Uvođenje mogućnosti za individualne kandidature na izborima je neophodno jer se tek u tom slučaju pojednicu daje pravo da bude biran, što je osnovno izborno i ljudsko pravo, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, smatra da sadašnje zakonsko rješenje diskriminiše pojedince jer im uskraćuje pravo da se kandiduju na izborima.
"Ono je u suprotnosti sa preporukama Venecijanske komisije i ODIHR, ali i temeljnim dokumentom za demokratske izbore - Kopenhaškim dokumentom iz 1990. godine koji sadrži neupitne i opšteprihvaćene standarde", kazao je Koprivica u izjavi za agenciju Mina.
Studija Evropskog parlamenta pokazuje da glas dat nezavisnim kandidatima ima elemente "protestnog glasanja" i birači koji glasaju za nezavisne kandidate pokazuju tendenciju da budu više kritični i prema vladi i prema opoziciji
On je navode da u izbornim sistemima, kao što je crnogorski, nije moguće učešće nezavisnih kandidata, ocijenio neistinitim.
"To jednostavno nije istina i predstavlja, kako teorija kaže, jednu od uobičajenih zabluda o izborima. Istraživanja pokazuju da nezavisni kandidati pozitivno utiču na odziv birača, kvalitet predstavljanja građana, ali i na odgovornost vlasti i političara", naveo je Koprivica.
Kako je kazao, studija Evropskog parlamenta pokazuje da glas dat nezavisnim kandidatima ima elemente "protestnog glasanja" i birači koji glasaju za nezavisne kandidate pokazuju tendenciju da budu više kritični i prema vladi i prema opoziciji.
"CDT se zalaže da se, kao prvi korak, uvede pravilo da se kandidature nezavisnih kandidata smatraju izbornim listama sa jednim kandidatom"
"Smatramo da partije moraju demonstrirati političku volju i otvorenost i omogućiti individualne kandidature, iako se na taj način povećava politička konkurencija. Ovo jako važno imajući u vidu rezultate istraživanja CEDEM-a koji pokazuju trend pada povjerenja u parlament i političke partije", ukazao je Koprivica.
On je podsjetio da je povjerenje u parlament 2010. godine imalo 48 odsto ispitanika, dok je taj procenat ove godine iznosio 36,5 procenata.
Slično je i sa političkim partijama, gdje je procenat povjerenja od novembra 2010. do marta ove godine pao sa 31,3 odsto na nevjerovatnih 23.
"Zbog svega navedenog CDT se zalaže da se, kao prvi korak, uvede pravilo da se kandidature nezavisnih kandidata smatraju izbornim listama sa jednim kandidatom", poručio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, Državnu izbornu komisiju (DIK) treba postaviti po ugledu na Državnu revizorsku instituciju, profesionalnu i samostalnu koja organizuje izbore i rješava značajna pitanja vezana za izbore i nadzire primjenu izbornog zakonodavstva.
Koprivica smatra da bi rad DIK-a u potpunosti trbala da kontroliše Skupština.
On rekao da je potrebno postaviti i njene organe, način izbora članova i djelokrug posla te institucije.
Kako je rekao Koprivica, potrebno je proširiti nadležnosti i obaveze DIK-a, shodno zakonima o biračkom spisku, finansiranju političkih partija i ostalim zakonima koji se tiču sprovođenja izbora
Slični principi prema kojima je ustrojena DIK, smatra Koprivica, mogu poslužiti kao osnov za definisanje uloge ostalih organa za sprovođenje izbora.
"Predlažemo da stalni sastav DIK čini devet članova koje imenuje Skupština, tropetinskom većinom. Mandat im traje šest godina. Članovi stalnog sastava DIK imenuju od prijavljenih na javnom konkursu", rekao je Koprivica.
Kako je naveo, kandidat za člana DIK ne smije biti član organa političke partije, ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Kako je rekao, prošireni sastav DIK formira se u toku izbornog procesa i čini ga po jedan opunomoceni predstavnik podnosioca izborne liste.
U CDT-u predlažu da se za vršenje stručnih i administrativnih poslova organizuje služba DIK.
"Službom rukovodi generalni sekretar. Generalnog sekretara imenuje Skupština, tropetinskom većinom. Mandat mu traje šest godina", kazao je Koprivica.
Kako je rekao, uslovi za izbor su slični onima za članove stalnog sastava DIK.
"Zakonski je potrebno predvidjeti period od maksimalno 3 mjeseca nakon izbora članova i generalnog sekretara za formiranje i kadrovsko popunjavanje službe, obezbjeđivanje prostorija i početak nesmetanog rada", kazao je Koprivica.
On je mišljenja da trenutno nije moguće dati precizne nadležnosti DIK, dok radna grupa ne završi sve zakonske tekstove koji se tiču izbornog zakonodavstva.
Kako je rekao Koprivica, potrebno je proširiti nadležnosti i obaveze DIK-a, shodno zakonima o biračkom spisku, finansiranju političkih partija i ostalim zakonima koji se tiču sprovođenja izbora.
"DIK treba da bude posebna budžetska jedinica u budžetu, jer je za vraćanje povjerenja u izborni proces, pored kvalitetnih zakona, ustanovljavanja dobrih praksi, potrebno imati i profesionalne institucije, a za njihov rad je potreban novac", zaključio je Koprivica.
Bonus video:
