Glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Zorka Kordić, ocijenila je da neznatna kašnjenja u samom izricanju sankcija Rusiji ne mogu ugroziti proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
”Ovo iz razloga što je za samo sprovođenje restriktivnih mjera, potrebno vrijeme da se zadovolje svi proceduralni koraci koji - u skladu s članom osam Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, započinju od priprema odgovarajućih odluka od strane Ministarstva vanjskih poslova, koje je u prethodnim sedmicama imalo kompleksan zadatak da u skladu s čestim izmjenama i dopunama Odluka na nivou EU, obuhvati značajan broj izmjena, odnosno, da analizira i obuhvati sva fizička i pravna lica prema kojima se uvode restriktivne mjere”, kazala je Kordić za “Vijesti”.
Ona je istakla da će Vlada narednih dana sigurno donijeti planirane i pripremljene odluke kojima se uvode restriktivne mjere prema određenim fizičkim i pravnim licima sa teritorije Ruske Federacije.
Kazala je da, osim eventualne konstatacije o kašnjenju u usvajanju mjera, misli da ovo pitanje neće biti sagledano kao problematično u narednom izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, jer će se Crna Gora u krajnjem usaglasiti sa stavom EU.
Da li odlaganjem uvođenja sankcija Rusiji Crna Gora može dodatno usporiti evropski put?
Crna Gora je u međunarodnim, a naročito evropskim krugovima već prepoznata kao kredibilan partner koji se u svojoj vanjskoj politici vodi načelima međunarodnog prava i, slijedeći svoj nacionalni interes, prilagođava pozicijama organizacija kojima pripada i kojima teži. Taj kredibilitet smo prije svega izgradili kao zemlja članica NATO-a, kroz usaglašavanje sa odbrambenim i bezbjednosnim odlukama te alijanse, te kroz učešće naših vojnika u mirovnim misijama širom svijeta. Kao članica Ujedinjenih nacija smo u obavezi da se pridržavamo i sprovodimo odluke Generalne skupštine UN i ostalih njenih tijela i u tom formatu smo već jasno osudili agresiju Rusije na Ukrajinu.
Crnogorska administracija i cjelokupna pregovaračka struktura predano rade na ispunjavanju obaveza iz preostalih poglavlja, u kojima će, sigurna sam, biti zabilježen napredak, što će doprinijeti ukupnoj pozitivnoj ocjeni Evropske komisije o napretku Crne Gore u periodu od prethodnog godišnjeg izvještaja
Kad je u pitanju naš evropski put, Crna Gora je dosljedna svom strateškom opredjeljenju članstva u EU - počev od 2012. godine kada smo započeli proces pregovora o pristupanju, naša vanjska politika je 100 odsto usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Zbog svega toga sam sigurna da, ni u trenutnoj situaciji koja se tiče rata u Ukrajini, Crna Gora neće odstupiti od te prakse, jer kako naši partneri u EU, tako i naši građani očekuju da snažno nastavimo prema članstvu u EU.
Neznatna kašnjenja u samom izricanju sankcija ne mogu ugroziti proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ovo iz razloga što je za samo sprovođenje restriktivnih mjera, potrebno vrijeme da se zadovolje svi proceduralni koraci koji - u skladu s članom osam Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama - započinju od priprema odgovarajućih odluka od strane Ministarstva vanjskih poslova, koje je u prethodnim sedmicama imalo kompleksan zadatak da u skladu s čestim izmjenama i dopunama Odluka na nivou EU, obuhvati značajan broj izmjena, odnosno da analizira i obuhvati sva fizička i pravna lica prema kojima se uvode restriktivne mjere.
Kako će se to odraziti na novi izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru?
Očekujem da će u narednom izvještaju Evropske komisije opredjeljenje Crne Gore da se 100 odsto usklađuje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU biti posebno afirmativno ocijenjeno kao naš strateški orijentir, na način kako je to stavljeno u prvi plan i na političkim međuvladinim konferencijama koje smo imali s EU prošle godine.
Nadalje, u dijelu poglavlja 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, očekujem da u Izvještaju budu evidentrane i pozitivno ocijenjene sve one odluke o restriktivnim mjerama na koje je naš tim Kancelarije za evropske integracije do sada dao pozitivno mišljenje, a koje vjerujem da će Vlada uskoro usvojiti, i to: predloge odluka koje, između ostalog, propisuju ograničavanje ulaska određenim fizičkim licima koji pružaju materijalnu i finansijsku podršku Vladi Ruske Federacije ili imaju koristi od nje na teritoriju Crne Gore; predloge odluka koje imaju za cilj uvođenje seta restriktivnih mjera ekonomske prirode kojima se ograničava raspolaganje sredstvima i imovinom koja su u vlasništvu, državini ili pod kontrolom navedenih fizičkih lica, istaknutih pravnih lica, subjekata ili tijela uključenih u privredne sektore koji obezbjeđuju znatan izvor prihoda Vladi Ruske Federacije, koja je odgovorna za aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine; predloge odluka kojima su propisane mjere u vidu zabrane kupovine ili prodaje, pružanja investicionih usluga ili pomoći pri izdavanju obveznica od strane velikih kreditnih institucija ili institucija za finansijski razvoj sa poslovnim sjedištem u Rusiji. Takođe, propisanim mjerama se zabranjuje prihvatanje svih depozita od ruskih državljana ili fizičkih lica sa boravištem u Rusiji ili od pravnih lica, subjekata ili tijela sa poslovnim sjedištem u Rusiji ako ukupna vrijednost istih po kreditnoj instituciji za iznose veće od 100.000 eura. Zabranjuje se i prodaja, nabavka, prenos ili izvoz robe i tehnologije namijenjene za upotrebu u rafinerijama nafte, fizičkim i pravnim licima, subjektima i tijelima u Rusiji ili za upotrebu u Rusiji. Organi državne uprave, kao i drugi organi i pravna lica nadležni za primjenu restriktivnih mjera uvedenih odlukama, dužni su da, u okviru svojih nadležnosti obezbijede primjenu ovih odluka, kao i da o preduzetim aktivnostima obavijeste Ministarstvo vanjskih poslova.
Pitanje izricanja restriktivnih mjera moglo bi biti tretirano u okviru dijela koji se tiče političkih kriterijuma, kao i u okviru poglavlja 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Međutim, kao što sam već navela u odgovoru na prvo pitanje, Vlada će narednih dana sigurno donijeti planirane i pripremljene odluke kojima se uvode restriktivne mjere prema određenim fizičkim i pravnim licima sa teritorije Ruske Federacije, te osim eventualne konstatacije o kašnjenju u usvajanju mjera, mislim da ovo pitanje neće biti sagledano kao problematično u narednom izvještaju, jer će se Crna Gora u krajnjem usaglasiti sa stavom EU. Osim toga, crnogorska administracija i cjelokupna pregovaračka struktura predano rade na ispunjavanju obaveza iz preostalih poglavlja, u kojima će, sigurna sam, biti zabilježen napredak, što će doprinijeti ukupnoj pozitivnoj ocjeni Evropske komisije o napretku Crne Gore u periodu od prethodnog godišnjeg izvještaja.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je rekao da se nada da lošu poruku sa sjednice Vlade “partneri iz EU neće iskoristiti protiv nas”. Da li može da se desi da EK aktivira klauzulu balansa?
Evropska komisija ima ulogu ključnog strateškog partnera i našeg saveznika u smislu uspješnog savladavanja svih kriterijuma na putu do članstva u EU. U tom smislu. Evropska komisija je tu da podrži naše geostrateško opredjeljenje 100 odsto usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, radije nego da nekom kaznenom politikom utiče na odluke koje se u vanjskoj politici donose isključivo na nacionalnom nivou. Dakle, domen vanjske politike u užem smislu nije predmet takozvane “klauzule balansa” gdje govorimo o potrebi ravnoteže između napredovanja u vladavini prava s jedne strane i svim drugim poglavljima, sa druge.
Ipak, za Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata za članstvo i EU je u interesu da sačuva svoju poziciju dosljednog 100 odsto usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, a koja je i ranije za Crnu Goru predstavljala plaćanje značajne cijene u smislu ekonomije. U ovom trenutku, kad je u pitanju rat u Ukrajini, čuvanje te dosljednosti predstavlja prvenstveno iskaz pripadnosti evropskom sistemu vrijednosti.
Bonus video:
