Crna Gora će nakon formiranja Vlade Kosova ponovo uputiti zahtjev za formiranje zajedničkog tijela koje treba da sprovede obilježavanje granice između dviju država.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova tvrde da kosovska Vlada nije odgovorila na zahtjev koji im je zvanična Podgorica uputila prošle godine.
“Ministarstvo unutrašnjih poslova je prošle godine diplomatskim kanalima uputilo inicijativu za organizaciju sastanka državnih komisija za granicu Crne Gore i Kosova u cilju implementacije Sporazuma o državnoj granici, kako bi u roku od dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma obilježili državne granice utvrđene Sporazumom. Imajući u vidu da je Vlada Kosova u ostavci i da su održani parlamentarni izbori, Crna Gora će po stupanju na dužnost nove Vlade ponovo uputiti inicijativu za implementaciju Sporazuma. Svaka druga reakcija iz Crne Gore, u ovom trenutku, mogla bi se smatrati miješanjem u unutrašnje stvari Kosova”, kazao je predsjednik Komisije za poslove razgraničenja Milan Paunović.
Sporazum o državnoj granici između Crne Gore i Kosova potpisan je u Beču 26. avgusta 2015. godine, ali ga je kosovski parlament ratifikovao tri godine kasnije zbog neslaganja opozicije sa utvrđenim granicama.
Iz koalicije koju je predvodio kosovski premijer u ostavci Ramuš Haradinaj tvrdili su da je sporazumom o razgraničenju Kosovo izgubilo 8.000 hektara teritorije, zahtijevajući korekciju granica kod Čakora.
Oni su tada tvrdili da su Crnoj Gori pripali katuni koje koriste mještani Peći. Nakon niza incidenata u kojima su bacanjem suzavca prekidane sjednice, kosovski parlament je ratifikovao Sporazum o demarkaciji nakon što su predsjednici Hašim Tači i Filip Vujanović uputili zajednički poziv u kome se, između ostalog, navodi da će radna grupa za razgraničenje “ukoliko bude potrebno ponovo razmotriti i eventualno korigovati sektore u pravcu Čakora i Kulla e Zhlipt (Žljeb)”.
Oni su tada podsjetili da je ta mogućnost predviđena članom 7 Sporazuma o demarkaciji.
Lider pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti, koji je pobjednik parlamentarnih izbora održanih na Kosovu, poručio je da razgraničenje sa Crnom Gorom nije zatvoreno pitanje. Kurti je za albansku Televiziju Klan rekao da je potrebno formirati zajedničko radno tijelo koje će ispraviti razgraničenje.
“Sporazum koji je ratifikovan u Skupštini Kosova to predviđa. Postoji dogovor koji su u Podgorici 2018. godine potpisali tadašnji crnogorski predsjednik Filip Vujanović i Kosova Hašim Tači u kojem se pominje korigovanje granice kod Čakora i Žljeba. Mi ćemo dati maksimum da to riješimo kroz direktan dijalog sa zvaničnom Podgoricom”, kazao je Kurti, navodeći da će razgovarati i u vezi sa putem Dečani-Plav.
Iako je Kurti bio jedan od protivnika usvajanja Sporazuma o demarkaciji, politički analitičar sa Kosova Eraldin Fazliu podsjeća da se potencijalni premijer Kosova tokom izborne kampanje nije bavio Crnom Gorom.
Za razliku od njega, Haradinaj je u Peći izjavio da je bilo grešaka prilikom razgraničenja i poručio da je o tom pitanju razgovarao sa crnogorskim liderima.
Haradinaj je tada kazao da se “crnogorska dva lidera ne protive da se to popravi”.
“Kurti je u brojnim prilikama ponavljao da je Kosovo izgubilo više od 8.000 hektara i optuživao Haradinaja da je podržao sporazum nakon što je postao premijer. Ipak, Kurti nije pominjao pitanje granica sa Crnom Gorom tokom izborne kampanje niti je najavljivao da će nešto raditi tim povodom. Ne vjerujem da će to biti među njegovim prioritetima jer Sporazum je već ratifikovan u oba parlamenta i gotovo da nema prostora za ispravke. Ne vidim pitanje granica u agendi Samoopredjeljenja, s obzirom na brojne unutrašnje probleme kojima će budući premijer morati da se pozabavi”, kazao je Fazliu.
Kurtiju važniji razgovori sa Srbijom
Fazliu smatra da će za budućeg kosovskog premijera biti važniji dijalog sa Srbijom od novih pregovora sa Crnom Gorom.
“Kurti je obećao provjeru svih ugovora potpisanih sa Srbijom koji su dogovoreni 2013. kroz briselski dijalog. To je pomenuo i nakon proglašenja izbornih rezultata. To potvrđuje da će njegovi prioriteti i predmet interesovanja biti odnosi sa Srbijom dok je teško očekivati potezanje pitanja granica sa Crnom Gorom, koje nije pominjao ni u kampanji”, kazao je Fazliu.
Bonus video:
