Partije, koalicije ili grupe birače koje žele da učestvuju na lokalnim i parlamentarnim izborima ubuduće će morati da podrži jedan odsto ukupno upisanih birača, koji će svoj potpis morati da daju u izbornim komisijama, kao što je već slučaj na predsjedničkim izborima na kojima su kandidati morali da skupe 1, 5 odsto podrške.
To u praksi znači da je uslov da neki politički subjekt učestvuje na državnim izborima da prikupi podršku oko 4.100 punoljetnih građana.
I do sada su partije, koalicije ili grupe građana morale prikupiti jedan odsto podrške birača, ali su partije same na terenu skupljale potpise i njihova autentičnost suštinski nije provjeravana.
To je predviđeno Nacrtom zakona o izboru odbornika i poslanika o kojem će se u ponedjeljak izjasniti Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces.
U Nacrtu zakona novina je i usaglašena odredba da ispitivanje javnog mnjenja poput “exit polea” neće smjeti da se radi u krugu od 100 metara od biračkog mjesta
Ukoliko se na Radnoj grupi dogovore o ovom modelu to bi značilo da male stranke, koje je opozicija uglavnom optuživala da su formirane kako bi rasule glasove i na taj način pomogle vladajućoj koaliciji, teško mogu računati da će steći pravo da učestvuju kako na državnim, tako i na lokalnim izborima.
Primjera radi, da bi neka partija mogla da učestvuje na lokalnim izborima na Cetinju moralo bi da je podrži oko 140 birača pred članovima opštinske izborne komisije.
Ovo rješenje, koje se primjenjivalo tokom dva izborna ciklusa za predsjednika države na kojima su učestvovali samo kandidati jakih stranaka, kritikovale su međunarodne organizacije koje posmatraju izbore.
Radna grupa je usaglasila rješenje prema kojem će izbori morati da se organizuju isključivo “neradnim danom(nedjeljom)” i moraju biti održani najkasnije 30 dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata odbornika, odnosno poslanika, umjesto ranijih 15 dana.
Najvjerovatnije će se svaki glasački listić smatrati nevažećim ukoliko bude zaokružen olovkom koja nije crne ili plave boje, odnosno ukoliko se redni broj ispred kandidata, njegovo ime ili ime liste ne zaokruži, već obilježi na bilo koji drugi način
Ta ista distanca važi i za propagandni materijal, koji prema važećem rješenju može biti postavljen na udaljenosti od 50 metara od biračkog mjesta.
Dogovoreno je i da “objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnjenja, analiza i drugih israživanja” u medijima nije dozvoljeno 15 dana uoči održavanja izbora, umjesto sadašnjeg roka od 10 dana.
Nacrt zakona koji je dostavljen “Vijestima” sadrži sve predložene izmjene koje su se u prethodnih pet mjeseci čule na sjednicama Radne grupe, i posebno je naznačeno koje su odredbe usaglašene a koje još uvijek nisu.
DIK će po novom zakonu postati posebna budžetska jedinica i finansiraće se iz državnog budžeta, a ne kao do sada iz budžeta Skupštine.
Iako nije u potpunosti usaglašeno, jer se čeka da Socijalistička narodna partija (SNP) odustane od svog predloga da se glasa pečatom, najvjerovatnije će se svaki glasački listić smatrati nevažećim ukoliko bude zaokružen olovkom koja nije crna ili plave boje, odnosno ukoliko se redni broj ispred kandidata, njegovo ime ili ime liste ne zaokruži, već obilježi na bilo koji drugi način.
"Nevažeći glasački listić je nepopunjeni glasački listić, listić na kome redni broj nije zaokružen već je na neki drug način izvršeno označavanje, listić na kojem osim zaokruživanja postoje i neke druge oznake, listić na kome je zaokruživanje označeno flomasterom ili hemijskom olovkom sa mastilom druge boje osim dozvoljene plave i crne“, predlog je DF.
U Nacrtu je navedeno će se taj predlog još jednom sagledati i “pronaći kompromisno rješenje”. Radna grupa nije do kraja dogovorila ni sastav DIK-a.
DPS ne bi puno da mijenja glasanje pismom
Ni glasanje putem pisma na Radnoj grupi nije u potpunosti usaglašeno. DF predlaže da rok za podnošenje zahtjeva za glasanje putem pisma mora biti dostavljen izbornoj komisiji 48 časova prije izbora, uz obaveznu ljekarsku dokumentaciju ukoliko je osoba mlađa od 80 godina.
Predlog DF koji ima većinsku podršku na Radnoj grupi je da po dva predstavnika opozicije i vlasti iz biračkog odbora idu kod birača kome predstavnik povjerenik cijepa kontrolni kupon nakon što glasa.
Birač listić stavlja u mobilnu kutiju, a kontrolni kupon ide u poseban koverat. DPS u svom predlogu ne pominje ni rok za podnošenje zahtjeva za glasanjem putem pisma, i u odnosu na postojeće rješenje nudi minimalne izmjene. Izborni štab Miodraga Lekića upravo je imao najviše prigovora na glasanje putem pisma.
Samo SNP, Pozitivna i CEMI podržavaju žene
Još jedna odredba koja nije u potpunosti usaglašena je zastupljenost žena na izbornim listama.
Socijalistička narodna partija, Pozitivna Crna Gora i Centar za monitoring(CEMI) predložili su da partije i koalicije da bi stekle pravo da učestvuju na izborima moraju na poslaničkoj i odborničkoj listi imati 30 odsto žena, i to na svakom trećem mjestu. Ostale partije nijesu dostavljale svoje predloge o zastupljenosti žena.
Međutim, sve partije za rješenje prema kojem će, ukoliko prestane mandat kandidatu iz reda manje zastupljenog pola, umjesto njega biti izabran prvi sljedeći kandidat iz reda manje zastupljenog pola.
Bez prskanja, ako MUP da čitače
Ukoliko prođe predlog DF-a za elektronsku identifikaciju birača nakon što dobiju pisanu potvrdu MUP da je to tehnički izvodljivo, što je tražio DPS, glasači ubuduće neće biti prskani sprejom i njihove ruke neće biti skenirane optičkim čitačem.
DF je predložio da se identifikacija na biralištima vrši provlačenjem lične karte kroz čitač, nakon čega će biti odštampan odrezak sa podacima birača koji će potpisivati predsjednik biračkog odbora i predstavnik opozicije.
Biračima koji odbiju elektronsku identifikaciju neće biti dozvoljeno da glasaju. DF predlaže i da na biračkom mjestu budu knjige sa biračkim spiskovima kao i do sada, u slučaju pada sistema elektronske identifikacije.
Galerija
Bonus video:
