Mitropolija crnogorsko-primorska nije se registrovala u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, pa bi sada to trebalo da učini za razliku od 31 registrovane vjerske zajednice koje se sada samo evidenitraju, tvrdi državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković.
On podsjeća da je do kraja 2019. važio zakon iz 1977. koji je vodilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Mitropolija crnogorsko-primorska spremna je da se evidentira, ali ne i registruje jer smatra da nije nova vjerska zajednica i da već ima dugu istoriju postojanja. Vlada je insistirala na registraciji.
“Registracijom vjerske zajednice stiču svojstvo pravnog lica, a evidencijom se nastavlja pravni subjektivitet. Registruju se one vjerske zajednice koje do sada nijesu bile registrovane i novoosnovane vjerske zajednice, a evidentiraju se postojeće vjerske zajednice, naravno ukoliko to žele”, rekao je Zeković, objašnjavajući razliku između registracije i evidencije.
U spisku registrovanih vjerskih zajednica, u koji su “Vijesti” imale uvid, su Barska nadbiskupija i njene župe, zatim Kotorska biskupija koja uključuje područje Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve i jednim dijelom Bara, a takođe i Crnogorska pravoslavna crkva i Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori. Registrovane su i Crkva Hristovog jevanđelja, Hrišćanska vjerska zajednica “Jehovini svjedoci”, Katolička misija Tuzi, Hrišćanska adventistička crkva, Evanđeoska crkva “Riječ Božja” koja je 11. juna 2003. promijenila naziv u Hristova crkva braće.
U registru vjerskih zajednica su i Red vojske gostoljubljivih svetoga Lazara od Jerusalima, Katolička vjerska zajednica - Franjevačka Misija Malesije, Biblijska Hrišćanska zajednica, Crkva Hristovog Jevanđelja, Jevrejska zajednica Crne Gore, Baha i Zajednica Crne Gore, Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Crnogorska protestanska crkva, Crnogorska katolička crkva, Crnogorska demohrišćanska crkva, Crnogorska adventistička crkva, Rimokatolička crkva “Župni ured presvetog srca Isusovog”, Zajednica Jevanđelja Isusa Hrista, Hrišćanski centar Svetionik, Hrišćanska zajednica Mozaik...
Komentarišući prekid pregovora MCP s Vladom, Zeković je kazao kako smatra da je “SPC pod pritiskom dijela političke javnosti koja je njenu navodnu ugroženost postavila kao platformu za nastup na predstojećim parlamentarnim izborima”.
“Prihvatanjem dogovora s Vladom obesmislile bi se ocjene o navodnoj diskriminaciji, progonu i otimanju svetinja, pa tako i izborni nastup političkih struktura”, rekao je on. Ističe da je pregovarački tim Vlade učinio brojne ustupke i da su ponuđena rješenja imala jasan praktičan smisao “kako bi se prevazišle nesuglasice i podjele u pravoslavnom biću Crne Gore i jačalo povjerenje između države i crkve”.
Vjerske zajednice se interesuju za primjenu novog zakona
“Neprihvatanjem dogovora, stiče se utisak da se crkva odlučila da zadrži još neko vrijeme rivalitet u odnosu na državu. Vjerujemo da će se u budućnosti država i sve vjerske zajednice, bez izuzetka, više susretati u društvenom, kulturnom i u okviru socjalnih servisa, a manje u političkom domenu”, kazao je Zeković.
Objasnio je da se u Ministarstvu svakodnevno interesuju predstavnici vjerskih zajednica i građana za upis u registar odnosno evidenciju vjerskih zajednica.
“Polazeći od toga da sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti predstavljaju životno značajna ljudska prava i noseća su odrednica demokratskog i otvorenog društva, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kroz Direktorat za odnose s vjerskim zajednicama, pruža konsultacije svim vjerskim zajednicama i zainteresovanim građanima u cilju potrebne stručne i tehničke pomoći,” rekao je.
Bonus video:
