Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc rekao je da glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje zločina apsolutno neprihvatljiva situacija.
"Ako oni koji su počinili zločine ne budu procesuirani, mislim da za pomirenje nema šansi", rekao je Bramerc na konferenciji „Pomirenje i suočavanje sa prošlošću na Zapadnom Balkanu" koju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava.
Podsjetio je da je Crna Gora otvorila samo nekoliko slučajeva i ponudio crnogorskom tužilaštvu pomoć za rješavanje slučajeva ratnih zločina.
"Ne možemo reći da je ostvaren veliki uspjeh u rješavanju ratnih zločina počinjenih od strane crnogorskih državljana i to je razlog zašto ćemo se intenzivnije uključiti sa kolegama tužocima u Crnoj Gori”, poručio je Bramerc.
On je podsjetio da je 2019. sa crnogorskim tužilaštvom potpisan Memorandum o razumijevanju kojim im je omugućen pristup potrebnim podacima.
“Već smo prenijeli važne podatke vezane za slučaj Morinj, za 15 osumnjičenih i seksualno nasilje, uključujući seksualno ropstvo, silovanje, prostitucije, trgovina ljudima u seksualne svrhe”, rekao je Bramerc.
On je pozdravio usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu i kazao da bi volio da druge zemlje budu hrabre kao Crna Gora i da donesu takvu rezoluciju. “Želim da čestitam Skupštini Crne Gore na tom koraku, taj korak nije neprijateljski, ni prema kome, ni prema jednoj zemlji, ni prema jednoj skupštini ili vladi, to je prosto ono što žrtve zaslužuju”, rekao je Bramerc. On je istakao da zna da se usvajanje desilo u kompleksnom i teškom političkom kontekstu.
Podsjećajući na presudu Ratku Mladiću, kazao je da je ostalo još dosta slučajeva ratnih zločina da se riješi na teritoriiji bivše Jugoslavije.
On smatra da je presuda Mladiću pokazala koliko je važno rješavanje ovih pitanja, iako je to ponovo podiglo tenzije jer je bilo nezadovoljnih.
Bramerc je istakao da regionalna saradnje ne funkcioniše kako bi trebalo. “Najviše razočarenje proteklih 13 godina je oslobađanje zločinaca, negiranje genocida, pozivanje ratnih zločinaca na političke događaje, ministarstva koja distribuiraju biografije ratnih zločinaca”, rekao je Bramerc. Prema njegovim riječima, ide se u pogrešnom smjeru i apsolutno su neophodne snažnije reakcije. “Tužilaštvo i krivično gonjenje i presude, ne vode ka pomirenju, pomirenje treba da dođe iz društva, iz grupa žrtava, iz grupa počinilaca i potrebni su vam odgovorni političari koji će promovisati to pomirenje”, poručio je Bramerc.
Šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa rekla je da je ključno da sve žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi.
Podsjetila je da je Crna Gora 2020. dobila fajlove za 15 slučajeva i da se nada da će biti pokrenute istrage. Istakla je da je važno da Crna Gora sarađuje sa Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove.
Takođe je pozdravila usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Skupštini.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da je priča o suočavanju sa prošlošću davno trebalo da bude završena.
Podsjetila je da je Rezolucija koju je nedavno usvojila Skupština korak naprijed i da ona sadrži odredbu da nijedan narod nije genocidan.
"Genocidni su pojedinci. Problem je bio što mnogi pojedinci nijesu odgovarali i što je pravda bila spora, ali i selektivna", rekla je.
Ona je kazala da Crna Gora treba da usvoji Zakon o lustraciji jer su još na političkoj sceni ratni huškači iz 90-ih.
Rekla je da je mnogo slučajeva ostalo nerazriješeno - Bukovica, Orlov let...
Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović kazao je da mladi uglavnom ne znaju šta se dogodilo devedesetih godina. Rekao da se može zaključti da u Crnoj Gori nije proces suočavanja sa prošlošću, nego proces zaboravljanja ratne prošlost zbog čega je i otvoren Informaciono-dokumentacioni centar.
"Situacija danas u Crnoj Gori je loša, odnosi između naroda su loši, etnička distanca je sve veća i daleko smo od pomirenja. Vidjeli smo koliko je turbulencija izazvalo usvajanje Deklaracije o Srebrenici", naveo je Radović.
Još, kako kako je dodao, ima onih koji nijesu spremni da se odreknu zločinaca, već i ih glorifikuju.
"Brojni zločinci ne samo u Crnoj Gori nego i regionu, šetaju slobodno, mladi skandiraju i pišu užasne grafite, predsjednik Skupštine i potpredsjednica zbog odnosa prema zločinu doživljaju medijsku torturu, a inspiratori i nalogodavci bivaju amnestirani i dobijaju ponekad i podršku samih žrtava", rekao je Radović.
Novinar portala Istraga.ba Avdo Avdić kritikovao je tužilaštvo u BiH koje, kako je ocijenio, mijenja karakter rata koji se tamo desio.
"Od svih nekredibilnih institucija u BiH, najnekredibilnija je tužilaštvo. U svim normalnim državama pravoduđe je regulator, a u BiH je izvor pravne nesigurnosti", kazao je Avdić.
On je rekao da je tokom napada na Sarajevo, hiljadu djece ubijeno, a tužillaštvo od osnivanja do danas nije podnijelo nijednu optužnicu za granatiranje Sarajeva.
Kazao je da jedan od "sarajevskih snajperista" danas slobodno živi u Istočnom Sarajevu, a tužilaštvo je "formiralo predmet" odnosno je uzelo je omot spisa i dalo broj protokola.
"To u javnostu odjekne kao nešto krupno, a to što znamo da neće biti od toga ništa je druga stvar", rekao je Avdić.
Tužiteljka za ratne zločine sa Kosova Drita Hajdari podsjetila je da se predmeti ratnih zločina, nakon završetka rata na Kosovu, u početku bili kod međunarodnih sudija i tužilaca, odnosno sve do kraja 2018
"Kosovu nije bilo dozvoljeno da osnuje tužilaštvo i sud za ratne zločine. Mi smo u rad dobili te predmete krajem 2018. Rezultat je 900 dosijea ratnih zločina i oko dvije hiljade predmeta nestalih lica. Morali smo pristupiti strateški i u Strategiji za ratne zločine mi smo fiksirali postojeće stanje da nas neko ubuduće krivio za neprocesuiranje", rekla je Hajdari.
Ona je kazala da je teško spovoditi istragu nakon 20 godina, kada su svjedoci i počinioci ostarili ili umrli, kada se mnogo toga zaboravilo, kada je većina počinilaca van Kosova.
"Mi i kada sprovedemo istragu kraju, kada uspijemo da prikupimo dokaze nemamo počinioce. I onda smo u situaciji da obustavimo istragu...Imamo situaciju da se ratni zločinci kriju, brane i promovišu, maltene se proglašavaju herojima. Moramo raditi na promjeni svijesti, ne možemo se suočiti sa prošlošću ako ne kažemo šta se dogodilo, kako se dogodilo", poručila je Hajdari.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić rekla je da je izazov danas govoriti o ratnim zločinima u kontekstu vladavine prava u Crnoj Gori, s obzirom da se društvo nalazi u trenutku kada sumira učinjeno i temelji put i agendu budućeg pravca.
Ona je kazala da je pred Evropskim sudom protiv Crne Gore postupak u slučaju Deportacija i da se čeka odluka.
Bonus video:
