Tačno 54 minuta bilo je dovoljno članovima Tužilačkog savjeta da intervjuišu glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nakon toga donesu jednoglasnu odluku da je zaslužio da ostane na čelu Specijalnog tužilaštva još jedan mandat.
Čak pet članova Savjeta nije imalo potrebu da nešto pita Katnića o protekle četiri godine tokom kojih je rukovodio tužilaštvom.
Članica Savjeta Ranka Čarapić je istakla da je Katnić u Skupštini bio meta gnusnih napada od kojih se sam branio, kao i da se u javnosti stekao utisak zbog njegovih istupa, da se otrgao tužilačkoj organizaciji i da je neki svoje vrste tužilac, iako ona to lično ne misli.
Interesovalo ju je da li bi autoritet njegovih odluka bio veći da je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković odlučnije stao iza njega.
"Moj karakter je takav kakav je. Nikad sa VDT-om nisam imao sukob. Nije me sprečavao da radim kako sam mislio da treba. Nije problem ni u meni ni u VDT-u nego u situaciji u kojoj se nalazi Crna Gora", kazao je Katnić.
Potom je objasnio da su politički establišmenti u Hrvatskoj i Sloveniji, nakon raspada bivše Jugoslavije, jedinstveno stali iza nekih odluka, a da mi tog jedinstva nemamo.
"Ne da nemamo tog jedinstva nego nemamo jedinstva da trebamo da smo država. Dio političkog establišmenta želi da dođe na vlast i još gore, da ovu državu, što ne spore, pominju disoluciju Crne Gore. Ja ne znam koji patriota će... Disolucija je podjela na SAO (Srpska autonomna oblast) Kotor, SAO Herceg Novi, SAO Budva, dakle uništenje ove države... Nije problem ni u vrhovnom državnom tužiocu ni u meni, možda su nam različiti karakteri, nego je problem što sam tek počeo da budem napadan kada je došao slučaj pokušaja terorizma", kazao je Katnić.
Katnić je istakao i da su on i tužioci u Specijalnom tužilaštvu isključivo postupali u skladu sa zakonom.
"Nikom nije stavljen na teret ni zarez više nego što je bilo dokaza", kazao je Katnić.
Za vrijeme njegovog mandata, kako je saopštio, podignuto je stotinu optužnica a državi je vraćen novac u višemilionskom iznosu. Istakao je i da ne treba dozvoliti predsjednicima sudova ili rukovodiocima tužilaštava izbor na više od dva mandata, osim izuzetno, ako se radi o osvjedočenim stručnjacima.
Bonus video:
