Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić bi trebalo da zbog svog rada sam podnese ostavku, a ne da se to radi kroz neke regulative i kroz zakon, kazala je advokatica Marica Babović na saslušanju pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Ona je istakla da je Katnić bio glavna kočnica da se neki procesi u Crnoj Gori pomjere sa mrtve tačke i “snažno doprinio da se ovo društvo zarobi i da nema napretka ka Evropskoj uniji”.
Odbor je počeo konsultativno da saslušava kandidate iz reda uglednih pravnika, koji su se prijavili za članstvo u Tužilačkom savjetu.
Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika u novom Tužilačkom savjetu, koji je trajao do 1. jula, konkurisalo je 16 kandidata.
Danas se saslušavaju Marica Babović, Danijela Bulatović, Nikola Bulatović, Nevenka Božović - Jovović, Miloš Vuksanović. Balša Dragović, koji je takođe trebalo danas da bude saslušan, je povukao kandidaturu za člana TS.
Babović je, odgovarajući na pitanje Srđana Pavićevića (CIVIS) koliko je značajno u smislu budućeg izbora za članicu TS njeno radno iskustvo u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) i da li joj je ta partija pomogla u napredovanju, kazala da joj SNP nije pomogla u napredovanju:
“Zbog toga sam i napustila političku stranku i već četiri godine se profesionalno bavim advokaturom”, kazala je Babović, koja je završila saslušanje pred odborom.
Ona je dodala da je ponosna na dio koji je provela u SNP-u, navodeći da nije bila ni poslanica ni odbornica te partije, već se bavila pravnim poslovima u okviru partije.
Jovan Vučurović (DF) je pitao za stav o radu Specijalnog državnog tužilaštva i ulogu prvog čovjeka te institucije u slučaju “Državni udar” i aferi za pranje para vezanoj za predsjednika PzP -a Nebojšu Medojevića i grupu ljudi iz DF-a.
Ona je kazala da je i laičkoj i stručnoj javnosti bilo vidljivo na koji način i kako je vođen slučaj “Državni udar”.
“O radu specijalnog tužioca ne bih trošila riječi, zato što smatram da će ubrzo biti prošlost i da treba da gledamo u budućnost... Ali, kada se to tiče odgovornosti, pa i krivično-pravne, za nešto što je rađeno u proteklom periodu, a što je javnost uzburkalo, ti slučajevi bi trebalo da budu pod lupom budućeg Tužilačkog savjeta, da se ti predmeti preispitaju i da se, ako ima osnova, ti tužioci koji su konkretno postupali u tim predmetima, i krivično procesuiraju”.
Dragutin Papović (DPS) je pitao sve kandidate zašto su se prijavili za članove TS koji će, kako je kazao, biti formiran na osnovu zakona za koji je Venecijanska komisija ocijenila da je lošeg kvaliteta.
“Zar ste spremni da za račun napredovanja u karijeri budete puki izvršioci ove antidržavne vlasti, da se Tužilaštvo pretvori u njihovo oruđe za obračun sa prethodnim tužiocima?”, pitao je Papović.
Babović je odgovorila da je pitanje tendenciozno, pitajući da li je put dosadašnji rezultat koji je postiglo Tužilaštvo u borbi protiv kriminala.
“Nešto mora da se mijenja, sistem mora da se unapređuje, a vlasti dođu i prođu. Mislim da ćemo kroz rad Tužilačkog savjeta i uopšte pravosuđa dostići nivo da konačno imamo jake institucije, da ne zavisimo od pojedinaca i njihove volje i da više nikada ne doživimo ono što smo u prethodnom periodu, da se na osnovu nekih naredbi, bile one formalne ili neformalne, a ne na osnovu zakona presuđuje”, kazala je Babović.
Danijela Bulatović je odgovorila da želi da vjeruje da nema mjesta sumnjama da će rad Tužilačkog savjeta biti politizovan, te da bi primjenjivala zakon i Ustav bez obzira da li bi se to političarima svidjelo ili ne.
Nikola Bulatović je kazao da se nikad nije borio protiv nikoga, pa ni protiv Demokratske partije socijalista (DPS). On je kazao da je zastupao političke partije kao advokat, ali da nikada nije bio njihov član.
Komentarišući Papovićeve konstatacije da je Zakon o državnom tužilaštvu antiustavni, Bulatović je rekao da je to prazna priča dok tako nešto ne utvrdi Ustavni sud.
Nevenka Božović – Jovović je kazala da baštini opozicioni stav, jer smatra da je samo dobra opozicija dobra vlast.
Miloš Vuksanović je odgovorio da nikada nije bio “ni instrument, ni oruđe u bilo čijim rukama, protiv bilo koga i bilo čega, na neprincipijelan ili bilo koji drugi način”.
Babović je odgovarajući na pitanje Predraga Bulatovića (DF) da li će na prvoj sjednici zatražiti spisak tužilaca koji ispunjavaju uslove za starosnu penziju, odgovorila da bi to uradila.
Danijela Bulatović je odgovarajući na pitanje Predraga Bulatovića (DF) da li je moguće da se kroz TS i čitavu proceduru dođe do razrješenja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava i da li je to primjenljivo na glavnog specijalnog tužioca, kazala da nije neposredno imala uvid u neke predmete i rad GST-a da bi konkretno odgovorila na pitanje da li će kao član TS tražiti njegovo razrješenje.
"Ukoliko postoje razlozi koje zakon predviđa za razrješenje rukovodioca tog državnog tužilaštva, svakako ću biti jedna od onih koji će ili inicirati predlog za njegovo razrješenje ili u krajnjem glasati za razrješenje ne samo GST nego bilo kog tužioca ili rukovodioca u državnom tužilaštvu".
Ona je kazala da treba pospješiti rad TS u dijelu koji se odnosi na pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
Na zahtjev Jovana Vučurovića (DF) da odgovori na koja će pitanja u tužilaštvu ukazati da se rješavaju ako bude izabran za člana TS, Nikola Bulatović je rekao da će se zalagati da nadležni državni tužilac izvrši uvid u svaki ugovor, javni i tajni, o znatnijem otuđenju državne imovine i ima li elemenata krivičnog gonjenja. Istakao je da izvještaj Vladine komisije o dodjeli stanova tužiocima i sudijama treba da se ispita i da se utvrdi da li ima elemenata krivičnog djela.
Isto se, kako je rekao, odnosi i na kredite koje je davao Sudski savjet i ranije Glavni grad zaslužnim građanima. Treba, kako je kazao, utvrditi i da li ima zloupotrebe oko određivanje advokata po službenoj dužnosti.
"Da se utvrdi da li državni tužilac, sudija redovnog suda ili sudija Ustavnog suda po prestanku mandata na način kako je definisano Zakonom o PIO, kao specijalnim zakonom u toj oblasti, i po Ustavu po isteku takvog mandata nastavi da radi, da li je to zakonito i da li ima elemenata krivične dogovornosti”, kazao je Bulatović.
On je kazao da sporazum o priznanju krivice ne treba da postoji u domaćem pravnom sistemu, navodeći da se nije pokazao ni u praksi.
Nevenka Božović-Jovović je kazala da Mila Đukanovića doživljava kao nekog ko je nanio štetu državi i opljačkao je.
"Imamo zakone i voljela bih da se više poštuju. Kad bi se zakoni poštovali ne bi se toliko oslanjali na EU, Evropski sud u Strazburu. Kad bi tužioci i sudije u Crnoj Gori radili svoj posao odgovorno, mi nikada ne bi dolazili do tih instanci po Evropi", kazala je Božović-Jovović.
Govoreći o trenutnom stanju u tužilaštvu, Miloš Vuksanović je rekao da je tužiocima veoma ugrožena nezavisnost i da ih ugroženost te nezavisnosti veoma sputava u kvalitetnom obavljanju tužilačkog posla.
“Najčešće mislim na ugrožavanje nezavisnosti koje je indirektno. To su ljudi od krvi i mesa koji osluškuju aktuelne političke trenutke i koji su praktično pralizovani kakav potez i šta da urade i na koji način da odluče u određenom krivičnom postupku”, kazao je Vuksanović.
Tužioci, kako je kazao, ne smiju da budu pod političkim ili bilo kakvim drugim uticajem.
Bonus video:
