Pozivom crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću da nakon nedavnih dešavanja na Cetinju posjeti Hrvatsku i porukama upućenim prilikom prošlonedjeljnog susreta s njim, najviši hrvatski zvaničnici su se na određeni način umiješali u unutrašnja pitanja Crne Gore, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski kazao je da nema spora da se Hrvatska na najvišem nivou, tretmanom Đukanovićeve posjete, umiješala u crnogorske unutrašnje odnose.
”Pitanje je samo da li je situacija u Crnoj Gori takva da Hrvatska ima razloge koji bi opravdavali to miješanje. Odnosno - može li se dokazati da postoji mogućnost eksplozivne nestabilnosti u Crnoj Gori, koja bi ugrozila Hrvatsku? Tada bi miješanje moglo da bude razumljivo. Ali to, zasad, ne vidim. Vidim samo da u Crnoj Gori ne funkcioniše odnos predsjednika i premijera, da je na vlasti koalicija koja ima ogromne unutrašnje poteškoće, ali, koliko primjećujem, sve manje-više funkcioniše normalno”, rekao je on “Vijestima”.
Poslanik i bivši diplomata Miodrag Lekić navodi da ga politička i institucionalna kultura obavezuju na komentar s odmjerenim riječima, makar se, kaže, sticao utisak da se hrvatski predsjednik Zoran Milanović “forsiranim pozivom i nadahnutim komplimentima Đukanoviću” na određeni način umiješao u crnogorske prilike.
”Mi ne treba da se miješamo u političko-državne poteze hrvatske zvanične strane. Ako se Milanović s te strane eventualno opredijeli i za dodjelu nekog državnog priznanja Đukanoviću - osobi mnogih opskurnih crnogorskih i međunarodnih afera kriminalne materije - i to bi trebalo ovdje uglavnom samo primiti k znanju. Svako svojim potezima govori i o sebi. I pojedinci i države, pa i u ovom slučaju. U krajnjem, na građanima je da daju sud o tome”, istakao je Lekić za “Vijesti”.
Đukanović se prošle sedmice susreo u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Milanovićem, premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Milanović je saopštio da je Đukanovićeva posjeta svakako trebalo da se dogodi, ali da su je događaji (vezani za ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija) na Cetinju samo ubrzali.
On je rekao da je Crna Gora “talac nezainteresovanosti evropske politike”, te da će njegov zadatak biti da upozna zapadne lidere “sa stvarnim stanjem” u Crnoj Gori.
Milanović je naveo da je poziv Đukanoviću da dođe u Zagreb takođe poruka zvaničnom Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
”Razlog mog poziva je želja da dam podršku modernoj, građanskoj Crnoj Gori, onakvoj kakvu poznajemo zadnjih godina, mada ti odnosi nisu bili bez određenih upitnika”, kazao je Milanović na pres-konferenciji s crnogorskim kolegom.
Đukanović je kazao da su građanski i sekularni identitet napadnuti “servilnošću Vlade prema centrima velikodržavnog nacionalizma u Beogradu”.
”Potrebno je vrijeme da to postane bjelodano jasno domaćoj i međunarodnoj javnosti. Mislim da je ključno važno da u Crnoj Gori sazrijeva svijest o potrebi da imamo Vladu koja će štititi interese Crne Gore. U ovom trenutku to nemamo. Cetinje je to pokazalo.”
Hrvatski premijer Plenković saopštio je tokom susreta s Đukanovićem da njegova država sa zabrinutošću i interesovanjem prati dešavanja u Crnoj Gori, dok je predsjednik Sabora Jandroković poručio da aktuelne prilike u susjedstvu podsjećaju na devedesete godine prošlog vijeka i da to nije dobro.
Puhovski napominje da je, koliko god situacija bila napeta, neodgovorno tvrditi - kao što je to, kaže, učinio jedan od crnogorskih nacionalista na HRT-u - da je Crna Gora najopasnije mjesto za život u Evropi.
”Treba samo pogledati šta se proteklih dana dešavalo u Parizu, na nekim mjestima u Njemačkoj, u Španiji... gdje je bilo znatno više suzavca i znatno više povrijeđenih nego na Cetinju. Time ne opravdavam stvari koje su se događale na Cetinju. Samo sam zabrinut histerijom...”, ističe on.
Sagovornik “Vijesti” smatra da nije teško razumjeti da se u Crnoj Gori manipuliše crkvom i vjerom, ali da on vidi dvije manipulacije.
”Jednu koja je protiv crnogorske državnosti i drugu koja je za. Svako ima pravo da zauzme stranu, ali u Hrvatskoj su interpretacije posljednjih događaja u Crnoj Gori takve da izgleda kao da samo jedna strana manipuliše. Gledajući hrvatske televizije, novine i portale čini se da su svi u Crnoj Gori protiv patrijarha srpskog Porfirija i novog mitropolita, a da je Đukanović čovjek koji je na braniku - kako se to voli reći - zapadnih vrijednosti. Mislim da su te ‘zapadne vrijednosti’ izlizana floskula iz Hladnog rata koja više nema smisla”, kaže Puhovski.
Podsjećajući da jedno od starih pravila u diplomatskoj istoriji glasi - “nepijatelj mog nepijatelja je moj prijatelj”, Lekić navodi da nije teško prepoznati primjenu ove formule na aktuelne prilike.
”Sad se to dešava upotrebom Đukanovića, navodno neprijatelja Srbije. Ali, Đukanović je napravio toliko krugova u različitim nacionalnim i državno-pravnim statusima, i dosljedan je jedino u beskrupuloznoj agresivnosti. Zato se stiče utisak da preko njega igrati širu političku i geopolitičku igru - nije naročito inteligentno. Đukanović je već, to valjda nije zaboravljeno, odigrao za druge nimalo nježne igre protiv Hrvatske”, naglašava on.
Lekić kaže da mu je žao što je Milanović pozivom i tretmanom Đukanovića “u sadašnjoj fazi njegovog huškačko-ekstremističkog djelovanja s ciljem destabilizacije Crne Gore, koja u strasti i agresivnosti podsjeća na onu kad je zamrzio šah zbog šahovnice”, pokazao format državnika iz poznatog balkanskog repertoara.
Puhovski, s druge strane, ocjenjuje da je uvjeren da Hrvatska nema moć da održava Đukanovića na vlasti, ali da ima interes da ga podržava dok god je to moguće.
”Da zaboravi to što je radio devedesetih godina, da zaboravi cijelu koruptivnu hobotnicu koja se vezuje za njega, ali i da zaboravi na to da je u Hrvatskoj potpuno zabranjeno postojanje Hrvatske pravoslavne crkve. Ona postoji u Hrvatskoj samo kao nevladina organizacija. U svemu tome nema nikakve principijelnosti...”, dodaje on.
Lekić kaže da, pošto je Hrvatska demokratska država, očekuje da će neko s njenog institucionalnog nivoa na neki diplomatski način korigovati ovu “epizodu”.
”Da će makar smanjiti divljenje koje je hrvatski predsjednik pokazao prema Đukanoviću, a time i smanjiti moguću iritiranost crnogorskih građana. Što bi, naravno, doprinijelo daljem razvoju dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Hrvatske, čemu mi u Podgorici iskreno težimo”, zaključuje on.
SNP: Đukanović traži slamku spasa
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić kazao je “Vijestima” da Đukanović traži slamku spasa u državama regiona, misleći da će dobiti podršku “za svoju promašenu politiku”.
”Đukanović traži podršku od onih koji nikad nisu bili iskreni prijatelji Crne Gore i njenih građana. Jasno je da on više ne uživa povjerenje EU i zapadnih partnera, jer su uvidjeli da je to bila politika ličnih interesa, kriminala i korupcije. Partiji koju vodi Đukanović nikad prioritet nisu bili EU standardi, već lažno predstavljanje radi opstanka na vlasti”, smatra on.
Poslanik SNP-a kaže da su poruke koje su Đukanović i Milanović poslali uperene protiv Srbije, “odnosno tzv. velikosrpskog nacionalizma”.
”Oni su se na taj način vratili narativu iz devedesetih i ušli u nepotrebno zaoštravanje odnosa s državom koja bi trebalo da nam bude najbliža. Žalosno je što Đukanović još nije shvatio da je upravo ta politika bila jedan od uzroka njegovog pada s vlasti”, poručuje Vukić.
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanovićeva posjeta Hrvatskoj do kraja ogolila njegovu “antisrpsku i antipravoslavnu politiku”.
”Đukanović, Milanović i mediji pod njihovom kontrolom izlili su salve uvreda na račun predsjednika Srbije, patrijarha i srpskog naroda u Crnoj Gori. Da je Srbija slaba, a srpski narod podijeljen i posvađan, njihova kampanja bi sigurno bila drugačija. Tada bi takvo stanje partneri snažno pozdravili i podržali”, napisao je Mandić na Tviteru.
Iz Demokrata i GP URA nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o Đukanovićevoj posjeti Hrvatskoj i porukama koje su on i Milanović uputili.
Bonus video:
