Naredni izbori u Crnoj Gori biće indikator da li se odnosi sa Rusijom popravljaju, ocijenio je crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
On je to kazao danas u Zagrebu gdje je učestovao na na međunarodnoj naučnoj konferenciji „Proširenje NATO-a na Zapadni Balkan“.
Govoreći na konferenciji, Darmanović je rekao da je Crna Gora od obnove nezavisnosti do punopravnog članstva u Sjevernoatlantskom savezu prešla relativno kratak, ali trnovit put, u vrijeme pojačanih tenzija između Istoka i Zapada.
"I ostvarila jedan od dva svoja spoljno-politička cilja i na taj način, prvi put u svojoj istoriji, nepovratno institucionalno postala dio zapadnih demokratskih vrijednosti", kazao je Darmanović, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Govoreći o budućnosti NATO-a i aspiracijama drugih država Regiona, Darmanović je naglasio da će se Crna Gora snažno zalagati za aktivno prisustvo Alijanse na području Zapadnog Balkana, uz ocjenu da evroatlantska integracija u Regionu ne smije biti zaustavljena.
Na pitanje ruskog diplomate u vezi sa članstvom Crne Gore u NATO, Darmanović je kazao da Crna Gora ne želi loše odnose sa Rusijom, a kamoli konflikte.
Darmanović je kazao da se u Crnoj Gori nadaju da će nakon, što je država postala članica NATO-a, doći vrijeme boljih odnosa sa Rusijom.
„Odnosi su nekad u istoriji bili jako dobri. Jedan od indikatora toga biće naši sljedeći izbori. Vidjećemo da li će u izborima biti miješanja sa bilo koje strane. Ako ga ne bude, to će biti ohrabrujući signal, ako ga bude znaćemo da smo na istom terenu, ali šta možemo stvari se kreću dalje, opet vjerujemo da će biti boljih dana“, kazao je Darmanović
On je rekao da je svakome ko ima zdravog razuma jasno da zemlja koja ima 650 hiljada stanovnika ne želi da ima bilo kakvu vrstu konflikta, političkog ili nekog drugog, sa državom koja ima 150 miliona stanovnika, stalna je članica Savjeta bezbjednosti i nuklearna je sila.
„Niko voljno ne bi ušao u takvu situaciju. Uvažavam to da Rusija ima samo percepciju da se ona ne protivi širenju NATO, međutim u stvarnosti nama stvari izgledaju drugačije“, rekao je Darmanović.
On je kazao da se Rusija nije dugo protivila širenju NATO-a, osim u svom neposrednom susjedstvu.
Darmanović je ukazao da je u septembru 2014. godina ministrar Sergej Lavrov u intervjuu Dnevnom avazu ili Oslobođenju u Sarajevu, rekao da će Rusija svako proširenje NATO na Zapadni Balkan doživjeti kao provokaciju.
„To je za nas bilo nešto novo. Nijesmo vjerovali da Rusija Zapadni Balkan doživljava na taj način, ali se ispostavilo kao tačno“, naveo je Darmanović.
On je rekao da ne vidi zašto bi tako važna ličnost ruske admnistracije, kao što je ministar vanjskih poslova rekao tako nešto, kada se Rusija ne bi protivila širenju. „Od tada su počele mnoge političke nevolje“.
„Da li je Crna Gora ta koja zaoštrava svoju retoriku to je pitanje. Kada vam ministrar vanjskih poslova tako velike sile kaže da ste izdali njegovu zemlja. Političari jedne zemlje mogu da izdaju samo svoje zemlju a neku treću. Nemamo osjećaj da smo nekoga izdali, mi smo samo branili svoje interese“, rekao je Darmanović.
On je kazao da je o tom pitanju da li Crna Gora izdala neku treću zemlju, odgovor dala Jugoslavija još 1948. godine. „Sada i mi, mada ne želimo da ponavljamo to pitanje“.
Darmanović je rekao da se Crna Gora ne miješa u izbore u trećim zemljama niti za to ima snage.
„Kao što smio vidjeli u Crnoj Gori se desilo obrnuto na poslednjim oktobarskim izborima. O tome će dosta reći sud jer je taj proces na sudu“, rekao je Darmanović .
On je kazao da crnogorski saradnici iz NATO-a sami tvrde da im je jasno šta se tu dešavalo i da tu nema sumnje.
„Slijedim stav našeg tužilaštva koje nikada ne tvrdi da se radi o zvaničnoj Moskvi, ali da je bilo raznog miješanje to je teško osporiti“, rekao je Darmanović.
On je ponovio da Crna Gora ne želi loše odnose i da o tome govore i ekonomski odnosi dvije države koje su dobri.
„U jeku naših političkih sporenja, koja još nažalost postoje, ovoga ljeta je svakoga dana su išla 22 leta prema crnogorskom primorju. Priliv ruskih turista povećan je 17 odsto“, kazao je Darmanović.
Prema njegovim riječima, mora se očekivati i da svaka zemlja želi da odredi svoju putanju kako je u njenom najboljem interesu.
„U nesuglasicama između velikih i malih teško je vjerovati da, sto i više puta slabija strana, uživa da ima neki problem sa velikom zemljom“, naveo je Darmanović.
Bonus video:
