Proces izmjena propisa o sticanju crnogorskog državljanstva i boravištu aktuelizovao je brojne probleme koji su godinama gurani pod tepih, zbog čega kod dijela građana još postoji strah od zloupotreba.
Značajan broj građana decenijama živi u Crnoj Gori, a još nijesu dobili državljanstvo. Da će se to promijeniti, najavio je premijer Zdravko Krivokapić kada je 22. februara na Tviteru napisao da su građani koji godinama žive u Crnoj Gori, a nijesu dobili državljanstvo, zaslužili da se njihovo pitanje konačno riješi.
Vlada je nakon toga pristupila izmjeni Odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva, ali je njeno usvajanje odloženo nakon protesta pristalica Patriotsko-komitskog saveza i kritika iz opozicije, kako bi sačekala stav Skupštine i eventualno eksperata.
Iz opozicije tvrde da je u pitanju “posrbljavanje” Crne Gore i oduzimanje državljanstva građanima u inostranstvu, što su iz vlasti demantovali.
Građani koji još nijesu stekli crnogorsko državljanstvo, ali i dijaspora, problem vide u aktuelnom Zakonu o crnogorskom državljanstvu koji usvojen u februaru 2008, dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, a koji se ne primjenjuje ili se primjenjuje selektivno.
Usvojen je glasovima poslanika tadašnje vladajuće koalicije na čelu sa DPS-om predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Poslanici većine opozicionih partija, koje su danas uglavnom u Demokratskom frontu, ocijenili su tada Zakon “rigidnim i diskriminatorskim”, posebno prema Srbima u Crnoj Gori kojima je zakonom onemogućeno da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.
Iz dijaspore navode i da je njima tim zakonom učinjena nepravda, dok dio strahuje da bi se pod maskom sređivanja biračkih spiskova, pripremio put ka etapnoj eliminaciji dijaspore iz političkog i društvenog života Crne Gore.
Predsjednik Bošnjačko donatorske fondacije Luksemburg i član Savjeta za dijasporu Enver Korać podsjeća da postojeći zakon, članom 18, odobrava sklapanje međunarodnih ugovora o dvojnom državljanstvu, na principu uzajamnosti, ali se to ne primjenjuje u praksi.
“Aktuelni zakon u ostalom nalaže da će se oduzeti državljanstvo onome ko primi državljanstvo druge države. Tim pristupom Crna Gora gubi veliki broj odanih i vjernih građana, koji su prinuđeni primiti državljanstvo zemlje u kojoj trenutno borave da bi mogli ostvarivati sva ona prava i privilegije, u procesu poslovnog ostvarivanja ili eventualno izgradnje političke karijere, kao i iz drugih razloga“, rekao je Korać za “Vijesti“.
Problem je, kako je “Vijestima“ rekao Nikola Stijović, i to što je bivša vlast iz Zakona izostavila djecu državljana Crne Gore rođenih na teritoriji SFRJ, a koji su bili maloljetni u vrijeme proglašenja nezavisnosti Crne Gore.
On kaže da ih sada i Vlada izostavlja iz predloga izmjena Odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva.
“Pojedini su ostvarili to pravo tako što su upisali djecu u knjigu državljana, a nama je uskraćena ta mogućnost donošenjem starog zakona. A na državljanstvo smo imali pravo po osnovu republičkog državljanstva roditelja“.
Stijović ukazuje i na selektivnu primjenu Zakona, pa su neki ministri i načelnici centara bezbjednosti koji su došli “iz Šibenika i Knina” dobijali državljanstvo, iako nije poznato da im je iko državljanin Crne Gore.
“Na ovo ukazujem iz razloga što su pojedinim licima dodjeljivana državljanstva sa slabijim osnovom ili bez osnova, a nama je oduzeto pravo na državljanstvo koje smo imali“.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su odgovarajući na pitanja “Vijesti“ kazali da su djeca državljana Crne Gore koja su bila maloljetna prije 3. juna 2006. godine, već prepoznata u Odluci o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva i njima su rješavani zahtjevi za prijem u crnogorsko državljanstvo, uz ispunjavanje propisanih uslova.
Iz MUP-a su kazali da, ako se izmijeni Odluka o kriterijumima, kandidati za sticanje državljanstva su stranci koji su u braku sa crnogorskim državljanima, i njih je trenutno oko 10.000.
MUP je počeo provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog, kako su saopštili u petak, pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo druge države.
“Izvršena je provjera za ukupno 2.703 lica, od čega će za 2.108 lica biti pokrenuti postupci za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, dok je za 595 lica utvrđeno da u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu imaju dvojno državljanstvo”, saopšteno je iz MUP-a.
Enver Korać smatra da liberalizacija uslova prijema državljanstva ne može ugrožavati prava i položaj postojećih državljana na privremenom radu u inostranstvu, ali strahuje da će to imati negativne posljedica po crnogorsko društvo u smislu nagle promjene demografske strukture.
“Ako tome dodamo činjenicu da se pravo glasa veže za prebivalište a ne za državljanstvo, to neminovno dovodi do određenog rebalansa političkih snaga i interesa, a posebno ako dođe do izmjene i pooštravanja Zakona o prebivalištu, što rezultira brisanjem skoro cjelokupne dijaspore sa glasačkih lista. Dakle, državljani Crne Gore u dijaspori se dovode u situaciju da uživaju manja građanska prava od onih koji bi državljanstvo stekli prijemom na osnovu pomenute liberalizacije zakona“, kaže Korać.
Predložene izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta su na javnoj raspravi, a njima je predviđeno da oni koji žive u inostranstvu moraju da odjave prebivalište u Crnoj Gori.
Korać kaže da ne strahuje da bi crnogorski državljani na privremenom radu u inostranstvu mogli izgubiti crnogorsko državljanstvo.
“Nijesam pristalica teorija zavjere pa tako ne vjerujem da su te izmjene išle ili mogle ići u tom smjeru, oduzimanja državljanstva nama u dijaspori. Jedina opasnost, u tom pravcu, nam slijedi od aktuelnog Zakona o državljanstvu“.
Dijaspora, kako je dodao, ne može biti zadovoljna postojećim zakonom i to su više puta iznosili, pokušavali ukazivati na propuste.
“Išli smo toliko daleko da smo kao članovi Savjeta za dijasporu, moje kolege iz Luksemburga i ja, uputili prethodnoj vladi predlog izmjena i dopuna pomenutog zakona, kao i Zakona o izboru poslanika i odbornika“.
Apeluje na aktuelnu vlast da pokaže malo više sluha i senzibiliteta prema dijaspori, u odnosu na prethodnu, i da stupi sa dijasporom u jedan široki dijalog sa ciljem iznalaženja odgovarajućih rješenja i za dijasporu i domicilno stanovništvo.
Predsjednica Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu Fetija Kalač kazala je za “Vijesti” da dijaspora ne želi da bude žrtva i teren za politička prepucavanja, već da joj se pojasni kakav je njen položaj u vezi sa izmjenama propisa.
“Sudeći po nedavnim objavama, očigledno da nećemo pretrpjeti neke značajnije posljedice. Mi nemamo druge matice do Crne Gore i ako bi nam se ukinulo jedino što nas veže za Crnu Goru, onda bismo zaista bili u statusu neželjenog ili još gore apatrida. Vjerujem da novoj Vladi ovo nije cilj i da su svjesni da dijaspora predstavlja jedan od glavnih stubova održivosti crnogorskog društva, koja nesebično pomaže svoj narod i koja nesebično voli Crnu Goru”, kazala je Kalač.
Dodaje da je jedan dio iseljenika, oni koji imaju crnogorsko državljanstvo i nijesu željeli drugo, imao pravo glasa na izborima.
“Imali smo mogućnost da svojim biračkim pravom pružimo doprinos očuvanju narodnih tekovina naše matice i jačanju njenog nacionalnog identiteta. Ovo biračko pravo ne želim da pridružim raznim političkim aspiracijama već ga vezujem za osjećaj pripadanja svom ognjištu, sa kojeg smo otišli trbuhom za kruhom usljed oskudnih uslova za života i tadašnjih političkih previranja. Sve ovo nije tajna, već se itekako zna, ali s druge strane, treba gledati ka budućnosti i treba pružiti ruku pomirenja i gledati na budućnost Crne Gore sa lovćenskih, durmitorskih ili Hajlinih visina, širokog pogleda i bez vraćanja u prošlost, podjele i društveni rascjep”, poručila je Kalač.
Vjeruje da će nova Vlada imati posebnog senzibiliteta za crnogorsku dijasporu, konkretno za ljude islamske vjeroispovijesti, jer oni čine većinu. Ona očekuje intenzivnu saradnju sa novim direktorom Uprave za dijasporu Seidom Hadžićem.
“Gospodin Hadžić je mlad čovjek i treba mu pružiti šansu. Da bi upoznao kako funkcioniše dijaspora, koja su to najčešća pitanja koja interesuju dijasporu, koji su to izazovi, problemi sa kojima se susrećemo, on treba da bude u nesprestanoj komunikaciji sa nama”, rekla je Kalač.
Predsjednik Nacionalnog savjeta za strance u Luksemburgu Munir Ramdedović kaže da dijeli mišljenje dijela građana dijaspore koji “osjećaju strah, nezadovoljstvo, zabrinutost, nepovjerenje i nedobronamjernost aktuelne vlasti Crne Gore” povodom najavljenih izmjena propisa o državljanstvu i prebivalištu, a imajući u vidu “retoriku i nacionalističke stavove koje zastupa veći dio aktuelne parlamentarne većine”.
“Suština izmjena i dopuna Zakona o registrima i prebivalištima Crne Gore, kao i najavljenih izmjena propisa o državljanstvu jeste da, pod maskom sređivanja biračkih spiskova, pripremi put ka etapnoj eliminaciji dijaspore iz političkog i društvenog života Crne Gore. Sama činjenica da je crnogorska dijaspora većinski sastavljena od pripadnika manjinskih naroda govori sama za sebe. Smatram da bi uskraćivanje prava glasanja dijaspori bio prvi korak u procesu eliminacije dijaspore koji bi rezultirao gubitkom crnogorskog državljanstva za desetine hiljade crnogorskih državljana na privremenom radu u inostranstvu”, kaže Ramdedović.
Zabrinjavaju optužbe zbog dvojnog državljanstva
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović podsjeća na optužbe u javnosti da veliki broj crnogorskih državljana posjeduje dvojno državljanstvo.
“Posebno zabrinjava, što među njima ima i javnih funkcionera. To je nedopustivo, jer javni funkcioneri moraju poštovati zakone svoje države i biti primjer građanima.
Javnost mora dobiti precizan odgovor na ovakve javne optužbe. Tu je jednako važan odgovor institucija sistema, ali i pojedinaca. Ćutanje na ovako ozbiljne optužbe urušava integritet Vlade kojoj poštovanje zakona i odgovornost prema građanima mora biti na prvom mjestu”.
Iz MUP-a su nedavno najavili da će provjeriti navode da li ministri finansija i pravde Milojko Spajić i Vladimir Leposavić imaju dvojno državljanstvo.
Papović navodi da većina država u okruženju imaju potpuno suprotnu politiku državljanstva u odnosu na crnogorsku i njima je u interesu da imaju što više državljana, pa u svojoj legislativi omogućavaju sticanje dvojnog državljanstva, koje je suprotno crnogorskim zakonima.
“Budući da je mala vjerovatnoća da će nam, zemlje koje imaju suprotne politike, dostaviti podatke o svojim državljanima mi to moramo rješavati u okviru našeg pravnog sistema. To mora biti predmet posebne rasprave Odbora za izbornu reformu”.
Postojeći mehanizmi provjere ovo pojave, kako dodaje, ali i nedostatak volje da se to uradi, govore da neće biti konkretnih ishoda iako su u pitanju jasne zloupotrebe.
“Ako ovi državljani pored toga imaju i prijavljeno prebivalište u obje države to omogućava izborne zloupotrebe na oba mjesta. U praksi nije nepoznat sistem namjernog seljenja birača od izbora do izbora i na taj način prekrajanje volje građana”.
Vlada da pomogne u animiranju turista iz Zapadne Evrope
Fetija Kalač je kazala da kakve god da budu odluke na nivou nove Vlade, Kulturno-informativni centar ne planira da se zaustavi na avio-liniji Luksemburg-Crna Gora, koja je nedavno pokrenuta, već da istrajno i predano pokreće nove projekte.
“Imamo u planu otvaranje škole crnogorskog jezika za djecu naših iseljenika, potom nastave na francuskom i luksemburškom za naše iseljenike koji su na privremenom radu u Luksemburgu. Takođe, planiramo otvaranje Botaničke bašte Crna Gora u Luksemburgu i još mnogo drugih projekata jednake važnosti kao što je projekat vazdušnog povezivanja dviju zemalja. Nedavno smo potpisali ugovor sa nacionalnom kompanijom Lukser i time ozvaničili našu saradnju. Ovo je potvrda našeg uspjeha i ovim smo pokazali da je Kulturno-informativni centar Crne Gore nesumnjivo pouzdan partner nacionalne kompanije Lukser. Ipak se nadamo da će Vlada imati razumijevanja i da će u susret sezoni pomoći našoj organizaciji u animiranju turista kako bi i sa tržišta Zapadne Evrope gosti došli u našu Crnu Goru”.
Omogućiti dijaspori da glasa u diplomatskim predstavništvima
Profesor doktor Ernes Erko Kalač iz Frankfurta za “Vijesti” kaže da propise o državljanstvu treba dati na usaglašavanje, kako bi svi bili zadovoljni i da se uključe i oni koji žive i rade van Crne Gore.
On kaže da je, i pored spekulacija, siguran da će Vlada iscrpjeti sve mogućnosti da zakon bude prihvatljiv svima a dijaspora će se, kako je dodao, potruditi da uključi pravne eksperte iz EU.
“Oni će zakonski zastupati nas koji živimo i radimo van Crne Gore i neće dozvoliti da se na bilo koji način sa zakonima manipuliše i da zakon ne bude usklađen normama zemalja EU”.
Saglasan je da postojeći Zakonom o državljanstvu treba mijenjati i usaglasiti ga sa evropskim zemljama, što je, kako smatra i cilj Vlade.
“Nama koji živimo i radimo van Crne Gore je najbitnije da dobijemo mogućnost da glasamo u diplomatskim predstavništvima Crne Gore u zemljama u kojim živimo i radimo, i naravno da zadržimo pravo glasa koje nam po Ustavu pripada”, rekao je Kalač.
Ramdedović: Dijaspora nije instrument nijedne partije
Ramdedović poručuje da dijaspora nije instrument nijedne političke partije i da će se pozitivno odnositi prema svakoj vlasti koja će raditi na očuvanju Crne Gore, odnosno njenog identiteta i građanskog karaktera.
Skreće pažnju Vladi da bi prioritet i fokus njenog interesovanja trebalo da budu ekonomski i turističko-razvojni potencijali Crne Gore koji su, usljed aktuelne krize, posebno ugroženi. Podsjeća da je dijaspora Crne Gore vrlo brojna i ekonomski moćna i posjeduje stručne, ljudske, ekonomske i druge potencijale i može pomoći svojoj matičnoj državi.
“Država koja bi se tako lako odrekla svog najvećeg resursa i dragulja može to uraditi samo ako je vođena nekim nacionalističkim projektima i ciljevima. Želimo da vjerujemo da se naše slutnje i strahovi neće obistiniti”, kazao je Ramdedović.
Bonus video:
