Iako je planirano, danas na sjednici Ustavnog odbora nije razmatran izvještaj Komisije za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, jer nije stigao u Skupštinu, potvrdila je „Vijestima“ predsjednica ovog odbora Simonida Kordić (Demokratski front).
To znači da ni nakon više od pola godine od završetka konkursa nije napravljen naredni korak u proceduri za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
„Komisija za izbor sudija Ustavnog suda vrši administrativnu provjeru ko ispunjava formalne uslove i jedinu se o njima može raspravljati kao kandidatima Ustavnog suda“, rekla je Kordić.
Kordić je dodala da je jedan od razloga usporavanja procedure reimenovanje člana, odnosno to što će u Komisiji za izbor dvoje sudija Ustavnog odbora umjesto dosadašnje članice Božene Jelušić biti Suada Zoronjić, takođe poslanica koalicije „Crno na bijelo“. Odnosno, komisija bi morala da zasijeda u punom sastavu kako bi izabrali novu članicu, što nije urađeno.
Takođe, Zoronjić će zamijeniti Jelušić i na mjesto članice Ustavnog odbora.
Na konkurs za sudije US, koji se završio u septembru, za dvoje sudija Ustavnog suda prijavilo se dvanaest kandidata, među kojima su i generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković - Drašković, kao i sudije Višeg suda u Podgorici Mirjana Popović, Ranko Vukić i Tatjana Ljujić.
Mjesta u US su se upraznila, jer su uslove za starosnu penziju stekli Mevlida Muratović 9. februara, a Hamdija Šarkinović 5. januara.
Da bi neko konkurisao za to mjesto trebalo bi da bude ugledni pravnik i da ima najmanje 40 godina i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.
Istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim i organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled.
Ustavni sud ima sedam sudija koje se biraju na 12 godina.
Ustavom je propisano da se sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom u drugom krugu glasanja, što je 54, odnosno 49 poslanika. Ta većina u prethodnom skupštinskom sazivu nije postojala.
Zbog problema obezbjeđivanja dvotrećinske većine u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) je v.d. stanje, a nijesu još izabrana ni četiri člana Sudskog savjeta.
Na sjednici Ustavnog odbora najviše o onom što nije u nadležnosti
Tokom sjednice Ustavnog odbora polanici su se dotakli trenutne političke situacije i podignutih tenzija uslijed čega su građani izašli na ulice.
Poslanik Liberlane partije Andrija Popović je pozvao na smirivanje tenzija izazvanih politikom kako ne bi došlo do „prolivanja bratske i sestrinske krvi“.
Dok je poslanik Miodrag Vuković, koji je na sjednici izabran za zamjenika Ustavnog odbora istakao da se nada da će mu mandat trajati što je manje moguće, kako njemu tako i članovima odbora.
Dragan Bojović je kazao da se“opozicija može relaksirati, jer će Vlada i Skupština trajati u punom mandatu“.
„Niko ne može biti jači od države i Ustave. Morate se suočiti sa činjenicom da postoji nova vlast koja funkcioniše i ne možete sebi davati slobodu da dajete takve izjave“, rekao je Bojović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović je kazao da je neće doći do prolivanja nikakve krvi, jer je „država sigurna“.
„To što nemate političke hrabrosti da danas kažete građanima u oči ko je taj ko pokušava destiabilizovati Crnu Goru, ko je taj ko pokušava izazvati nemire... Niko neće srušiti temelje ove države“, rekao je Martinović.
Popović je nakon izlaganja Martinovića na sjednici Ustavnog odbora, kazao predsjednici Simonidi Kordić da je ona morala da prekine sjedicu kada je poslanik Demorkata rekao da je njemu poklonjen mandat.
„To je najveća uvreda koja se čula na nekom odboru i Vi nijeste reagovali. Ne znam čemu sve ovo vodi, tražim da se prekine sjednica odbora u ime poslaničkog kluba DPS-LP da raščistimo ove stvari“, rekao je Popović
Članica odbora Jovanka Laličić (DPS) je kazala da je Martinović iznio niz neutemeljenih i nekorektnih konstatacija na račun DPS-a i da je predsjednica odbora trebala da ga upozori.
Poslanica DPS Vesna Pavićević je kazala da se ne smiju otvarati teme koje nisu na dnevnom redu, jer sjednica Ustavnog odbora nije politička debata.
Poslanica URA-e Suada Zoronjić je konstatovala je da Popović svakom svojom izjavom širi strah i paniku i da to nije korektno.
„Mislim da poslanik Popović treba da pozove svoje simpatizere da se povuku da ne prave i da ne slušaju poruke od jednog kontraverznog političara koji je inače šampion u uvredama. Ne znam zašto se Popović žali na uvrede, kad je on mene uvrijedio time što je rekao da sam gospođa sa ulice“, rekla je Zoronjić.
Popović je na ovo kazao da se jednom izvinio Zoronjić i da to nije bilo usmjereno prema njoj kao ženi. Zoronjić je prihvatila izvinjenje.
Poslanik Pokreta Za promjene Branko Radulović je pozvao na smirivanje strasti i uputio molbu predsjednici da udalji svakog ko govori protiv temeljnih vrijednosti jedinstvene Crne Gore.
Sjednica nije prekinuta, kao što su poslanici poslaničkog kluba DPS-LP tražili, ali je data pauza nakon čega je Laličić kazala da u slučaju da ako se nastave uvreda prema partiji kojoj pripada, poslanici opozicije će napustiti sjednicu.
Tokom sjednice, samo četiri poslanika iz opozicije su dali pozitivno mišljenje na Izvještaj o radu Ustavnog odbora za 2020. godinu, dok su poslanici vladajuće većine na odboru ostali uzdržani.
Poslanik Socijalističke partije Dragan Ivanović je upitao bivšeg predsjednika, a sadašnjeg potpredsjednika Vukovića (DPS) da li je bilo razloga da se održi više sjednica ovog odbora u prošlom sazivu, jer se Izvještaj o radu Ustavnog odbora za 2020. godinu sastoji od tri aktivnosti: konstitutivne sjednice prošlog i ovog saziva odbora i jedan onlajn sastanak.
Vuković je kazao da je Ustavni odbor, atipičan odbor i da se sastajao samo po potrebi i da su bile drugačije nadležnosti.
„Ništa od ovoga što je u nadležnosti Ustavnog odbora nije bilo u mandatu prethodnog saziva, nije bilo aktuelno u parlementu, ni promjena Ustava, ni amandamni na Ustav, niti je bila iskazana potreba da se pokrene postupak da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, niti smo birali sudije Ustavnog suda, pa da to po poslovniku prođe kroz naš odbor, dakle ništa od toga. Jedino što može biti sporno je da smo rigidno tumačili stav da smo bili u situaciji da razmatramo načelna pitanja primjene Ustava. Procijenili smo da to ne treba da radimo“, rekao je Vuković.
On je dodao da su razmatrali načelna pitanja primjene Ustava, to bi moglo dovesti do ljutnje opozcije iz prošlog mandata.
Usvajanje Plana rada Ustavnog odbora za 2021. godinu je usvojen većinom glasova, dok je jedan bio protiv, a tri uzdržana.
Pozitivno mišljenje poslanika parlamentarne većine je dato i za razmatranje Predloga za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o alternativnom rješavanju sporova, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka i Odluke o donošenju Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici.
Bonus video:
