Ako vrhovni državni tužilac (VDT) i sudije Ustavnog suda ne budu izabrani sa dvije trećine poslanika u dva navrata, onda treba da ih bira tri petine poslanika u Skupštini Crne Gore, pri čemu bi između dva uzastopna glasanja prošlo najmanje šest mjeseci.
To je predlog člana Ustavnog odbora i poslanika Socijalističke narodne partije(SNP) Velizara Kaluđerovića za deblokirajući mehanizam prilikom izbora VDT i sudija Ustavnog suda.
To znači da bi VDT i sudije Ustavnog suda, ako ne budu izabrani sa 54 od ukupno 81 poslanika, u posljednjem glasanju bilo dovoljno njih 49, odnosno podrška najmanje jedne opozicione partije u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore.
Kaluđerović je “Vijestima” kazao da bi Skupština birala VDT i sudije Ustavnog suda na osnovu prethodno raspisanih konkursa.
On je kazao da se na Ustavnom odboru nijesu bavili pitanjem da li isti kandidati za VDT i sudije Ustavnog suda mogu ponovo da budu predloženi, ako ne prođu u nekom od prva dva glasanja, ali da prirodno to isključuje iste kandidate.
Kaluđerović je rekao i da će SNP u narednom periodu staviti akcenat na ustavne promjene.
“One su osnova za reformu oblasti sudstva i pravosuđa, a to je opet ključna pretpostavka za uspješnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i pravnu državu”, kazao je Kaluđerović. Kompromisno rješenje između vladajuće koalicije i dijela opozicije moglo bi se tražiti upravo na osnovu tog predloga. Nakon prvobitne nevjerice u redovima vladajuće koalicije koja je zavladala nakon predloga Venecijanske komisije(VK) sada niko ne spori da se VDT i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, ali je problem u deblokirajućem mehanizmu.
Filip Vujanović je, kao predsjednički kandidat, javno saopštio da je za njega prihvatljivo rješenje o tropetinskoj podrši za izbor VDT i sudija Ustavnog suda, kao deblokirajući mehanizam. Funkcioneri vladajuće koalicije u neformalnim razgovorima, takođe, kažu da je to rješenje prihvatljivo, iako na Ustavnom odboru zagovaraju da se VDT i sudije Ustavnog suda biraju prostom većinom, ako u prvom glasanju ne bude dvotrećinske većine, što nije prihvatljivo ni za jednu opozicionu partiju. Taj uslovno deblokirajući mehanizam i sada postoji u Ustavu Crne Gore kada je u pitanju slanje pripadnika Vojske u mirovne misije i manjinska prava, ali se pokazao nedjelotvornim.
Ono što predstavnici vlasti sa Ustavnog odbora zamjeraju predlogu SNP-a je njegova “strogost”, odnosno na tome da je rok od šest mjeseci između dva uzastopna glasanja dugačak i da bi dovoljno bilo već u drugom glasanju, umjesto u trećem, ići na tropetinsku većinu u parlamentu.
Bez predstavnika DF i danas
Ustavni odbor će danas, nakon pauze koja je trajala od polovine februara zbog predsjedničkih izbora, nastaviti rad na izmjeni Ustava u cilju reforme pravosuđa.
Sjednici Ustavnog suda prisustvovaće predstavnici SNP i Pozitivne, Kaluđerović i Azra Jasević, dok funkcioner DF Miodrag Lekić, Andrija Mandić i Neboja Medojević nijesu učestvovali u njegovom radu na posljednjih nekoliko sjednica. Medojević je tada kazao da je vlast odbila njihove predlog o reizboru sudija i tužilaca, izboru dvotrećinskom većinom Sudskog savjeta i na to da se ustavno definiše da djela iz korupcije i organizovanog kriminala ne zastarijevaju. Ovaj posljednji predlog je javno podržao predsjednik VK Đani Bukikio.
Iako nije formalni uslov za otvaranje pregovora u poglavljima 23. i 24. koja se odnose na vladavinu prava, svi evropski zvaničnici ukazuju da o toga da li će ustavni amandmani biti usvojeni do jeseni zavisi hoće li članice EU do jeseni moglo blokirati ili usloviti ili mnogo lakše donijeti odluku o otvaranju ova dva poglavlja.
VK je u oktobru prošle godine usvojila mišljenje na nacrt ustavnih amandmana u kojima je sugerisala da se VDT i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, uz pronalaženje mehanizma koji bi onemogućio vlasti i opoziciji da blokiraju njihov izbor. VK je tako podržala amandmane koja je SNP prije nešto više od godinu dana procesuirao. Razlika u tim amandmanima je što SNP nije predviđao deblokirajući mehanizam. Amandmani Odbora za zakonodavstvo i ustavna pitanja iz prethodnog saziva parlamenta, odnosno poslanika vladajuće koalicije tada nijesu tretirali tužilačku vlast, dok su predložili da se sudije Ustavnog suda biraju prostom većinom.
Kako birati predsjednika Vrhovnog suda sa 2/3
Način izbora Sudskog savjeta i predsjednika Vrhovnog suda je najspornije pitanje u Ustavnom odboru, iako deblokirajući mehanizam privlači najviše pažnje. To je Vijestima potvrdilo više članova Ustavnog odbora. VK je predložila da se predsjednik Vrhovnog suda bira dvotrećinskom većinom u Sudskom savjetu koji bi činile četiri sudije izabrane na opštoj konferenciji sudija, ministar pravde, i po dva pravnika koje bi predložio predsjednik države i Skupšina.
To je jedini predlog VK na fonu ranijeg predloga vladajuće koalicije, ali opozicija insistira da se predsjednik Sudskog savjeta bira dvotrećinskiom većinom u parlamentu. Kaluđerović je rekao da bi predsjednika Vrhovnog suda trebalo da bira Skupština Crne Gore sa dvije trećine poslanika, pri čemu bi kandidat prethodno dobio podršku na javnom konkursu i dvotrećinsku većinu u Sudskom savjetu.
On je rekao da je utisak da je za većinu članova Ustavnog suda prihvatljivo da u Sudskom savjetu sjedi po pet predstavnika sudske vlasti, dok bi ostalih pet činili ministar pravde, i po dva predstavnika koje bi birala ili imenovala Skupština, odnosno predsjednik države.
Predlog koji je izazvao pažnju na Ustavnom odboru, a koji najviše zagovara šef parlamenta i Ustavnog odbora Ranko Krivokapić, je da se četiri člana Sudskog savjeta, koji nijesu iz redova sudija, biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu nakon sprovedenog javnog konkursa.
Zatim bi Sudski savjet koji bi činili još ministar pravde i četiri člana iz reda sudija birali predsjednika Vrhovnog suda dvotrećinskom većinom. Time bi Skupština indirektno imala uticaja i na izbor predsjednika Sudskog savjeta za koga bi morao da glasa makar jedan član, koji nije iz reda sudija, a koji je prethodno izabran u parlamentu.
Bonus video:
