Državna kasa je u julu prvi put od izbijanja ekonomske krize, prema tvrdnjama iz Vlade, ostvarila budžetski suficit od 22,5 miliona eura.
Pretpostavlja se da je tome doprinijela poboljšana naplata poreza, akciza... Koji su prihodi naplaćeni u većem iznosu, koji nije planiran, pa je ukupni prihod bio 130,8 miliona eura (što je rast od 15,3 odsto u odnosu na uporedni godišnji period) iz resornog Ministarstva finansija nijesu zvanično odgovorili.
Od izbijanja ekonomske krize manjak u državnoj kasi punio se prevashodno pozajmljivanjem novca iz inostranstva što je doprinijelo da se državni dug uveća sa 894 miliona eura na kraju 2008. godine na 1,7 milijardi na kraju jula ove godine. Statistika pokazuje da je javni dug na kraju 2009. godine bio 1,1 milijardu, godinu kasnije 1,2 milijarde i prošle godine 1,4 milijarde eura.
Za samo šest mjeseci Vlada se za potrebe finansiranja budžeta u 2010. i prošloj godini zadužila kroz emitovanje obveznica u iznosu od 200 miliona eura, odnosno 180 miliona, dok je ukupno dugovanje po tom osnovu sa kamatama u trenutku zaduženja bilo oko 524 miliona eura.
Manjak u budžetu za ovu godinu planiran je da se nadomjesti sa 230 miliona iz stranih izvora, da bi nakon rebalansa taj iznos povećan na 308 miliona eura. Dio pozajmljenog novca koristi se za vraćanje starih dugova. Vlast je od jula uvela i dodatno opterećenje za građane, koji plaćaju po euro za kartice mobilne telefonije, kablovsku televiziju i električna brojila. Uvedena je i taksa za ugostiteljske objekte u kojima se mogu konzumirati duvanski proizvodi. Ukupno planirani prihod od te četiri stavke na mjesečnom nivou je 1,2 miliona eura.
Oštrije sankcije
Značajni prostor za popunjavanje državne kase postoji u nenaplaćenim poreskim potraživanjima, efikasnijoj naplati poreza i suzbijanju sive ekonomije, oporezovanju luksuzne imovine bogataša i brojnih djelatnosti, poput advokatskih kancelarija, privatnih zdravstvenih ustanove, arhitekture...
Iz izvršne vlasti su nedavno saopštili da smatraju da je bogatstvo u Crnoj Gori dovoljno oporezovano.
Pitanje poboljšanja naplate poreza naročito je aktuelizovano nakon usvajanja ovogodišnjeg rebalansa budžeta kada su uvedeni nameti građanima preko taksi po principu “euro po euro”, a sastavni je dio i predizbornih obećanja partija od kojih svaka najavljuje kako bi riješila taj problem ako bi preuzela vlast.
U Pozitivnoj Crnoj Gori na pitanje kako bi poboljšali naplatu poreza „Vijestima“ su kazali da treba insistirati na transparentnoj kontroli uplate svih vrsta poreza i doprinosa na zarade.
„Tu je i kontrola neregistrovanih pravnih i fizičkih lica koja se bave raznim djelatnostima. Sankcije su neminovne za one koji se ne ponašaju u skladu sa poreskim zakonima”, rekao je generalni sekretar Pozitivne Mladen Bojanić.
U toj partiji tvrde da „svojima ne bi gledali kroz prste” prilikom naplate poreza, već se zalažu za prekid takve prakse i uspostavljanje pune finansijske discipline zasnovane na principima pravičnosti i odgovornosti, kao i striktno poštovanje zakona bez izuzetka.
„Ako se zadrži dosadašnja praksa, odnosno 'gledanje kroz prste' određenom broju poreskih obveznika, onda se ona privrednih društva i preduzetnici koji uredno izmiruju poreske obaveze nalaze u neravnopravnom položaju na tržištu jer njihove cijene ili usluge ne mogu biti konkurentne sa onima koji izbjegavaju plaćanje poreza. Dodatno, usljed problema u poslovanju i drastično smanjenoj finansijskoj likvidnosti, one se praktično guraju ka kršenju zakona kako bi opstale na tržištu. Teorijski, sve kompanije mogu tako završiti, jer pretpostavljaju da se sva konkurencija tako ponaša“, naglasio je Bojanić.
Fiskalna disciplina
U vladajućoj koaliciji, koja je odgovorna za sadašnju situaciju, ocjenjuju da realan prostor za dalje poboljšanje fiskalne discipline postoji i treba ga tražiti u smanjivanju sive ekonomije i modernizaciji rada Poreske uprave.
“Država mora odlučnije insistirati na snažnijoj primjeni već definisanih mjera koje bi doprinijele smanjivanju sive ekonomije, budući da od toga zavisi u kojoj mjeri će biti iskorišćen jedan od najznačajnijih rezervoara za nove budžetske prihode.
Druga, ne manje važna aktivnost je vezana za modernizaciju rada PU. To je ključni korak od kojeg zavisi efikasnost njenog rada, a u konačnom i visina poreskih prihoda.
Država bi u tom pravcu morala biti svjesna da svaka investicija u pravcu zaokruživanja sistema elektronske kontrole naplate poreza i doprinosa, odnosno umrežavanja podataka, sa jedne strane sužava prostor za eventualnu korupciju, a sa druge predstavlja potreban uslov za višu stopu naplate poreza”, ocijenio je poslanik Socijaldemokratske partije Damir Šehović, dodajući da je to preduslov za usmjeravanje poslovanja u legalne tokove što pomaže legalan rad preduzeća i eliminiše nelojalnu konkurenciju.
Upitan da li pojedinim poreskim obveznicima gledaju kroz prste, Šehović je odgovorio da sve poreske obveznike treba dijeliti samo na one koji poštuju ili ne poštuju zakon.
Poslanici opozicije su često kritikovali vlast da onima koji su bliski partijama vladajuće koalicije znaju da otpišu dugovanja, zahtijevajući da se objelodani spisak najvećih poreskih dužnika.
“Korišćenje bilo kojeg drugog kriterijuma bi predstavljalo najgrublje kršenje osnovnog principa koji govori o tome da su svi jednaki pred zakonom, što je princip na koji se svi moramo navikavati i pored naše tradicionalne težnje za njegovim zaobilaženjem, ne samo po političkim nego i po mnogim drugim osnovama”, rekao je Šehović.
Zaboravlja se da je utaja krivično djelo
U Demokratskom frontu (DF) poboljšanje naplate poreza ostvarili bi kroz jačanje administrativnih kapaciteta Poreske uprave (PU).
“Primjer Brazila pokazuje da je i u zemlji sa niskim privrednim rastom od 2,7 odsto moguće povećati naplatu poreza za 10,1 odsto. Ako PU pokaže efikasnost, službenicima treba odobriti bonuse.
Kad je u pitanju obračun PDV-a, treba povećati likvidnost privrede naplatom PDV-a kroz naplaćenu, a ne kao do sada, fakturisanu realizaciju”, naveo je poslanik, funkcioner DF-a Zarija Pejović.
On je ocijenio da je kapacitet PU opao i da posao nove Vlade mora biti i unapređivanje procedura revizije potrošenog novca kroz analizu društvene korisnosti javne potrošnje. Pejović je poručio da svako mora plaćati porez, jer je utaja krivično djelo, pa bi oni za koje se to utvrdi morali odgovarati.
Krizna stopa poreza na dobit i poreski karton
U Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) poboljšali bi naplatu poreza tako što bi uveli progresivni porez na dohodak, kriznu stopu poreza na dobit za kompanije iz oblasti telekomunikacija, energetike i finansija...
“Ali je ključno da se radikalnim mjerama osposobe Poreska uprava i Uprava carina za mnogo viši nivo kontrole i naplate poreza jer je nivo sive ekonomije ponovo u velikom porastu i najveći je u regionu. Povećanje ovlašćenja poreskih i carinskih organa uz jaku političku volju za slamanje korupcije, koje sada nema, kao i neselektivna naplata zaostalih poreskih i carinskih dugova u kratkom roku bi napunili budžetsku kasu i umanjilo bi potrebu za novim zaduživanjem države”, istakao je poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović, dodajući da su prvi u Skupštini otvorili “tabu” temu prihodne strane budžeta.
Na pitanje da li bi gledali kroz prste svojim članovima i partijski bliskim građanima kada je u pitanju naplata poreza, Damjanović je odgovorio da bi prve provjere u vezi s tim pitanjem kad bi došli na vlast počele od funkcionera te partije.
“Jedini smo koji tražimo da se uvede poreski identifikacioni karton za građane kao ključni dokument za naplatu poreza. Jedini smo i koji tražimo da svi javni funkcioneri (više od 3.000), ali i politički eksponirane ličnosti iz biznisa, medija i nevladinih organizacija budu podvrgnuti specijalnom tretmanu upoređivanja legalnih prihoda i imovine i da sva imovina koja nema pokrića bude ili oduzeta ili žestoko oporezovana”, kazao je Damjanović.
Galerija
Bonus video:
