Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič kazao je danas da će se ci da sada nema smisla govoriti o tome.
“Jedno je politička volja, a drugo kapaciteti države, posebno Crne Gore koja je mala i ima malu državnu administraciju. Proces je dobro počeo, ali treba pričekati da se vidi kakvim će tempom krenuti“, kazao je Drobnič na tribinini u Plužinama koju je organizovao Fors Montenegro u sklopu projekta „Hajde da razgovaramo o EU“.
Drobnič je kazao da će Crna Gora, kada uđe u EU, biti daleko ispod prosjeka zajednice evropskih zemalja i da će zato biti u prilici da dobije sredstva koja će moći da iskoristi na najbolji način kako bi smanjila razliku između sjevera i juga države. Kao primjer uspješnog korišćenja sredstava EU, Drobnič je pomenuo Irsku koja je sredstva prvo ulagala u razvijena područja da bi kasnije generisano bogatstvo preusmjerila na nerazvijeni dio zemlje.
On je ocijenio i da će članstvo u EU omogućiti ljudima da ne napuštaju sela.
“Fondovi iz kojih se daju donacije za poljoprivredu su najveći, a Plužine su jedno od najinteresantnijih područja za poljoprivredu u Crnoj Gori i ulaskom u EU stvoriće se uslovi da ljudi ne napuštaju sela”, kazao je Drobnič
Milutin Cicmil, predsjednik SO Plužine, kazao je da je problem sjevera, ali i cijele Crne Gore, nedostatak kadrova sposobnih da pripreme adekvatne projekte i da se ne smije dozvoliti da država preusmjerava sredstva dobijena od EU jer će se nastaviti polarizovanje razvijenog juga i siromašnog sjevera.
„Na konferenciji koja je prije 20-ak dana održana u Rijeci svi su iznijeli negodovanje zbog načina na koji EU dodjeljuje sredstva jer u državama u kojima još uvijek postoji centralizovan sistem i u kojima decentralizacija nije sprovedena do kraja dolazi do toga da država zapostavlja jedan dio zemlje a drugi razvija. Dosadašnje prilike u Crnoj Gori su pokazale da se sjever zapostavlja a jug razvija i bojim se da će se to nastaviti“, kazao je predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić. Drobnič je kazao da se EU ne miješa u raspodjelu sredstava koje neka država dobije, ali i da od lokalnih uprava zavisi da li će dobar dio „evropskog kolača“ pripasti njima.
Miodraga Bakrača je interesovalo kako da se male zemlje, poput Crne Gore, izbore sa multinacionalnim kompanijama, dok je Vladimir Joković tražio savjet kako da poljoprivredni proizvođači koji ne znaju engleski jezik i da pišu projekte, mogu da iskoriste sredstva EU.
Drobnič šansu Crne Gore vidi u formiranju malih i srednjih preduzeća, a što se tiče poljoprivrednih proizvođača, Vlada i lokalne zajednice treba da budu veza između EU i proizvođača.
Bonus video:
