U potpunosti se mora ispitati da li je bilo zloupotreba mjera tajnog nadzora Agencije za nacionalnu bezbjednost i ako ih je bilo, mora se utvrditi jasna odgovornost, da se takve zloupotrebe nikada se više ne ponavljaju, kazao je poslanik koalicije “Crno na bijelo” Miloš Konatar u intervjuu “Vijestima”.
On je dodao da od direktora ANB-a očekuje informacije u vezi sa medijskim navodima da u Crnoj Gori postoje određene paralelne strukture, takoreći privatne službe, koje se bave nezakonitim prisluškivanjem i praćenjem građana.
“Ispitivanje ove okolnosti mora biti prioritet Odbora za odbranu i bezbjednost jer, ukoliko se ispostavi da je tačna informacija, to predstavlja direktan atak na ustavom zagarantovana prava građana, ali rekao bih i bezbjednost države Crne Gore. Svakako imamo velika očekivanja od predstojeće sjednice Odbora i uopšte od novog rukovodstva ANB-a”, rekao je Konatar.
Šta bi Odbor za odbranu i bezbjednost trebalo da uradi povodom informacija da je Agencija za nacionalnu bezbjednost zloupotrebljavala mjere tajnog nadzora?
Moramo utvrditi političku i javnu odgovornost ukoliko su tačne informacije da je ANB u prošlosti zloupotrijebljavala mjere tajnog nadzora, a ja vjerujem da jeste. ANB je bila zarobljena institucija u kandžama DPS-a, čiji je zadatak bio očuvanje malobrojne kaste na vlasti po svaku cijenu. To je najvjerovatnije podrazumijevalo i zloupotrebe mjera nadzora kada su u pitanju politički protivnici bivšeg režima.
Srećom, režim je pao i sada je na nama kao Skupštini Crne Gore i odboru za bezbjednost kao kontrolnim institucijama da čitav slučaj rasvijetlimo i ako bude potrebe utvrdimo političku i javnu odgovornost ljudi koji imaju veze sa mogućim zloupotrebama.
Hoće li nova vlast da bude proaktivnija u kontroli bezbjednosnih službi koje, prema procjenama pojedinih analitičara, gotovo da nije ni bilo?
Upravo zato što nije bilo nikakve kontrole u radu bezbjednosnih službi, Crnoj Gori su bile neophodne promjene. Funkcionisanje službi bezbjednosti bile su usmjerene na zaštitu jednog čovjeka i jedne partije. Nije bilo realno da Đukanovićev DPS kontroliše sam sebe. Još manje je bilo realno da su ih mogli kontrolisati njihovi tradicionalni partneri SDP, SD ili Andrija Pura Popović. To ćemo sada mijenjati. Bezbjednosne službe će raditi u cilju zaštite građana i države, a ne jednog čovjeka ili jedne partije.
Da li treba mijenjati zakon u pravcu kontrole primjena mjera tajnog nadzora?
Neću ništa novo reći ukoliko i na ovo pitanje najprije odgovorim kako u Crnoj Gori nisu problem zakonska rješenja već volja nadležnih organa da ih neselektivno sprovode. Međutim, pored ovog uslova svih uslova, svakako da je kontrola primjene zakona, polje gdje smo primijetili najveći potencijal za unapređenje zakonodavstva. Ustavni sud je po pitanju zakonitosti mjera tajnog nadzora u određenim fazama svoje primjene, već dao svoje mišljenje, donoseći odluku kojom je potencirao ulogu nadležnog suda prilikom donošenja ovakvih mjera. Znači svojom odlukom je pokušao da spriječi samovolju u bezbjednosnom sektoru ohrabrenu političkim interesima do juče vladajuće DPS, miješajući profesionalne potrebe službe sa političkim potrebama jedne partije.
Dakle, kao što sam naglasio, svaka zakonska izmjena treba ići u pravcu unapređenja kontrole primjena mjera tajnog nadzora. Najveći problem je zloupotreba mjera tajnog nadzora nevezano za pitanje primjene zakona, odnosno nezvanično korišćenje ovih mjera. U cilju uspostavljanja sistema kontrole treba unaprijediti i zakonska rješenja, dodatno ojačati kontrolne mehanizme posebno parlamenta, ali i insistirati na korišćenju postojećih zakonskih mogućnosti. Primjera radi, svoju punu ulogu u ovom poslu treba da preuzme ombudsman. Imaće punu podršku većinskog odbora za bezbjednost, pa ću i inicirati sastanak sa crnogorskim ombudsmanom na ovu temu. On mora ući i kontrolisati rad tajne službe, jer ima sve nadležnosti na svojoj strani, kada je zaštita ljudskih prava u fokusu.
Što se tiče konkretne teme i eventualne ranije zloupotrebe ovih mjera od strane ANB-a, smatram da je zaista važna uloga Skupštine Crne Gore, da u saradnji sa novim rukovodstvom radi na jačanju mehanizama unutrašnje kontrole rada službenika ANB-a, sa objektivnim i potrebnim prisustvom spoljne kontrole, uvažavajući specifičnost položaja ovog organa.
Da li u parlamentarnim partijama ima razgovora oko zakona o porijeklu imovine, lustraciji i ostalih zakona koji bi suštinski suzbili korupciju i organizovani kriminal?
Korupcija i kriminal su dva najveća zla sa kojima se danas suočava država Crna Gora i mi smo u Građanskom pokretu URA odlučni da krenemo u bespoštednu i neselektivnu borbu. Uostalom to je i najavio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović inicijativom, a sada več i formiranjem “Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou”. Osim ovog sistemskog i demokratskog iskoraka, radi se na uspostavljanju koordinacije među organima, koji se u skladu sa svojim nadležnostima bore protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Podsjetiću da smo mi kao platforma “Crno na bijelo” uoči izbora 30. avgusta predstavili dva ključna sistemska zakona: o porijeklu imovine i lustraciji. Konkretno, bez zakona o porijeklu imovine nema efikasne borbe protiv korupcije i mi ćemo insistirati na njegovom izglasavanju u Skupštini Crne Gore. Građanski pokret URA je spreman koliko je danas da započne razgovore na ove teme sa svim partnerima na državnom nivou, jer se radi o sistemskim pitanjima i držimo da riješenja moraju dobiti široku društvenu podršku, kroz unaprijeđeni društveni dijalog.
Da li ćete razgovarati sa kolegama iz opozicije u vezi sa prekidom bojkota dijela aktivnosti parlamenta?
Siguran sam da su i kolege iz opozicije uvidjele da je njihov pokušaj bojkota potpuno promašen, bez razloga i bez ostvarenog efekta. Ja ih vrlo brzo očekujem u poslaničkim klupama, jer nemamo vremena za gubljenje, niti Crna Gora može više da čeka.
Mi moramo uspostavljati mostove saradnje. Ja sam na konstitutivnoj sjednici Skupštine 23. septembra rekao da ću podržati svaki kvalitetan i dobronamjeran predlog opozicije, i dalje stojim pri tome. Nas čeka rad na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, čekaju nas razgovori o izboru funkcija u sudstvu i tužilaštvu. Jednostavno, moraćemo naučiti da se dogovaramo i sarađujemo za dobro Crne Gore.
Moje kolege iz poslaničkog kluba “Crno na bijelo” su najavili incijativu za izmjenu zakona kojom će se omogućiti da svako dijete u Crnoj Gori prima dječji dodatak od januara 2022. godine. Ima li ljepšeg povoda i prilike da svi poslanici u Skupštini Crne Gore nešto zajednički izglasaju? Siguran sam da ne, pa neka sve krene od toga.
Da li ima razgovora o rješavanju problema dvije trećine poslanika koje su potrebne radi biranja članova sudskog savjeta, VDT-a, ima li ideje kako prevazići taj problem?
Svi politički činioci moraju prihvatiti činjenicu da su se zakoni čije usvajanje zahtijeva dvotrećinsku većinu donosili u specifičnim uslovima za Crnu Goru. Takođe, podsjetiću da je u tom vremenu i međunarodna zajednica prepoznala potrebu uključivanja tadašnje opozije u rješavanje gorućih problema kakvi su oduvijek bili pitanje personalnih rješenje i uopšte rada ovih značajnih organa.
Stav Građanskog pokreta URA je da najprije treba pružiti šansu dijalogu sa svim političkim subjektima. Naravno, najprije sa našim partnerima iz skupštinske većine, da bi kao odgovorna većina mogli ponuditi platformu za razgovore opoziciji, sa jasnim ciljem postizanja pune nezavisnosti pravosudnog sistema. Tek nakon što utvrdimo da li crnogorsko društvo ima potencijala da nađe potrebnu dozu saglasnosti u vezi sa ovim pitanjem, možemo razmišljati o drugim opcijama.
Dakle, dajemo šansu dijalogu, a ukoliko opozicija ne pokaže dovoljan stepen demokratskog kapaciteta da prepozna značaj ovih tema, budite ubijeđeni da Skupštinska većina, a posebno URA imaju mehanizme i ideje kako bi omogućili prevazilaženje problema u radu ovih organa.
Zašto će Građanski pokret URA nastupiti samostalno na izborima u Nikšiću?
Platforma “Crno na bijelo” nastavlja svoju priču i misiju. Tako će biti i u Nikšiću. Građanski pokret URA će sa Savezom građana CIVIS i nezavisnim intelektualcima kroz platformu “Crno na bijelo” okupiti kvalitetne, stručne i pristojne ljude koji žele promjene i koji su sigurni da Nikšić može bolje.
Dakle, nastavljamo da okupljamo ljude od znanja i dobre energije. Platforma “Crno na bijelo” nastavlja borbu za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru. Znači nećemo nastupiti sami, svaki naš nastup treba da bude ohrabrenje za širenje demokratskog i građanskog bloka, URA će biti stožer i predvodnik tog demokratskog pokreta i njegovog širenja.
Kako komentarišete navode da nova vlast zapošljava partijski i optužbe za nepotizam? Da li to znači da će se nastaviti politika bivše vlasti?
Neće se nastaviti politika bivše vlasti. Za početak se mora razmontirati hobotnica partijskog zapošljavanja koju je kreirao DPS sa satelitima. Svim pristojnim i vrijednim ljudima, kakvih je velika većina u Crnoj Gori, omogućićemo jednake šanse i uslove u kojima će moći normalno da rade i žive od svog rada. Moramo otvoriti javnu upravu i unijeti svježinu i novu energiju, jer se javljaju naši mladi stručnjaci iz cijelog svijeta sa željom da se vrate i pomognu Crnoj Gori. U ovom kratkom vremenu sigurno da je bilo i grešaka, ali ispravićemo ih.
Garantujem vam da se više neće pojavljivati spiskovi sigurnih glasova gdje su se zaposleni maltretirali i pod pritiscima se morali izjasniti za koga će glasati. Uzmimo prosvjetu na primjer u prošlom mandatu, pa cijela Crna Gora zna da se ni čistačica nije mogla zaposliti, da ne govorim o nastavnom kadru, ako ne pristupi SD-u. Nema revanšizma, ali za ljude koji su to radili ne može biti mjesta u državnoj upravi.
Građanima smo obećali promjene. Promjene su proces i taj proces je nezaustavljivo krenuo. Mi ćemo otvoriti konkurse za zapošljavanje u javnoj upravi i neće biti diskriminisanih. Dobar primjer je konkurs za direktora Uprave policije gdje se prijavilo 19 kandidata, i ja mislim da je to promjena u odnosu na prije kada se redovno prijavljivao samo jedan kandidat i da je to ozbiljan korak naprijed, uspostavljanje nove prakse.
Koje aktivnosti možemo očekivati u narednom periodu od poslaničkog kluba “Crno na bijelo” i Građanskog pokreta URA u Skupštini?
Zakoni o porijeklu imovine i lustraciji su svakako prioritet i oko njih očekujem intenzivnu komunikaciju sa kolegama iz parlamentarne većine i Vlade kako bi došli do najboljeg, sveobuhvatnog i zajedničkog predloga. Takođe, već sam najavio da ćemo kolega Srđan Pavićević i ja inicirati pokretanje parlamentarne istrage u vezi sa arčenjem državnog novca u oblasti pomorstva u periodu od 2004. do 2021. godine. Tu sumnjamo na velike zloupotrebe, što je potvrdilo i Ministarstvo za kapitalne investicije.
Kolege iz Stranke pravde i pomirenja su pripremile predlog Zakona o zabrani negiranja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, koji je jedan sveobuhvatni akt koji zločine ne dijeli na bilo čije, niti se na njih gleda kao sredstvo za trgovinu, već se prema njima odnosi sa jednakim pijetetom i poštovanjem bilo kada ili bilo gdje da su se desili u svijetu.
Takođe, iniciraćemo izmjene postojećeg Zakona o prostornom planiranju, ali i pokrenuti aktivnosti na donošenju novog zakona kako bi se zaštitio prostor Crne Gore, kao jedan od najznačajnijih resursa koje imamo i na tome intenzivno radi profesorica Božena Jelušić. Na kraju, već pomenute izmjene zakona na kojima radi kolegenica Suada Zoronjić koje će omogućiti svakom djetetu u Crnoj Gori da prima dječji dodatak, jeste nešto na šta smo najviše ponosni još od 2015. godine kada je URA prvi put izašla sa tim predlogom.
Bonus video:
