Poslanica GP URA Božena Jelušić kazala je da je istraživanje pokazalo da je devet od deset političarki u Crnoj Gori diskriminisano samo zato što su žene.
"Sedam od deset ispitanica (političarke) je iskusilo neki oblik nasilja", rekla je Jelušić u Skupštini otvarajući okrugli sto "Unapređenje učešća žena u političkom životu Crne Gore".
Okrugli sto organizovali su Odbor za rodnu ravnopravnost u saradnji sa Misijom OEBS-a i ODIHR-a.
"Svjedočimo izazovima u političkoj participaciji žena, iako su napravljeni izvjesni iskoraci. Zaista je na nekim od istaknutih pozicija došlo do značajne promjene. Međutim, naše društvo je duboko polarizovano, na svoj način izloženo populističkom pohodu većine partije, tako da se često i one partije koje imaju u svom programu socijaldemokratske vrijednosti, u širokom smislu, prije ili kasnije se zalažu za to da se štite nacionalistički interesi, što otvara prostor retradicionaliziciji i potpuno drugačijoj ulozi, viziji i pozicijii žena, o čemu treba voditi računa", navela je Jelušić.
Dodala je da kvote čuvaju zastupljenost žena u Skupštini i tamo gdje postoje, ali ovakav politički kontekst rađa kod žena submisivnost, odnosno spremnost da se pokore.
"Političke partije su, čini mi se osnovni bastioni ženske submisivnosti u smislu spremnosti da se posluša onaj ko zna bolje i više, a to je po pravilu lider koji je obično muškarac".
Ona je rekla da u društvima sa većim učešćem žena u politici ima manje korupcije, jer su žene sklonije da poštuju pravila, manje imaju neformalnih veza i ne donose odluke po kafanama.
Kazala je da ženama zamjeraju što teže donose odluke, ali to je posljedica toga što o njima razmišljaju.
"Mi na političkoj sceni moramo u prvom redu da razmišljamo, a tek onda da budemo odlučni", poručila je Jelušić.
Šefica Odjeljenja za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost, Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (OEBS/ODIHR), Julija Netesova rekla je da su pozitivni pomaci napravljeni kada je učešće žena u politici u pitanju, ali to je još nedovoljno jer je cilj jednakost.
"Prakse političkih partija mogu da budu najveća prepreka učešću žena u politici, njihova netransparentnost i slično", kazala je Netesova.
Ona je podsjetila da su ženska prava i ženski glas ključni za demokratiju i prosperitet u zemljama OEBS-a.
Savjetnik za rodna pitanja u OEBS/ODIHR, Saša Gavrić kazao je da su političke partije najodgovornije za postizanje rodnog balansa.
On je predstavljajući podatke o učešću žena u parlamentima OEBS regiona, saopštio da je postignut napredak od 1995. godine, kada je učešće žena bilo 12 odsto, a danas je to 31 odsto.
Kako je naveo, evropske države ipak nijesu u top pet u svijetu kada se radi o zastupljenosti žena.
"Procenat u Crnoj Gori je ispod prosjeka u OEBS regionu, tako da ima prostora za unapređenje", poručio je.
Kako je saopšteno, Crna Gora ima samo tri poslanice više u odnosu na Kavkaz koji je najgori u OEBS regionu prema zastupljenosti žena u parlamentu. Prednjače nordijske zemlje.
Jelušić je kazala da nijesu sve partije danas na okruglom stolu, tako da to pokazuje odnos prema edukacijama uopšte.
"Vrlo je teško poslanike podstaći da treba dodatno da uče".
Jelušić je kazala da nijesu došli predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PzP), Socijaldemokratske partije (SDP), manjinskih partija.
Dejan Đurović iz Demokratskog fronta (DF) kazao je da mu se čini da Crna Gora dobija packe koje ne zaslužuju.
"Najveći je zločin kada neko radi pisao koji ne želi, a samo zbog procenata koji su nametnuti. Ja sam za to da ako ima kvaliteta, volje i želje, žene zauzmu svih 81 poslaničko mjesto u Crnoj Gori".
On je rekao da je u biti žene majčinski instikt i da li je to problem da bi možda neko glasanje u parlamentu moglo da je odvoji od djeteta.
Netesova je pitala Đurovica koliko imaju žena u partiji i koje podsticajne politike imaju da povećaju procenat žena.
Ona je rekla da svaka žena treba da odluči da bude majka i roditeljstvo je nešto čime se bave i muškarci i žene.
Đurovic je rekao da Nova srpska demokratija, članica DF-a, ima zavidan broj žena u partiji.
Boris Mugoša (SD) rekao je da su kvote realnost i da u njihovoj partiji potpredsjedničko mjesto pripada manje zastupljenom polu, što su u ovom slučaju žene.
"Nama je važno da što više žena predstavlja našu partiju", kazao je Mugoša.
On je naveo primjere iz međunarodne prakse koji govore o tome da je normalna pojava da se žena bavi politikom.
"To što se kod nas potencira da je žena majka, pa i muškarac je otac...I muškarci treba da budu što više sa djecom. Ali imate u Crnoj Gori situaciju da muževi najviše idu na posao kad im se rodi dijete", rekao je Mugoša.
Zdenka Popović (Demokrate) kazala je da u Crnoj Gori istoriju posmatramo kao istoriju muškarca, te da se žene malo pominju kroz istoriju.
"Da bi žena mogla da bude ravnoprvna u politici, moramo da stvaramo društvo gdje će taj rodni balans biti pravi, a ne retorički".
Popović je rekla da Demokrate postižu napredak na tom polju, pa su u Tivtu na izbornoj listi imali 40 odsto žena, a prva na listi bila je žena.
U organima partije, kako je dodala, imaju više od 30 odsto žena.
Ukazala je na problem animiranja žena na sjeveru da se bave politikom, ali kako navodi, uspijevaju u tome.
Ukazala je da danas ima više obrazovanih žena u Crnoj Gori nego muškaraca.
Suada Zoronjić iz Građanskog pokreta URA rekla je da u njihovom poslaničkom klubu (koalicija Crno na bijelo) imaju dvije žene i dva muškarca.
Podsjetila je da je jedan muškarac koalicioni partner, tako da URA ima dvije poslanice, a jednog poslanika.
Daliborka Pejović iz Demokratske partije socijalista (DPS) saopštila je da imaju dvije članice Predsjedništva, od ukupno 18 članova, što je manje nego ranije, ali su to kompenzovali time što imaju potpredsjednicu.
Navela je da imaju ukupno 29 poslanika DPS, od čega osam žena.
Smatra da ne treba siliti žene da se bave politikom, ako je bolja opcija da se dokazuju u drugom sistemu i da karijerno uđu u politiku.
Bonus video:
