u NATO-u, kao jednom od najvažnijih spoljno-političkih prioriteta Crne Gore, pretpostavlja se širok dijalog u kome treba da učestvuju svi, a ne samo Vlada, parlament, partije nego i svi ostali segmenti našeg društva", kazao je Nebojša Kaluđerović
On je rekao da je NATO deklarisan kao odbrambeni savez, a pitanje je, kako je naveo, da li se uvijek tako ponaša.
"Da li je NATO zaista odbrambeni vojni savez i da li se ta funkcija zloupotrebljava? Da li smo i mi na ovim prostorima osjetili da NATO nije samo odbrambeni savez?", poručio je poslanik SNP-a.
Prema njegovim riječima, NATO je izvršio agresiju na teritoriji bivše Savezne Republike Jugoslavije(SRJ) 1999, a za to, kako je naveo, niko nije odgovarao.
"Mi smo svjedoci da je 1999. bila agresija na našu tadašnju SRJ pod izgovorom da se spriječi humanitarna katastrofa na Kosovu i da je to učinjeno bez mandata Savjeta bezbijednosti UN", rekao je Velizar Kaluđerović.
On je podsjetio na sadržaj člana 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji predviđa da će se napad na jednu ili više članica u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.
"Pitanje je zbog čega samo Evropa i Sjeverna Amerika, kao i zbog čega se NATO ne širi na Južnu Ameriku, Afriku, Aziju", poručio je Velizar Kaluđerović.
Nebojša Kaluđerović, podsjetio je na aktivnosti koje je Komunikacioni tim sproveo i koje su, kako je naveo, između ostalog dovele do povećanja javne podrške.
On je kazao da je Komunikaciona strategija izmijenjena tako što je otvoren javni dijalog za sve segmente društva.
"Kada se govori o članstvu u NATO-u, kao jednom od najvažnijih spoljno-političkih prioriteta Crne Gore, pretpostavlja se širok dijalog u kome treba da učestvuju svi, a ne samo Vlada, parlament, partije nego i svi ostali segmenti našeg društva", kazao je Nebojša Kaluđerović.
On je kazao da kroz javni dijalog treba iznositi argumente.
"Željeli smo da otvorimo javni dijalog i zbog toga što se pokazalo da postoje ozbiljne predrasude o ovom pitanju", kazao je Nacionalni koordinator.
Neke od tih predrasuda su, kako je naveo, događaji 1999.godine, pitanje gubljenja suvereniteta članstvom, špekulacije o bazama.
"NATO baze ne postoje, nego postoje baze koje se grade na nacionalnim teritorijama, a u slučaju potrebe mogu se koristiti u okviru Saveza", objasnio je Nebojša Kaluđerović.
Nebojša Kaluđerović je podsjetio da se odluka o članstvu može donijeti na referendumu ili u parlamentu, kao i da je većina zemalja to učinila u parlamentu, osim Slovenije i Mađarska koje su tu odluku donijele na referendumu.
Prema njegovim riječima, Crna Gora bi trebalo da prati ono što je praksa drugih zemalja, a ne izuzetak.
Galerija
Bonus video:
