Herceg Novi je mediteranski grad u kome se prepliću uticaji različitih kultura, što je moguće prodati kao "experience", odnosno doživljaj, ljudima koji dođu u najljepši zaliv na Jadranu. Živimo u dobu u kome turisti žele da upoznaju autentičan izraz kulture, sa sadržajima koji prikazuje istoriju tog područja, a potom i lokalnu hranu. Ukratko, sve ono što će moći da prepričaju drugima", saopštio je član Bokobrana i kandidat za odbornika sa liste Crno na bijelo – Može Bokeški Miloš Krivokapić.
Krivokapić podsjeća da su Bokom Kotorskom vladali Austrougari, Mlečani, Španci, Turci, Francuzi i Rusi, koji su ostavili brojno kulturno-istorijsko naslijeđe i ističe da Herceg Novi, osim tih osvajača, ima i naslijeđe materijalne kulture socijalističke Jugoslavije, kraljevine Jugoslavije, kao i srednjovjekovne države Nemanjića.
"Grad bi sređivanjem Titove vile i njene hortikulture ponudio novi sadržaj. Što god ideološki mislili o Titu, on je jedan od najpoznatijih ljudi sa ovih područja koji je poznat u svijetskim okvirima. Stranim turistima bi bilo zanimljivo da porazgovaraju sa Titom u njegovoj vili, da čuju zanimljivosti iz njegove biografije koju bi im ispričao glumac na engleskom jeziku u maršalskoj uniformi", navodi Krivokapić.
I mulo sa ostacima kuće Karađorđevića na Njivicama, bi se, prema riječima Krivokapića, moglo obnoviti.
"Turiste bi mogao srdačno dočekati jugoslovenski kralj sa monoklom u oficirskoj uniformi da im ispriča interesantne biografske stvari. Može se u priču uvesti glumac koji bi tumačio kralja Nikolu, kako bi se opet posthumno pomirili djed i unuk i to baš u Njivicama. Isto bi moglo da se uradi sa osnivačem grada Tvrtkom Kotromanićem ili sa Njegošem koji se školovao u Herceg Novom".
Kandidat za odbornika sa liste Crno na bijelo – Može Bokeški napominje i da bi se kuća Leopolda Mandića mogla pretvoriti u muzej koji bi privukao vjernike da posjete njegovo rodno mjesto.
"U Herceg Novom se nalazi rodna kuća beatifikovanog katoličkog sveštenika Leopolda Mandića čije su mošti su bile donesene prije par godina. Tada je rijeka vjernika stigla u Herceg Novi. Kuća Leopolda Mandića bi mogla da se pretvori u muzej i tako privuče vjernike da posjete rodno mjesto čovjeka koji je proglašen svetim. Gospa u Međugorju se odlično prodaje kao turističko mjesto, pa zašto ne bi i sveti Leopold Mandić? Uostalom, bokeljski pisac Andrija Zmajević piše da je papa Siksto V porijeklom iz Bijelskih Kruševica, pa bi i on bio odličan "cross sell"", objašnjava Krivokapić i podsjeća da se na području novljanske opštine nalazi 89 crkava, pravoslavnih i katoličkih, među kojima su manastir Savina i crkva Svetog Save, koje je moguće bolje promovisati u sklopu vjerskog turizma.
Slična stvar bi se, kako ističe Krivokapić, mogla uraditi i sa tvrđavama.
"Španjola, Kanli Kula, Forte Mare. Zamislite da ispred ulaza na Kanli kulu stoje statisti obučeni u osmansku vojnu uniformu iz 17. vijeka, da su unutar tvrđave izloženi eksponati srednjovjekovnog oružja i sprava za mučenje, kao i nošnje janičara, aga, paša. Turiste bi mogao da dočeka veliki vezir lično, Mehmed paša Sokolović, pa bi u dijalogu sa bratom, patrijarhom srpskim Makarijem, pokazao otvorenost, inkluzivnost, te kompleksnost istorije ovog područja. Mogao bi vezir da spomene da je sagradio most na Drini koji je opisao nobelovac Andrić čija kuća se nalazi u centru grada. Isto bi moglo da se uradi sa Francom Jozefom na Forte Mare, čija carevina je ovdje izgradila vodovod, kanalizaciju, prugu, fortifikacijske sisteme. Budući da se i na Prevlaci gradi muzej austrougarske mornarice, gradnja kockarnice na Mamuli umjesto muzeja zvuči kao vic, iako je to stvarni život".
Krivokapić kaže da bismo se, pri obnovi objekata koje zahtijevaju i nemala finansijska sredstva, mogli obratiti državama koje su ostavile dio svoj kulturnog nasljeđa u Herceg Novom.
"Zašto se ne obratiti stranim državama da doniraju uniforme španskih konkvistadora, ruskih kozaka i husara, napoleonove vojske, Osmanskog carstva, Autrougarske, Mlečana? Siguran sam da bi rado pristali da promovišemo dio njihove istorije. Moguće je da bi bili zainteresovani za obnovu tvrđava na području Boke, jer je to dio njihovog kulturnog naslijeđa. Na taj način tvrđavama bi se udahnuo sadržaj, značajno bi se diverzifikovala turistička ponuda grada i iskoristila blizina dva aerodroma".
Član Bokobrana i kandidat za odbornika sa liste Crno na bijelo – Može Bokeški ističe da bi se plodovi ovakve turističke strategije mogli bi se osjetiti kroz pet godina.
"Ona zahtijeva promjenu paradigme, obrazovanje i učenje, investicije, operativni i projektni menadžment gdje bi bili uključeni ljudi različitih profila i to ne samo sa lokalnog nivoa. To je proces kojim bi se privukli bogatiji gosti, a ponuda grada se ne bi sastojala samo od izdavanja, restorana i kafića", zaključuje Krivokapić.
Bonus video:
