Evropska komisija(EK) u Izvještaju o napretku za 2013. ukazala je da crnogorski sudovi i tužilaštvo u postupcima za ratne zločine, do sada nijesu “koristili optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo, pomaganje i prikrivanje”.
U dijelu posvećenom poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava, Komisija je navela da odluke crnogorskog pravosuđa moraju biti u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, da odražavaju nadležnost Haškog tribunala, uz potpunu primjenu domaćeg krivičnog prava.
Crnogorski sudovi u slučajevima Morinj, deportacije izbjeglica iz maja 1992. godine, Bukovica i Kaluđerski laz nijesu pravosnažno proglasili nijednu osobu krivom
"Optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i prikrivanje do sada se nijesu koristile. Crna Gora treba da obezbijedi da civilne žrtve imaju pristup pravdi i ratnoj odšteti", stoji u najvažnijem godišnjem dokumentu Brisela za Crnu Goru koji se pojedinačno radi i za druge države zapadnog Balakan.
Komandna odgovornost je oblik odgovornosti pretpostavljenih koji su znali ili su morali da znaju za zločin, a nijesu ništa preduzeli da ga spriječe ili kazne. Po komandnoj odgovornosti osuđeni su u Hagu mnogi vojni i politički zvaničnici zaraćenih strana u bivšoj Jugoslaviji. Po tom osnovu je bio optužen i Slobodan Milošević, a smrt Franja Tuđmana preduhitrila je podizanje takve, već pripremljene haške optužnice protiv njega.
Crnogorski sudovi u slučajevima Morinj, deportacije izbjeglica iz maja 1992. godine, Bukovica i Kaluđerski laz nijesu pravosnažno proglasili nijednu osobu krivom. U slučaju Bukovica Apelacioni sud je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju i optužene oslobodio odgovornosti jer su, kako je obrazloženo, optuženi za krivično djelo koje nije postojalo u zakonodavstvu u periodu na koji se odnosila optužba.
EK u dijelu Izvještaja posvećenom poglavlju 23 dalje ocjenjuje da građevinarstvo i prostorno planiranje, obrazovanje, zdravstvo i javne nabavka nastavljaju da budu oblasti “veoma podložne korupciji”.
Sve ranije slučajeve zastrašivanja i nasilja nad novinarima procesuirati: Veljović i Brajušković (Foto: Privatna arhiva)
Navodi se i da je “infiltracija organizovanog kriminala u javnom i privatnom sektoru ozbiljan razlog za zabrinutost”.
Brisel dalje upozorava da česte izmjene odgovarajućih zakona, spora obrada slučajeva visoke korupcije i ukidanje presuda, otežavaju efikasnost borbe protiv korupcije.
“Ne postoji proaktivni stav organa za sprovođenje zakona da razmotre optužbe za korupciju, naročito onih koji uključuju visoke zvaničnike. Visoka stopa istraga za prijavljenu korupcije nikada ne rezultira podizanjem optužnica”, navodi se dijelu Izvještaja koji se odnosi na poglavlje 23.
EK navodi da je napredak u postizanju mjerljivih rezultata u istragama, krivičnim gonjenjima i presudama u slučajevima korupcije i dalje ograničen, posebno u vezi sa slučajevima korupcije na visokom nivou, iako su “neki napori” napravljeni kako bi se ojačao zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije.
Komisija je izrazila zabrinutost i zbog visoke stope oslobađajućih presuda u prvostepenim postupcima, ali i na Apelacionom sudu.
“Nedostaci u pogledu nezavisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema i dalje su ozbiljan razlog za zabrinutost i otežavaju borbu protiv korupcije”, stoji u izvještaju.
"Specijalni istražni tim u tužilaštvu još uvijek nema direktan pristup relevantnim bazama podataka, kao ni ljudske i finansijske resurse"
"Nije bilo pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou. Prvostepena presuda za zloupotrebu službenog položaja, koja uključuje bivšeg gradonačelnika Budve i poslanika, je poništena iz proceduralnih razloga od strane Apelacionog suda, a predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje", stoji u izvještaju.
Navodi se i da su dvije finansijske istrage u toku, ali da finansijske istrage generalno ne koriste sistematski
Brisel smatra i da su potrebni “značajni napori” za sprečavanje zloupotrebe državnih resursa u izborne kampanje, kao i da se bolje moraju spovoditi pravila o finansiranju partija i izbornih kampanja.
Naznačeno je da Crna Gora treba da ojača kapacitete primjene na svim nivoima, kako bi se smanjile nepravilnosti u primjeni Zakona o javnim nabavkama od strane raznih ugovornih strana.
"Nedostatak transparentnosti određenih procedura, dijeljenje pojedinačnih ugovora o javnim nabavkama u nekoliko ugovora i slabo izvještavanje stvorili su uslove za korupciju", stoji u dokumentu.
Institucionalni i operativni kapaciteti tužilaca, sudija i policije u borbi protiv korupcije, smatraju u Briselu, su poboljšani kroz dalju obuku i podršku, ali je i to i dalje nedovoljno.
"Specijalni istražni tim u tužilaštvu još uvijek nema direktan pristup relevantnim bazama podataka, kao ni ljudske i finansijske resurse. Profesionalni kapaciteti Uprave za imovinu, zadužene za upravljanje i prodaju imovine stečene kriminalom, treba da bude ojačano", navodi se u izvještaju.
Ocijenjeno je da se saradnja između tužilaštva i policije mora dalje razvijati, uključujući i onu u pretkrivičnom postupku, dok vodeća uloga tužilaštva treba da se ojača.
Uz podsjećanje da je u oblasti odgovornosti pravosuđa pokrenuto pet disciplinskih postupaka protiv sudija, da su tri predmeta prekinuta, dok su dva postupka još uvijek u toku, EK smatra da disciplinski sistem treba da bude poboljšan.
U dokumentu se podsjeća da je parlament u julu usvojio ustavne izmjene prema kojima u Sudskom savjetu ima šest sudija, ali navode da su kriterijumi za njihov izbor i dalje nejasni i da se ne procjenjuje na osnovu jasno definisanih indikatora.
"Mnogo pomilovanja u odnosu na broj stanovnika": Vujanović i Baroso (Foto: predsjednik.me)
U izvještaju se navodi da funkcionisanje Sudskog i Tužilačkog savjeta i dalje otežava nedovoljan broj osoblja i mali budžet, te da treba dodatno povećati transparentnost rada Sudskog savjeta.
U dijelu efikasnosti pravosudnog sistema se navodi da je rastući broj zaostalih predmeta u Privrednom i Upravnom sudu i dalje razlog za zabrinutost:
"Dužina suđenja je i dalje razlog za zabrinutost. Crna Gora treba da nastavi da daje prednosti starim predmetima. Mogućnost spuštanja predmeta sa viših na niže instance, bez ulaženja u njihovu suštinu je jedan od glavnih razloga dugih suđenja. Ova opcija može da bude ograničena na izuzetne okolnosti u skladu sa najboljom evropskom praksom".
U izvještaju se konstatuje da najveći dio budžeta u pravosuđu odlazi na plate sudija i administrativnog osoblja, zbog čega ostaje mali dio za otklanjanje nedostataka u opremi i infrastrukturi: "Tužilaštvo se bori da pokrije troškove krivičnog postupka"
Česte promjene u policiji utiču na pamćenje
U dijelu Izvještaja o napretku posvećnom poglavlju 24 Pravda, bezbjednost i sigurnost, Komisija navodi da mehanizmi nezavisnog i transparentnog nadzora policije još uvijek ne postoje.
“Finansijske istrage se još uvijek ne koriste sistematično"
U dokumentu se dodaje i da česte promjene u srednjem menadžementu ozbiljno utiču na “institucionalno pamćenje” policije, te da specijalne jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala nemaju dovoljno kapaciteta. EK navodi da su izrečene neke presude za krijumčarenje narkotika, ali da se samo nekoliko njih odnosi na “komplikovanije zločine, kao što su trafiking i pranje novca”.
Brisel je ocijenio da je broj prijavljenih sumnjivih novčanih transakcija nizak, te da je u nadležnim organizacijam za oblast pranja novca potrebna dodatna obuka i uputstva o njihovoj obavezi prijavljanja ovakvih transakcija.
EK ističe kontinuitet nedostatka finansijskih istraga, kao i zapljene imovine. “Finansijske istrage se još uvijek ne koriste sistematično. Njihov ukupni broj, kao i broj slučajeva zapljene imovine ostaje nizak zbog manjka administrativnog kapacitera i nedovoljne međuagencijske saradnje”, stoji u izvještaju u kojem se zaključuje da organizovani kriminal ostaje ozbiljan problem u Crnoj Gori.
EK je u svom izvještaju pohvalila proaktivni pristup Crne Gore i saradnju sa policijom susjednih zemalja i međunarodnim organizacijma na planu borbe protiv krijumčarenja droge. Navodi se i da se Crna Gora suočila sa oštrim porastom zahtjeva za azil u poređenju sa prethodne dvije godine kada je podnijeto ukupno 1.767 takvih zahtjeva.
Vujanović i parlament pretjerali sa pomilovanjima
U poređenju sa članicama Savjeta Evrope i EU, i s obzirom na broj stanovnika Crne Gore, crnogorski predsjednik(Filip Vujanović) donio je veoma veliki broj odluka o pomilovanju (2012: 366; 2013: 299 do jula), ocijenila je EK.
Podsjeća se da je u avgustu 2013. parlament usvojio Zakon o amnestiji, na osnovu kojeg je 380 osuđenih kriminalaca pušteno iz zatvora, skraćena im kazna, ili su oslobođeni “Za zabrinutost je što je Zakon o amnestiji donesen bez prethodne procjene rizika i posljedica. Treba izbjeći da takva praksa dovede do nekažnjivosti i bude suprotna naporima u borbi protiv korupcije i kriminala, navodi se u Izvještaju.
Funkcioneri i policajci učestvuju u zastrašivanju i napadima na novinare
U dijelu Izvješta o napretku koji se odnosi na slobodu izražavanja Brisel podsjeća da su napori da se privatizuju državni štampani mediji bili neuspješni, uz ocjenu da i dalje postoji zabrinutost da je država prekršila Zakon o medijima koji joj zabranjuje da osniva štampane medije.
U izvještaju se navodi da neki "mejnstrim" mediji nijesu uspostavili samoregulaciju, kao i da je promocija i primjena profesionalnih i etičkih standarda i dalje izazov za većinu medija
"Zabrinutost i dalje postoji i u vezi sa mogućom pomoći za oglašavanja koje je država izdvojila za štampane medije u 2012, a koje nisu u skladu sa javnim nabavkama što može ugroziti konkurentnost na medijskom tržištu”. U zaključcima Izvještaja se navodi da “sloboda govora mora da se ojača, a to podrazumijeva i da se svi slučajevi nasilja nad novinarima i prijetnji novinarima istraže kako treba i da se počinitelji privedu pred lice pravde”.
"Učešće javnih funkcionera, posebno policije, u slučajevima zastrašivanja i napada na novinare je i dalje razlog za zabrinutost, jer je nedavno porastao broj slučajeva nasilja nad novinarima. Svi stari i raniji slučajevi zastrašivanja i nasilja nad novinarima treba da se istraže i procesuiraju", piše u dokumentu.
U izvještaju se navodi da neki "mejnstrim" mediji nijesu uspostavili samoregulaciju, kao i da je promocija i primjena profesionalnih i etičkih standarda i dalje izazov za većinu medija.
Galerija
Bonus video:
