Na dnevnom redu sjednice parlamenta, koja počinje sedam dana prije Nove godine, pored državnog budžeta i odluke da li će se Crna Gora još zaduživati, nalazi se i set zakona koji se tiču državnih i nacionalnih simbola, ali i crkve.
Sagovornici “Vijesti” strahuju da će kratko vrijeme za raspravu i ovakav dnevni red u prvi plan staviti vjerska i nacionalna pitanja umjesto o nedomaćinske potrošnje novca građana.
“Vlada vodi svoju politiku”, rekao je premijer Duško Marković nakon sastanka sa NVO, odgovarajući na pitanje “Vijesti” zašto je Vlada toliko važnih zakona uputila Skupštini u isto vrijeme.
Na dnevnom redu sjednice koja počinje 24. decembra, osim Predloga budžeta za 2010. su, između ostalog, predlozi zakona o slobodi vjeroispovjesti i o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, o javnom redu u miru.
Opozicija smatra da Predlog zakona o slobodi vjeroispovjesti produbljuje podjele u državi i traži njegovo povlačenje.
Predlogom zakona o nacionalnim simbolima, koji je godinu dana stajao u fijoci Vlade, definisano je njihovo isticanje a izmjenama zakona o javnom redu i miru - kazne za nepoštovanje državnih simbola.
O opasnosti marginalizovanja dijela ključnih tema, upozorio je na skupštinskom kolegijumu i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, ali se o tome nije ozbiljnije razgovaralo.
On je juče kazao “Vijestima” da je očigledna namjera Vlade i skupštinske većine da se u par preostalih radnih dana uoči praznika, unutar “ubijenog parlamenta”, na brzinu provuku važni zakonski projekti, a neki od njih prijete da izazovu dodatne žestoke podjele.
“Tako će se uz pitanja poput statusa imovine vjerskih zajednica, gdje Vlada predloženim rješenjima otvoreno diskriminiše kanonsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, raspravljati i krucijalne ekonomske teme u vidu takozvanog leks specijalisa zakona o spasavanju ‘Mongenegro erlajnsa’, odnosno rezolucije o crnogorskim aerodromima koji su ‘spakovani’ za faktičku prodaju u vidu formalnog zakupodavnog aranžmana. Uz pitanja identitetskog karaktera poput državnih simbola, odnosno utjerivanja patriotizma kroz sankcije iz zakona o javnom redu i miru istovremeno će se raspravljati o sistemskim Predlogu zakona o radu, koji dodatno unazađuje, ionako nezavidan položaj zaposlenih u državi”, podsjeća Damjanović.
Pravna savjetnica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović ocijenila je da setom zakona Vlada želi da skrene pažnju sa rasprave o budžetu, koji je projektovan kao izborni, jer se vide višemilionska uvećanja na budžetskim pozicijama koja daju prostor za "privlačenje" birača.
“Iako se proklamuje racionalizacija glomaznog državnog aparata, Vladin adut broj jedan za izbornu godinu su nesporno nova zapošljavanja. Samo kod Ministarstva finansija je projektovano 10 miliona eura koje treba da budu usmjereni Zavodu za zapošljavanje za nova radna mjesta. Vladin drugi adut za izbornu godinu je poljoprivreda, jer se bilježi skok od sedam miliona za kredite koji treba da budu podijeljeni farmerima, a projektovani su i veći iznosi za poljoprivredne subvencije”, rekla je “Vijestima” Mrdovićeva.
Ona izražava da je “očigledno da Vladi odgovara da se u parlamentu mnogo „ne talasa“ o nekim pitanjima.
Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kaže da je Zakon o budžetu takvog značaja da zahtijeva da se Skupština posveti samo njemu. On je podsjetio da je 2017. rasprava o budžetu trajala 30-ak minuta.
“Cilj većine je da se izbjegne rasprava o bilo čemu, a način na koji to rade je nedostojan problema koji navodno pokušavaju da riješe. Podsjetiću da Skupština odbija raspravu o usaglašenom Zakonu o PIO koji očekuju hiljade naših sugrađana, o smanjenju PDV-a na struju, akciza na gorivo, rastu minimalne zarade... ne odbija da usvoji, već odbija da na te teme uopšte razgovara. Vladajuća većina ne želi raspravu, svjesna odsustva argumenata i naviknuta na atmosferu ‘rada’ bez opozicije”, kazao je Zeković.
Poslanik LP Andrija Popović podsjeća da se na kraju gotovo svake godine u proceduru stavi previše zakona i to veoma bitnih:
“Ima dosta značajnih zakona, recimo rasprava o budžetu će sigurno odnijeti puni radni dan, ali isto tako zakon o slobodi o vjeroispovjesti koji je govot pet godina u proceduri. Ono što LP pokušava da ukaže da je po programu rada Vlade to moralo da dođe prije u Skupštinu i nikako se nije smjelo desiti da to bude na katolički Badnji dan, 24. decembra. Ali šta je tu je, o njemu se neće taj dan odlučivati, ali sigurno hoće 27. Vjerujem da neće doći do dodatnih podjela u crnogorskom društvu zbog ovih zakona koji mogu da dijele, jer ipak Crna Gora je građanska država a ne vjerska”, rekao je Popović “Vijestima”.
Otvaranjem identitetskih pitanja vlast sakriva neuspjehe
Predlog budžeta sam po sebi svjedoči o raskoraku želja, mogućnosti i sposobnosti vlasti, a Vlada i parlamentarna većina spremaju i specijalitet u vidu predlaganja izbornog zakonodavstva iako je Odbor za reformu zakonodavstva neslavno završio “svoju jednogodišnju misiju zamajavanja”, kaže Damjanović.
“Jasno je da otvaranjem identitetskih pitanja vlast istovremeno sakriva svoje neuspjehe u vođenju ekonomske politike, koji će nas dodatno koštati novih zaduženja i stagnacije ili nazadovanja životnog standarda većine stanovnika”, rekao je poslanik. On je poručio da vlast mora da inicira dijalog, a da se sporna pitanja koja dijele građane, zasada sklone sa agende.
Bonus video:
