Sudija Ustavnog suda Dragoljub Drašković može sam riješiti spornu situaciju u vezi sa trajanjem njegovog mandata podnošenjem zahtjeva za prestanak funkcije, smatra kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda Snežana Jonica.
Ona je danas na saslušanju pred skupštinskim Ustavnim odborom ocijenila je da su različita tumačenja oko prestanka funkcije sudije Draškovića nesporno narušila kredibiltet tog suda.
Podsjetila je da se troje sudije Ustavnog suda izjasnilo da Draškoviću mandat ističe 1. januara, kao dana početka primjene člana Zakona o radu, prema kojoj radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposleni navrši 66 godina života, a dvojica da mu je mandat istekao 1. oktobra na osnovu odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
"Ta situacija je nesporno narušila kredibilitet Ustavnog suda", rekla je Jonica.
Ona je navela da je Ustavni sud propustio da obavijesti Skupštinu, odnosno Ustavni odbor, o tome u zakonskom roku, koje god tumačenje da se uzme u obzir.
"Nesporno je da je on stekao uslov 1. oktobra ili ga stiče 1. januara, a da vi nemate preduslov da uradite ono što je vaša dužnost, odnosno da raspištete oglas jer morate po zakonu prvo biti obaviješteno od strane Ustavnog suda. I taj rok je nimalo slučajno šest mjeseci prije prestanka mandata, kako biste imali vremena da raspišete oglas i spovedete ovaj komplikovani posao i sve što je neophodno da dođe do izbora", kazala je Jonica odgovarajući na pitanja poslanika.
Prema njenim riječima, Ustavni odbor je morao da dobije obavještenje o prestanku mandata sudije Draškovića ili 1. aprila ili 1. jula.
"Svako je taj rok prekoračen i to je sporno, jer Ustavni sud ni u jednom ni u drugom terminu nije imao sjednice. Sjednica je održana tek nakon što je priča otvorena u javnosti i ja sam ranije rekla da je oglas na koji sam se prijavila trebalo da bude oglas za troje, ne za dvoje sudija, akcentujući to pitanje", podsjetila je Jonica.
Ona rješenje za ovu situaciju vidi u promjeni norme Zakona o Ustavnom sudu, odnosno njenoj nadogradnji, kako bi se predsjednik Ustavnog suda obavezao da obavijesti Ustavni odbor o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije.
Na taj način će se, kako smatra, izbjeći glasanje i preglasavanje u Ustavnom sud.
"Činjenica je da kada ste izabrani za sudiju, kada položite zakletvu...savjest vas obavezuje da dođe do onoga do čega mora doći, a po njegovom priznanju to će doći 1. januara", rekla je Jonica.
Kako kaže, obaveza sudije Draškovića prema državi je da doprinese razrješenju sporne situacije, iskoristi drugu zakonsku normu i podnese zahtjev za prestanak funkcije 1. januara.
Poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović pitao je Jonicu da li smatra da Ustavni sud više treba da da koristi ustavna ovlašćenja i po sopstvenoj inicijativi pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti opštih akata i na koji način bi ona branila i podigla autorite US u slučaju da bude izabrana za sutkinju.
Jonica je odgovorila da US nedopustivo rijetko koristi ovlašćenje da sam pokreće inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti opštih akata.
"I to je jedan od razloga koji derogiraju kredibilitet US u javnosti zato što se zaključuje da godinama nema nijedne inicijative za neke očigledne pojave nesutavnosti nezakonitosti. Skrećem pažnji i na nedostatak administrativnih kapaciteta, ali to je nedopustivo", kazala je Jonica.
Ona je ocijenila da kada sudije US vide, a ne reaguju na neustavnosti i nezakonitosti, isto kao kad neko vidi izvršenje nekog krivičnog djela, a ne prijavi ga.
Jonica je rekla da ako bude izabrana za sutkinju US, insistiraće na tome da se prije svega podigne autoritet institucije i poveća broj javnih rasprava i sopstvenih inicijativu, zatim da se Odboru dostavljaju izvještaji.
Insistiraće, kaže i i na možda jačoj organizaciji i samokritičnom analiziranju nedostataka i problema u US.
Podsjetila da stranka pred Ustavnim sudom nema obavezu da ima advokata, kao pred ostalim sudovima, pa je "možda i razlog za nagomilavanje predmeta to što ih ponekad pišu neuke stranke".
"Insistirala bih da se napravi obrazac ustavne žalbe kako bi olakšali podnosiocu da zna ispunjava li uslove ili ne za podnošenje žalbe", rekla je Jonica.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović podsjetio je da je Jonica na čelu partije Socijalisti Crne Gore i iako se radi o vanparlamentranoj partiji i na nju se odnose zakonska ograničenja kada je u pitanju kandidatura za sudiju US.
Jonica je najavaila da će podnijeti ostavku na funkciju i na članstvo u partiji, ako bude izabrana za sutkinju US.
Ona je precizirala da se zakonska norma da sudija US ne smije javno ispoljavati svoja politička uvjerenja i ne smije se politički angažavoti odnosi na sudiju, u momentu kada je izabran, a ne na kandidata za sudiju.
"Zašto je zakonodavac tako napisao? Svi imaju svoje političke uvjerenje i sadašnje sudije svih sudova, visoki policijski činovnici... ali nijesu javno angažovani. Svako ko glasa na izborima ima neko svoje političko uvjerenje. Suština je savjesnost osobe koja obavlja neku funkciju da joj političko uvjerenje ne može uticati na to da savjesno i nepristrasno obavlja svoju funkciju", kazala je Jonica.
Na pitanje Luiđa Škrelje (DPS) da li smatra da može da bude čvrsta u tome da njena politička uvjerenja neće uticati na njene odluke, odgovorila je da joj to nije bio problem ni dok je bila poslanica u Skupštini.
Jonica je bila poslanica Socijalističke narodne partije (SNP).
"Uvijek sam stavljala pravo ispred politike. Ako sam to uspjela na poslu koji je potpuno politički i gdje nije baš profitabilno to raditi, vjerujte da mi neće biti nikakav problem da mi pravo bude jedino opredjeljenje prilikom obavljanja sudijske funkcije, ako budem izabrana", poručila je Jonica.
Bonus video:
