Vlast i opozicija treba da iniciraju dijalog, a i crkveni velikodostojnici da rade u punoj mjeri radi smirivanja konflikta, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
Bjeković je u intervjuu agenciji MINA kazao da je neophodno uključivanje intelektualne elite i da institucije kao što su Akademija nauka i Univerzitet (UCG) mogu dati doprinos smirivanju tenzija.
On je kazao da su se pomirljive poruke čule nakon događaja od 4. i 5. septembra, odnosno, nakon što je “eskalacija konflikta u nedjelju dostigla svoj maksimum”.
“Međutim, takođe mi se čini da su te pomirljive poruke bile preglasane pozivima na zaoštravanje konflikta, i to u većem broju medijskih izvještaja”, rekao je Bjeković.
On je istakao da, kako vrijeme bude odmicalo, pomirljive poruke treba da dobijaju mnogo više prostora od ostalih.
Teško je izdvojiti ko bi trebalo da pokrene dijalog, kazao je Bjeković, jer su odgovorni svi društveni faktori.
“Logično je da onaj ko dolazi sa pozicije vlasti i moći inicira taj proces. Na drugima je da pažljivo procijene poziv i da ga apriori ne odbacuju i uslovljavaju, jer to vodi u dalju neizvjesnost i zaoštravanje konflikta”, ocijenio je Bjeković.
Potreba uključivanja intelektualne elite je, istakao je on, nedvosmisleno nasušna potreba Crne Gore.
“Naravno, i institucija kao što su Akademija nauka, UCG i druge koje mogu dati doprinos smirivanju tenzija ali i dezavuisanju poruka čiji cilj to nije”, dodao je Bjeković.
On smatra da reakcije intelektualne elite i akademske zajednice objektivno imaju veliku težinu, dodajući da su takve reakcije prijeko potrebne Crnoj Gori.
“Ne bih rekao da se taj glas čuo u dovoljnoj mjeri. Čini se da je prostor više ostavljen političkom diskursu i da smo od političara čuli mnogo više činjenica, poziva i izjava nego od intelektualne elite”, dodao je Bjeković.
Intelektualna elita je, smatra on, “svojom voljom ili iz nekih drugih razloga”, ustupila prostor manje racionalnom modelu za razgovor.
Kada je riječ o porukama vjerskih zajednica, Bjeković je kazao da stiče utisak da njihove izjave idu od poziva na smirivanje tenzija do poziva na zaoštravanje konflikta.
On je istakao i da vidi potrebu da se crkveni velikodostojnici uključe, i da rade u punoj mjeri na smirivanju konflikta.
“O tome ko je za šta odgovoran i ko je šta skrivio teško da od crkvenih vlasti može doći odgovor, budući da bi one trebalo da su odvojene od državnih vlasti, te bi bilo dobro da se zadrže u tim okvirima”, rekao je on.
Kako god se aktuelna situacija bude razvijala, naveo je Bjeković, građani mogu da budu “i najveće žrtve i dobitnici”.
“Ne možemo ostaviti da se događaji ovog tipa generalno reflektuju na međuvjerski sklad, odnosno međuetničke odnose. To je ključna potreba ali i poruka cijele zajednice”, dodao je Bjeković.
On je ocijenio da postoji prostor za poboljšanje stanja, ne samo u oblasti međuvjerskog sklada i etničkih odnosa, već i u sagledavanju ostalih aktuelnih problema.
“Nekako smo stekli naviku da ne slušamo jedni druge i to će biti ključni problem koji treba prevazići u narednom periodu”, istakao je Bjeković
Bez toga, smatra on, teško je sprovesti dalje snaženje građanskog društva i svega što nas čeka u perspektivi.
Zaštitnik je kazao da ne može da bude zadovoljan time što se negiraju čitavi narodi, ali i pokušaji određenih etničkih i drugih elita da izbore status za sopstvenu zajednicu.
Bjeković je istakao da je sve što ide u pravcu afirmacije različitosti dopušteno i da treba da bude u funkciji rješavanja konflikta.
“A sve što negira, ne samo etnički sastav u Crnoj Gori, veliki je problem koji moramo prevazići. To prije svega mora da znači promjenu, ako ne mentaliteta, onda načina izražavanja i kulture dijaloga”, dodao je Bjeković.
Crna Gora nakon 6. septembra, istakao je on, mora da postoji i postojaće i u ovakvim okolnostima, a svi pozivi na uništenje države i njenog etničkog tkiva moraju da dobiju adekvatan odgovor u građanskom društvu.
“Vjerujem u razum, u obične ljude u Crnoj Gori i vjerujem da shvataju šta znači konflikt u državi i kakve pogubne posljedice može imati na kvalitet života i bilo kakav napredak”, naveo je Bjeković.
On je dodao da svako mora na svoj način “hladne glave i uz ozbljno promišljanje” da sudi o tome šta se dešava i šta nam je perspektiva.
Bjeković je ponovio da u takvim okolnostima važnu ulogu imaju mediji, čije izvještavanje treba, u najvećoj mogućoj mjeri, da odražava činjenično stanje.
“Ako to nije slučaj i ako imamo pojavu i poplavu lažnih vijesti, onda će građani ostati uskraćeni za istinu i time za osnovni preduslov da slobodno, bez predrasuda, razmišljaju o budućnosti i najbližima”, dodao je Bjeković.
Bonus video:
