Za najmanje mjesec biće poznato da li će interpelacija kojom se traži razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, prerasti u glasanje o povjerenju Vladi Zdravka Krivokapića.
Takva mogućnost predviđena je skupštinskim Poslovnikom, kojim je predviđeno da interpelacija, odnosno rasprava o pitanjima iz resora ministra, može biti okončana zaključcima, smjenom ministra i raspravom o povjerenju čitavoj Vladi.
Predlog za razmatranje interpelacije o radu Vlade - Leposavićevog resora, u petak je podnio šef kluba Socijaldemokratske partije (SDP) i Albanske koalicije Raško Konjević, nakon što je ministar ranije negirao genocid u Srebrenici.
Predlog je potpisalo svih četrdeset poslanika opozicije...
Shodno Poslovniku, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić je u obavezi da odmah interpelaciju proslijedi poslaničkim klubovima i Vladi na izjašnjenje.
Vlada potom može razmotriti interpelaciju i podnijeti Skupštini pisani izvještaj sa svojim mišljenjem i stavovima, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema.
Izvještaj Vlade povodom interpelacije predsjednik Skupštine upućuje poslanicima.
Poslovnikom je predviđeno da se interpelacija stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine koja se održava poslije dostavljanja izvještaja Vlade.
“Ako Vlada nije podnijela izvještaj, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine po isteku roka za dostavljanje izvještaja Vlade”, precizirano je Poslovnikom.
Skupštinskim aktom je predviđeno da se pretres interpelacije može završiti donošenjem zaključka o pitanjima koja su pokrenuta interpelacijom, ali i bez odlučivanja.
“Po završenom pretresu interpelacije može se podnijeti predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi, u skladu sa ovim poslovnikom”, precizirano je Poslovnikom Skupštine.
Interpelaciju je potpisalo svih 40 poslanika opozicije, kako je saopšteno iz SDP-a, “uvjerenih u to da građanski koncept Crne Gore i njena evropska i evroatlantska perspektiva nemaju alternativu”, ali za bilo kakvu odluku o kojoj bi se eventualno glasalo potreban im je bar još jedan glas.
Dosta kritika na račun Vlade do sada je stizalo iz Demokratskog fronta, a prednjačio je jedan od lidera Nebojša Medojević.
On, međutim, “Vijestima” nije odgovorio na pitanje da li će glasati za interpelaciju kada bude na dnevnom redu Skupštine.
Na pitanje da li će podržati interpelaciju i da li se time rizikuje pad Vlade, iz Građanskog pokreta URA “Vijestima” je rečeno da to “neće posebno komentarisati”.
“Sve što imamo da kažemo jeste da imamo predlog premijera ka Skupštini od ranije o kojem smo se već odredili i u skladu sa tim čekamo sjednicu na kojoj će ta tačka biti na dnevnom redu”, saopšteno je iz GP URA.
Premijer Krivokapić je početkom aprila Skupštini dostavio predlog za razrješenje Leposavića zbog njegove izjave o Srebrenici. U obrazloženju je naveo da je javno djelovanje ministra od izbora 4. decembra prošle godine odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020. koji je bio programski osnov za formiranje Vlade.
Skupština, kako je ranije saopšteno, neće u skorije vrijeme razmatrati predlog za razrješenje ministra pravde.
Iz GP URA su se tada izjasnili da će glasati za razrješenje Leposavića.
Iz SDP-a je nakon podnošenja interpelacije saopšteno da je nijesu predali ranije zato što je predsjednik Vlade pokrenuo postupak za razrješenje Leposavića, ali da se ta tačka, prema informacijama koje imaju iz Skupštine, neće naći uskoro na dnevnom redu, jer ima dosta tačaka koje su u proceduri prije nje.
Protiv Leposavića se paralelno vodi postupak koji je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), kojom se provjerava da li je bio u sukobu interesa “jer je javni interes podredio interesu Mitropolije crnogorsko-primorske”.
U prijavi se navodi da je ministar bio savjetnik Mitropolije prilikom kreiranja izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, inicijativu ASK podnijela je NVO Montenegro international (MI), koja podržava “patriotske skupove”.
Komentarišući postupak ASK, Leposavić je kazao da ta institucija, ignorišući fakte i važeće pravne propise, postaje simbol urušavanja legaliteta u Crnoj Gori, navodeći da je optužba zasnovana na činjenično neistinitim i pravno besmislenim argumentima.
Leposavić je u Skupštini 26. marta relativizovao odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu o genocidu u Srebrenici, navodeći da je ona bazirana na stavu Haškog tribunala koji je, kako je rekao, kompromitovan jer je prikrio dokaze o zločinima nad Srbima “na Kosmetu”.
“Spreman sam da priznam da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi. Svakako neću sporiti pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, niti ću sporiti pravo Bošnjaka i Muslimana da u srcima ovaj zločin doživljavaju kao trajnu patnju i tragediju. Spreman da se poklonim svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice jer su to žrtve mojih prijatelja i sugrađana i to i ovom prilikom činim”, rekao je, između ostalog, odgovarajući na poslaničko pitanje Andrije Nikolića (DPS).
Pažin izbjegao interpelaciju
Skupština Crne Gore je krajem 2019. godine dobila posljednji predlog za interpelaciju. Tada su poslanici Demokratskog fronta tražili da se raspravlja o radu tadašnjeg potpresjednika Vlade za politički sistem i pravosuđe i ministra pravde Zorana Pažina, optužujući ga da je tokom suđenja za državni udar uticao na Viši sud i ostale sudske instance.
Interpelacija je, na zahtjev šest poslanika tada vladajuće DPS, skinuta sa dnevnog reda skupštinskog zasjedanja.
Bonus video:
