Crna Gora se nalazi na 76. mjestu sa indeksom demokratije 6,05 u konkurenciji 167 zemalja, što je za dva mjesta lošije u odnosu na 2011, objavio je londonski Ekonomist.
Prema istraživanju obavještajne jedinice Ekonomista za 2012. (The Economist Inteligence Unit - EIU), Crna Gora je na taj način pala za 18 mjesta po indeksu demokratije u odnosnu na 2007, kada se nalazila na 58. poziciji.
Sada se po indeksu demokratije nalazi u društvu latinoameričke Gvajane, koja je takođe na 76. mjestu sa identičnom ocjenom, i iza Malavija koji je za poziciju bolji sa indeksom 6,08( što je indeks nižim, to je stanje demokratije lošije).
Malavi se nalazi na jugu Afrike, do 1964. godine bio je britanska kolonija, u prvih trideset godina nezavisnosti njome je vladao autoritarni Hastings Banda, sve do 1994. kada je izgubio vlast na izborima. Malavi je siromašna, uglavnom poljoprivredna zemlja, a glavni izvozni proizvod je duvan.
Gvajana se nalazi između Brazila i Venecuele, nezavisnost od britanske krune stekla je 1966. Njene glavne privredne grane su prerada šećerne repe i šumarstvo, ima rudnike boksita i zlata, a mnoga preduzeća su u stranom vlasništvu.
Crna Gora od 2007. bilježi konstantan pad indeksa demokratije. Sa 58. mjesta 2007. godine spustila se na 65. 2008. Dvije godine kasnije našla se na 68. mjestu, da bi 2011. zabilježila pad od šest mjesta i zauzela 74. poziciju.
Crna Gora je lošije kotirana u odnosu na sve članice EU. Tako su dvije najproblematičnije članice daleko ispred Crne Gore - Bugarska je na 54. mjestu a Rumunija na 59.
Crna Gora, pokazuje rezultati Ekonomista, po indeksu demokratije u leđa gleda Hrvatskoj koja je na 50. mjestu, Srbiji koja je zauzela 66. mjesto, ali i Makedoniji koja se našla na 73. poziciji.
Od zemalja bivše Jugoslavije najbolji rezultat ostvarila je Slovenija, koja je 28. na listi. Od Crne Gore su, kada je o zemljama regiona riječ, lošije jedino Albanija (90) i Bosna i Hercegovina (98).
Izvještaj EIU pruža uvid u stanje demokratije u 165 zemalja i dvije teritorije, što je skoro cijela svjetska populacija i velika većina zemalja.
Na skali od jedan do deset, Crna Gora je najbolje ocijenjena (7,92) za o izborni proces i pluralizam, dok je nešto lošija ocjena za građanske slobode (7,06). Funkcionisanje vlade ocijenjeno je sa 5,36, a političke kulture sa 4,38.
Zemlje su, na osnovu kriterijuma “izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcionisanje vlade, političko učešće i politička kultura”, svrstane u četiri tipa - puna demokratija, falična demokratija, hibridni režimi i autoritarni režimi.
Ovakav rezultat Crnu Goru svrstava u red faličnih demokratija, odnosno zemalja koje imaju slobodne i fer izbore, iako se suočavaju sa problemima medijskih sloboda i slabostima koje se odnose na nerazvijenu političku kulturu i nizak nivo političke participacije.
Crnu Goru samo četiri pozicije dijele od hibridnih režima, koje karakterišu nepravilnosti koje sprečavaju slobodne i fer izbore, slabo razvijene građanske slobode, rasprostranjena korupcija, pritisak na medije, sudstvo koje nije nezavisno.
Među takvim zemljama su Ukrajina, Bolivija, Singapur, BiH, Albanija, Tunis, Pakistan, Irak...
Na vrhu liste, kada je riječ o demokratiji i ostalim mjerenim parametrima, nalaze se Norveška, Švedska, Island, Danska i Novi Zeland, a na dnu liste od 167 zemalja svijeta su Sirija, Čad, Gvineja Bisao i Sjeverna Koreja.
Bonus video:
