Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kaže da je šansa Zapadnog Balkana evropska integracija i da bez toga nema ekonomskog i demokratskog razvoja.
Đukanović je u intervju BN TV kazao da je interes ovog regiona da Evropa bude naša zajednička kuća, koja će biti konkuretna sa drugim velikim silama.
"Mi svjedočimo globalnoj političkoj i bezbjednosnoj prekompoziciji i treba da budemo zainteresovani da Evropa sačuva konkurentnost", kazao je Đukanović.
Na pitanje da li se više čuje sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ili predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, Đukanović je odgovorio sa Vučićem i to mnogo češće.
Kaže da su prijateljski razgovori.
"To su razgovori dva državno odgovorna čovjeka. Razgovori u kojima se razlikujemo po određenim pitanjima ali je ono prihvatljivo zato što je podrazumijevajuće da i jedan i drugi, i svaki sledeći sa kojim razgovaramo, pokušavamo da primarno vodimo računa o interesima države koju predstavljamo. Naravno, sa sviješću da nikada ne možete apsolutizovati interese jedne države i da morate voditi računa da ti interesi budu kompatibilni sa onim što nam je zajednički regionalni interes, a to je stabilnost”, kazao je Đukanović za BN TV.
Govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, Đukanović kaže da se dosta trošilo neracinalno vrijeme i da smo došli u situaciju da su interes za ovaj prostor pokazali i drugi globalni igrači, koji imaju svoje legitimne interese.
"Zapadni Balkan mora biti civilizacijski, kulturološki, ekonomski... dio Evrope. EU mora biti lokomotiva koja će to da povuče", kazao je Đukanović, navodeći da se na tom putu posustalo i da je došlo do obnove, kako je rekao, loših politika kojima smo svjedočili devedesetih godina.
"Pad entuzijatizma za proširenje EU dovelo je do pooštrenih kriterija i uslova za ulazak u EU", kazao je crnogorski predsjednik.
On naglašava da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu u evropskim i evroatlanskim integracijama, što je Crna Gora prepoznala ranije i na tom putu u odnosu na druge je u odmakloj fazi.
Kada su u pitanju odnosi sa Srbijom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Đukanović kaže da oni nisu zahladili, ali nisu kao što su bili ranije.
"Nisu zahladili naši odnosi. Sastanaka zvaničnih i nezvaničnih ima, malo više je bilo nezvaničnih i nije bilo tako davno, postoji komunikacija", kazao je Đukanović.
Priznaje da je došlo do promjene u tim odnosima.
"Nije bilo tako davno kada su i sa jedne i sa druge adrese stizale poruke o odličnim međudržavnim odnosima, da bi danas, bez velike udubljenosti nego analizirajući samo ono što su političke javne poruke i ono što je uređivačka politika većine medija mogli da zaključimo da ti odnosi više nisu tako dobri kao što su bili u prethodnom periodu".
Razlog vidi u tome što je, po njemu, otvoren prostor za obnovu, kako kaže, jako pogrešnih, nakaradnih teza koje su dovele do ugrožavanja vitalnih vrijednosti svih naroda koje su živjele na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedetih.
Upitan na koje teze misli, kaže da postoje ambicije određenih država u regionu da uređuju prava svojih sunarodnika u drugim državama.
"To je bio razlog za rat devededetih... i to je rodilo pogubne ideje koje su dovele do rata...", rekao je crnogorski predsjednik.
Što se tiče priznanja Kosova, Đukanović kaže da je tu odluku donijela suverena država Crna Gora na bazi vlastite procjene onog što su regionalni interesi.
"Naša procjena je da je najvažniji regionalni interes stabilnost. saglasni tome mi smo zaključili da nećemo doprinijeti stabilnosti ako žmurimo pred realnošću. Tu odluku smo donijeli ne želeći da radimo na štetu Beograda ili u korist Prištine", kazao je Đukanović i naveo da je o tome upoznao i tadašnje zvaničnike u Beogradu.
Ne vidi sukob sa SPC
Đukanović je u intervjuu BN TV je rekao da ne vidi nikakav sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Mišljenja je da će sačuvati jednu dobru atmosferu između države i vjerskih zajednica koje funkcionišu na državnom prostoru Crne Gore.
“Mi, u državnim strukturama ne vidimo nikakav prostor za taj sukob i nismo u donošenje zakona ušli sa idejom da se sukobljavamo, nago da pokušamo da donesemo jedan novi zakon, kao dio novog pravnog sistema Crne Gore, koji treba da supstituiše zakon iz vremena buvše Jugoslavije oz 1976. ili 1977. godine. Naravno, kada donosite takav zakon kojim se definiše odnos države i crkve onda ne možete izbjeći i da ne definišete pitanje imovine", rekao je Đukanović.
Kaže da je to pitanje očigledno bilo vrlo problematično za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.
"Konsultovali smo evropske eksperte iz oblasti prava i oni su nam dali za pravo da možemo ići tim putem kojim smo krenuli i da će to biti u saglasju sa onim što su pravni standardi Evrope u toj oblasti. Ja zaista mislim da imamo sve uslove da, nakon početnih tenzija se bolje razumijemo i da tu oblast uredimo onako kako treba da bude uređena a da istovremeno sačuvamo jednu dobru atmosferu između države i vjerskih zajednica koje funkcionišu na našem državnom prostoru”, rekao je Đukanović.
Upitan da li dogovor vlasti Tirane i Prištine o zajedničkom nastupu kada je riječ o njihovoj spoljnoj politici znači stvaranje "velike Albanije", crnogorski predsjednik kaže da kada se negdje zamagli ili udalji evropska perspektiva onda se počnu porađati te ideje koje možda na početku i nemaju neki apsolutno loš predznak kao što bi mi sada možda mogli pretpostavljati.
"Kada dozvolite da se te ideje razmahnu, da duh izađe iz boce, onda se jako vara svako ko misli da će savršeno kontrolisati situaciju".
On kaže da bi mogao na bazi iskustva da potvrdi da su neki ljudi 90-tih godina bili daleko ozbiljnijeg kapaciteta nego neki koji su danas tu pa su im stvari izmakle kontroli.
"Dakle, vraćam se na osnovnu poruku. U mjeri u kojoj budemo pametni da se držimo strateškog kursa evropske integracije i u mjeri u kojoj budemo uspjeli da animiramo EU da suštinski, a ne samo deklarativno, svoja vrata drži otvorena za integraciju zemalja Zapadnog Balkana bićemo u neuporedivo boljoj šansi od retrogradne alternative o kojima pričamo", kazao je Đukanović u intervjuu BN TV.
Bonus video:
