Ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije kazao je da se ide ka pojašnjenju političke situacije, što će omogućiti da se radi na koristan način i da Skupština bude mjesto donošenja dobrih odluka, koje će biti usvojene neophodnim većinama.
“To je ono što mi upravo želimo tokom našeg predsjedavanja Evropskom unijom. Želimo da ovaj Parlament bude mjesto donošenja dobrih odluka, koje će biti usvojene neophodnim većinama. To ne znači da se treba i mora slagati o svemu, ali da će postojati slaganje o suštinskim stvarima”, rekao je Timonije u Skupštini Crne Gore.
To je ocijenio na tematskoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, koja je posvećena konferencijama o budućnosti Evrope i Balkana u periodu polugodišnjeg predsjedavanje Francuske Evropskom unijom.
Timonije je poručio da će sve zavisiti od političke stabilizacije Crne Gore:
“Sada smo u jednom uzburkanom trenutku i nadam se da će on ubrzo biti riješen na jedan ili drugi način i da ćete vi, poslanici, tome doprinijeti. To je vaša odgovornost u odnosu na one koji su vas birali, ali i odgovornost u odnosu na EU, koja vas čeka”, rekao je Timonije.
On je kazao da Crna Gora i dalje predstavlja predvodnicu kada je u pitanju učlanjenje u EU zemalja Zapadnog Balkana.
“Želimo da se dođe brzo do rješenja trenutne krize. Rješenje će biti ono koje ćete vi pronaći, budući da ste poslanici, ali znajte da je preduslov za sve Crna Gora koja daje sliku demokratske tranzicije”, rekao je ambasador Francuske.
Timonije je istakao da je predsjedavanje Francuske Savjetom ministara EU velika odgovornost.
“Svjestan sam da su očekivanja i nade Crnogoraca vrlo konkretne i da su za njih potrebne odgovarajuće vidljive realizacije... Razumijemo da postoji dvostruka vrsta umora. S jedne strane, to je umor naših naroda kada je u pitanju izgradnja EU koja nije uvijek onako brza i konkretna kao što oni žele i, s druge strane, jedan mogući umor koji osjećaju narodi Zapadnog Balkana”.
Istakao je da Crna Gora predstavlja vrlo srećan izuzetak, jer iako se ponekad vide “erozije u entuzijazmu”, vidi se, prema poslednjim istraživanjima, da ostaje snažna nada i želja za učlanjenjem u EU.
“Mi smo u statusu pregovarača. Može se reći da smo u nekom stanju vjeridbe, ali se ne zna datum vjenčanja. To je tema koja će trajati”, kazao je predsjednik Odbora Miodrag Lekić, otvarajući sjednicu odbora.
On je rekao da ohrabruju riječi francuskog predsjednika Emanuela Makrona da u agendi predsjedavanja Balkan neće biti zapostavljen.
“Jedna od ideja vodilja Evrope je racionalnost - možda će nam pomoći prije ovih raspleta na političkoj sceni, koje ne treba dramatizovati. Evropa nas uči da su krize i određena šansa”, istakao je Lekić.
Šef Misije Crne Gore pri EU, Petar Marković je u video uključenju u sjednicu odbora, rekao da iako je proširenje u krizi, Francuska daje nadu da će ono biti nastavljeno i da će svoje predsjedavanje okončati novim stepenom jasnosti procesa.
“Ali je jako važno da Crna Gora ne propusti tu priliku u ovom semestru i da uradi, kako ste i rekli, svoj domaći zadatak”, kazao je Marković.
Istakao je da dvije najavljene konferencije o budućnosti Evrope i o Zapadnom Balkanu, koja je najavljena za jun, govore o dva najavžnija procesa. To su, kako je pojasnio, transnacionalizacija politike sa jedne i jačanje vladavine prava u kome Crna Gora mora uspješno da okonča sve svoje prioritetne zadatke, sa druge strane.
Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić istakla je da su veoma važna kreativna rješenja za ostvarivanje napretka u EU procesu:
“To znači da evropske integracije kao prioritet i kao cilj nisu samo politička deklaracija. To nije samo deklarativno izjašnjnje bilo kog političkog subjekta, nego je to jedan konkretan cilj koji traži konkretna rješenja, razumijevanje i Parlamenta i Vlade i pravosuđa, šta su obaveze, šta su mogućnosti i šta su potencijalna kreativna rješenja. U tome je najveći izazov koji je pred nama, ali i nova šansa za sve nas”, ocijenila je Kordić.
Potpredsjednik Skupštine Ervin Ibrahimović (BS) je rekao da se mora raditi na dijalogu u Crnoj Gori kako bi opravdali sve što građani očekuju.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (DF) je kazala da je važno jasno sagledati šta su građani poručili 30.avgusta prošle godijne, navodeći da se boji da može doći do građanskih nemira ako se iznevjere očekivanja građana.
Poručila je da parlamentarnoj većini na evropskom putu treba agenda sa jasnim planom šta i kako da rade i u kojem roku se od njih to očekuje.
Profesorica i bivša pregovaračica sa EU, Gordana Đurović, je kazala da nijedna zemlja u EU nije baš stala iza Crne Gore:
“Mi smo mala balkanska zemlja koja sanja da joj se ne ponovi 1918. nego da srećna čeka 2022. i 2023. kao buduća članica EU”.
Ona je apelovala da ostane ono što je u pregovaračkoj poziciji države da Crna Gora ako je lider u integracijama, “a nažalost više nije”, kada uđe u EU, unese crnogorski jezik.
“Simulirajući da ćemo ući zajedno, Srbija će unijeti srpski jezik, Bosna - bosanski, Makedonija makedonski, Albanija - albanski. Hoće li moći Crna Gora da se dogovori da unese crnogorski jezik? To piše u našoj pregovaračkoj poziciji koju je usvojila Vlada”, kazala je Đurović.
Istakla je da rast podrške pristupanju nije dobar znak, navodeći da postoji kriza vrijednosti, politička nestabilnost i plitkoća reformi.
Poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu je kazao da se region nije dovoljno izmirio od ratova devedesetih godina i da se i dalje osjećaju posljedice.
“Sve nas brinu okviri, Otvoreni Balkan, Mini Šengen... Da li ćemo ostati u predvorju EU? Ne možemo ući neizmireni i nepripremljeni”.
Istakao je da nema mogućnosti u ovom momentu za politički dogovor, kada postoje političari koji idu u Patrijaršiju da se dogovore.
Bonus video:
