Potrpedsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin kazao je da poštuje ono što su njegove nadležnosti kao ministra pravde i da se ne miješa u sudske postupke.
On je to kazao u Skupštini Crne Gore gdje je odgovarao na pitanja poslanika.
Poslanica Demokratskog fronta (DF) Marija Jočić pitala je Pažina „da li je sudsko tužilački progon DF-a interna radna obaveza sudija i tužilaca i da li se odnosi na sve tužioce i sudije ili samo na one od posebnog povjerenja režima“.
Pažin je rekao da je Jočič svjesna da njeno pitanje ima dozu političke kvalifikacije koju, kako je rekao, može da podnese i koja kao takva nije neprihvatljiva, ali da je neprihvatljivo da su sudije pod radnom obavezom.
„Jako dobro znate da Poslovnik o radu Skupštine pod poslaničkim pitanjem podrazumijeva pitanje o radu Vlade, nadležnog ministra, pitanja iz reda javnih politka koje sprovodi vlada a vi mene pitate o sudskim postupcima koji se vodi i koji su neki od njiha aktuelni“, kazao je Pažin.
On je rekao da bi toga trebalo da se suzdržava kao što se on suzdržava da komentariše sudske postupke, da to nikada nije uradio, ali da želi da vodi kulturan dijalog.
„U društvu koje je politički organizovano kao što je crnogorsko u smislu podjela vlasti, uloga i mjesto je suda je da rješava sporne a kada je u pitanju društvo u tranziciji kakvo je crnogorsko i ponekad i konfliktne situacije jer je to uslov stabilnosti društva bez kojeg nema demokratije a bez njema progresa“, kazao je Pažin.
On je rekao da je svaki nedostojan uticaj na rad suda zarbranjen.
„Niti sam ja u prilici da upravljam pravosuđem, kako vi to kao jednu fikciju predstavljate, niti je zadatak pravosuđa da se oslanja na bilo čije mišljenje. Znam da da vas neću uvjeriri u to ali se držim onoga što su nadležnosti ministra pravde i ne miješam se u sudske postupke“, poručio je Pažin.
Jočić je kazala da je poruka DF „lustracija, raspuštanje svih tužilaca i sudija i postavljenja na nove temelje kad oni dođu na vlast“.
Na pitanje poslanice DF Ljiljane Đurašković da li u crnogorskom pravosuđu postoji kategorija kredibilnog odnosno nekridibilnog svjedoka i ako postoji koji su kriterijumi za ocjenu, Pažin je rekao da su svi dužni da se odazovu pozivu suda a po pravilo i da svjedoče.
„Pored toga zakon poznaje izuzetke kada neko ne može da svjedoči a neka su i oslobođena dužnosti svjedočenja. Vjerodostjojnost iskaza svjedoka cijeni organ koji vodi postupak“, objasnio je Pažin.
Đurašković je kazala da Pažin nije dogovorio na pitanje da li svjedok može da bude psihijatrski bolesnik.
„Zato što je ključni svjedok saradnik u procesu montiranom državni udar osoba koja je je pravosnažno osuđena na 21 godina zatvora zbog ubistva u susjednom zemlji, kriminogene prošlosti koja se bavi ilegalnom trgovinom oružja i kome je eksperteski tim psihijatara uradio dijagnoze - akutni psihotični poremećaj ličnost sa sumantošču i mješoviti odnosno trajni poremećaj lilnosti“, kazala je Đurašković.
Ona je rekla da od takve osobe i njegovog svjeočenja zavise sudbine i budućnosti i živote mnogih ljudi u Crnoj Gori.
Poslanica DF-a Branka Bošnjak pitala je Pažina u kojim slučajevim je pri donošenju presude otežavajuća okolnost ako je okrivljeni poslanik.
Ona je objasnila da je to pitanje postavila zbog toga što je kad je završeno suđenje poslaniku Milanu Kneževiću, koji je osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je 17. oktobra 2015. fizički nasrnuo na policajca ispred Skupštine, sudija objasnio da je olakšavajuća okolnost što okrivljeni nije osuđivan a otežavajuća što je poslanik.
Pažin je rekao da je fikcija da je on taj koji kontroliše policiju i tužilaštvo i sud da se on uzdržava da na bilo koji način ugrozi prava bilo koga u sudskim postupcima uključujući i Kneževića.
„Nikada od mene nijeste čuli da sam dao bilo koju izjavu koja na bilo koji način ugrožava pretpostavku nevinosti ili bilo koje drugo pravo koje pripada po Zakoniku o krivučnom postupku bio kom učesniku u sduskom postupku", rekao je Pažin.
On je objasnio da je po Zakoniku krivičnom postupku sud dužan da se kreće u granicima propisane kazne ali da je dužan da vodi računa o okolnostima koji utiču da kazna bude teža ili manja.
„Po zakonu otežavajući ili olakšavajuće okolnosti su stepen krivice, pobude iz kojih je krivično djelo učinjeno, stepen oštećenog dobra, ugroženog ili povrijeđenog, držanje učinioca poslije krivičnog djela. Kada je u pitanju novčana kazna to je i imovinsko stanje okrivljenog“, kazao je Pažin.
On je rekao da zakon kaže da su to i druge okolnost od značaja za ličnost učinioca.
„Vi i ja kao javni zvaničnici, nosioci javnih poslova i imamo obavezu da iskazujemo veći stepen tolerancije nego građani koji nijesu nosioci javnih funkcije, to važi kako u Skupštini tako i van nje“, kazao je Pažin.
On je rekao da u okviru nadležnosti koje ima kao ministar pravde i sa Milivojem Katnićem kao Glavnim specijalnim tužiocem ima kontakt, ali ne tajne.
„Nemam razloge da sa njima imam tajne kontakte. Posebno nikada u životu sa njim nijesam sjedio u lokalu. Nikakvog tajnog sastanka uoči 16. oktobra nije bilo“, kazao je Pažin.
Galerija
Bonus video:
