Zbog sijanja govora mržnje na nacionalnoj i etničkoj pripadnosti na adresu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore stiglo je desetine pritužbi. Takve vrste poruka, nerijetko praćene i prijetnje nasiljem, često stižu sa određenih događaja i proizvod su dugotrajnog političkog konflikta u državi.
To je “Vijestima” rekao ombudsman Siniša Bjeković. On je nedavno u intervjuu “Vijestima” upozorio na opasnost širenja mržnje sa političko nacionalnim predznakom, posebno na društvenim mrežama i upozorio na “nedostatak svijesti o posljedicama koje neodgovorno ponašanje može da proizvede ili proizvodi”.
Dio političkih snaga posljednjih godina insistira na nacionalnim, a od prije godinu dana i vjerskim temama. Kao posljedica toga, posebno nakon promjene vlasti prošle godine, ojačala je nacionalistička retorika i govor mržnje na društvenim mrežama. “Vijesti” su partije i njihove lidere pitale da li se smatraju odgovornim za to.
Većina njih nije ni odgovorila na pitanja upućena mailom prije 15 dana, dok su oni koji su pristali da govore na ovu temu uglavnom odgovornost adresirali na drugu političku adresu.
Iz Nove srpske demokratije, Socijalističke narodne partije i Radničke partije osudili su svaki govor mržnje na društvenim mrežama, pozvali na smirivanje strasti i sankcionisanje počinilaca.
Šta će preduzeti da se to smiri, nijesu odgovorili.
Ombudsman kaže da su pritužbe koje su dobili posljedica uglavnom političkih događaja: “Mislim da se vezuju za politiku, odnosno politički diskurs i da su ovi delikti koji se dešavaju na društvenim mrežama u stvari proizvod političkog konflikta koji u Crnoj Gori traje poprilično dugo sa jedne strane, a sa druge uglavnom se razgori u predizbornoj kampanji, pa rekao bi i u postizbornim aktivnostima... Pritužbe i obično taj govor mržnje dolaze i sa značajnih društvenih događanja, odnosno rekao bih sa incidentnih ili konfliktnih događanja u okviru kojih se onda koriste svi elementi govora mržnje.
One uključuju i prijetnje nasiljem kako bi se lično diskreditovao onaj koji ima drugačiji stav po bilo kom društvenom pitanju, a sa druge strane i obeshrabrio da izlazi u javnost“, rekao je Bjeković u razgovoru za “Vijesti”.
On kaže da se sve ovo povezuje sa događajima koje su obilježili prethodni period u Crnoj Gori:
“Počevši od protesta povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kontra protesta ili kontra stavova, kada je u pitanju Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ta mržnja je kulminirala u pojedinim slučajevima, prilično ozbiljnim konfliktima. Rekao bih da je ona proizvela prilično veliku polarizaciju crnogorskog društva i to je jedan od ozbiljnih problema, i čini mi se slike o tome šta se sve može desiti ako se govor mržnje toleriše u dugom vremenskom periodu”, kazao je Bjeković.
Iz Nove optužuju DPS da podstiče nacionalnu mržnju i vodi kampanje na talasu mržnje u javnom prostoru.
“Ako ste pratili politička dešavanja u prethodnih 30 godina, najveća žrtva političke, nacionalne i društvene marginalizacije u Crnoj Gori su Srbi. Nova srpska demokratija je kao predstavnik srpskog naroda uvijek činila sve da zaštiti njegov položaj. Bezbroj puta smo ukazivali na ustaško-fašističku retoriku kojom se Srbi tjeraju traktorima u Srbiju, otpuštaju sa posla ako samo izuste da su Srbi, ponižavaju uvredama na ličnoj i etničkoj osnovi i, nažalost, to eskalira u verbalne sukobe na internetu”, navodi se u odgovoru Nove.
Oni pozivaju na smirivanje strasti: “Mi pozivamo na razum i smirivanje strasti jer Crna Gora ima važan posao da se obračuna sa kriminalom i korupcijom. Demontaža prethodnog sistema zahtijeva odlučno eliminisanje baš takvih pojedinaca koji daju instrukcije za širenje netrpeljivosti, a još uvijek pokrivaju važne funkcije u državnim institucijama. Virtuelna i vizuelna graja “komita” je upravo usmjerena na skretanje pažnje sa tog problema”.
I iz SNP-a su izrazili zabrinutost povodom govora mržnje na društvenim mrežama koji je, kako su kazali, posebno intenzivan u posljednje vrijeme.
“Zaista je zabrinjavajuća pojava koja pokazuje da se crnogorsko društvo nalazi u specifičnoj fazi. To je naročito došlo do izražaja nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine, a kulminaciju je doživjelo na lokalnim izborima u Nikšiću prošlog mjeseca. Svi društveni činioci, a posebno političke partije, moraju dati doprinos relaksaciji situacije, odnosno uticati koliko je moguće da se stanje na ovom planu poboljša”, saopštili su iz SNP-a.
Oni su dodali da je insistiranje pojedinih političkih subjekata na temama iz prošlosti, koje dijele naše društvo i podgrijavaju strasti, ne doprinosi tom cilju, već naprotiv baca našu zajednicu u još veće dubioze.
I iz Radničke partije najoštrije osuđuju svaki govor mržnje na društvenim mrežama i bilo gdje drugo.
“Crna Gora je multietnička država i zajedno treba da radimo na tome da svi građani u njoj mogu slobodno da se osjećaju nezavisno kojoj vjeri i naciji pripadaju. Šovinizmu i segregaciji ne smije biti mjesta u našoj državi. Podjele moramo ostaviti iza sebe i zajedno sa svojim građanima ići putem ekonomskog opravka što je sada ključno. Kada građanima obezbijedimo bolje uslove za život sigurni smo da više neće biti puno prostora za raspravljanje o nacionalističkim temama”, navodi se u odgovoru Radničke partije.
Uglavnom prekršajne prijave, zloupotrebljava se sloboda govora
Bjeković je kazao da se govor mržnje uglavnom sankcioniše u prekršajnim postupcima, iako postoje zakoni prema kojima bi počinioci mogli mnogo teže odgovarati u krivičnom postupku.
“Veći je problem utvrditi šta je govor mržnje, a šta nije. Zapazili smo da se čitav kontekst zaštite svodi na prekršajni postupak u okviru povreda o javnom redu i miru i da nemamo praktično nijedan predmet koji se tiče govora mržnje koji je kao takav propisan Zakonom o zabrani diskriminacije, iako je ovaj oblik diskriminacije teže sankcionisan ovim zakonom”, navodi ombudsman.
Podsjetio je da kada je u pitanju krivična odgovornost postoji nekoliko krivičnih djela o izazivanju rasne i druge mržnje, do rasne i druge diskriminacije, povrede ravnopravnosti.
“Imate čitav jedan spektar, rekao bih krivičnih djela, koja se mogu vezati za govor mržnje kao takav. Čini mi se da u posljednje vrijeme vlada prećutni disbalans, odnosno da se mnogo više pažnje poklanja slobodi izražavanja, nego njegovom ograničenju, a govor mržnje jeste jedan od ključnih načina, zbog čega se ona može ograničiti”, kaže Bjeković.
Govor mržnje kao samopromocija, bez svijesti o posljedicama po žrtvu
Ombudsman je kazao da je odgovor na njihova mišljenja i preporuke uglavnom ćutanje.
On je istakao da građani govor mržnje često koriste kao samopromociju i da često nijesu svjesni činjenice da to što su rekli može proizvesti određene ozbiljne društvene posljedice, posebno na onoga protiv koga je mržnja usmjerena. “Događaji o kojima govorim su događaji o kojima mediji, manje, više znaju sve. Usmjereni su kako na vjerske objekte i na kompletne izlive vjerske mržnje i nacionalne mržnje koji su u Crnoj Gori vrlo prisutni. Problem možda predstavlja ovaj, jedan poseban segment, a to su događaji u tom takozvanom sajber prostoru, gdje se počinioci teško nalaze, gdje se odgovornost teško utvrđuje, ali gdje je objektivno najveći nivo ili najgori stepen govora mržnje koji u određenom uslovima i okolnosti raplamsava, odnosno širi sistemom koncentričnih krugova i čini mi se proizvodi mnogo ozbiljnije posljedice nego što je svjestan toga onaj koji plasira u okviru društvenih mreža. Problem jeste i kontrola društvenih mreža kao takvih, prema informacijama kojr su do nas došle, neke od njih se mogu kontrolisati na način što se administratori, provajderi u tim mrežama pozitivno odnose prema zahtjevima državnih institucija koji traže IP adrese sa kojih su nastale, odnosno sa kojih je takav govor plasiran, sa druge strane imamo takvih mreža koji potpuno ignorišu takve zahtjeve onemogućavaju bilo kakvo procesuiranje onih kojih se koriste govorom mržnje, odnosno onih koji zloupotrebljavaju slobodu izražavanja”, naveo je Bjeković.
Bonus video:
