U Crnoj Gori treba uvesti sistem otvorenih izbornih lista, ali se mora naći model da se ne smanji broj žena u parlamentu, ocijenila je potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
Bošnjak je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da nije sigurna da je najbrojnija partija u Skupštini, Demokratska partija socijalista, spremna za otvorene liste, podsjećajući da bi za takvu izmjenu izbornog zakonodavstva bila potrebna dvotrećinska podrška.
“Ne znam da li su i ostale partije spremne, ima partija koje se ne izjašnjavaju. Svakako mislim da je to vrlo ljekovito ali moramo naći modus da time ne smanjimo broj žena”, smatra Bošnjak.
Ona je kazala da postoji opasnost da će se, uvođenjem sistema otvorenih izbornih lista, smanjiti broj žena u Skupštini, dodajući da je to bio slučaj u Hrvatskoj.
“Mislim da se može naći model da ne smanjimo broj žena, jer je to vrlo važno. Jedva smo se izborili za to da se poveća broj žena u parlamentu”, navela je Bošnjak.
Ona je kazala da je Crna Gora još patrijarhalno društvo, pa se mora raditi na emancipaciji, a da politički akteri i akterke, treba da privuku žene da uđu u politiku.
“Uvijek govorim, politika je i hoće li vam širina trotoara biti dovoljna za dječija kolica. Sve je politika. Treba da budemo aktivne, proaktivne, ružno se osjećamo kada neko smatra da smo broj ili dio kvote”, navela je Bošnjak.
Ona je kazala da je potrebno da se u Crnoj Gori krene sa otvorenim izbornim listama, dodajući da je na stručnjacima da procijene da li se ka tome treba kretati postepeno ili odmah.
Dodatan razlog za otvaranje izbornih lista, prema riječima Bošnjak, bilo bi i učešće Crne Gore na izborima u Evropskom parlamentu, nakon što država postane članica Evropske unije.
“Posebno je to važno na lokalnom nivou, budući da ljudi nikada neće izabrati nekog ko nije dobar za lokalnu zajednicu, jer oni se dobro znaju”, navela je Bošnjak.
Ona je kazala da je vrlo je važno da politički akteri garantuju za ono što kažu tokom predizbornih kamanja.
“Mislim da je crnogorski narod dosta mudar, ali strahujem da se mnogi na političkoj sceni boje kako će proći, posle svih ovih godina, i da će biti opstrukcija u tom smislu”, kazala je Bošnjak.
Upitana smatra li da će sistem otvorenih lista povećati odgovornost predstavnika građana u parlamentu, ona je odgovorila potvrdno.
“Naravno, jer vi ste onda pravi predstavnik građana. Prepoznaćete svoje pravo biračko tijelo, imaćete dodatnu odgovornost i vjerovatno ćete više osluškivati jer ćete znati da ćete, u suprotnom, biti kažnjeni”, navela je Bošnjak.
Na pitanje kako bi uticaj na partije imala potencijalna situacija da nosilac liste dobije manje glasova od nekog ko je lošije rangiran, ona je kazala da postoje razni modeli otvorenih lista, među kojima su i oni koji propisuju obavezu da prvi na listi uđe u parlament.
“Nije ni to loše kao prelazno rješenje, zato što ne bih voljela da to ide kroz oštar i težak rez. Treba nam neki period da uvažimo one koji su bili borci. Politka u Crnoj Gori je takva da se nekad zamjerite a da za to nema osnova”, smatra Bošnjak.
Ona je dodala da, kako bi se našao odgovarajući model, treba konsultovati nevladine organizacije koje su se aktivno bave izborima i izbornim zakonodavstvom, kao i Organizaciju za Evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
“Ali moramo ići na otvorene liste jer se partitokratija mora smanjiti. Mislim da se pokazalo i promjenom vlasti da se samo preslikava jedan isti sistem”, kazala je Bošnjak.
Ona je navela da bi otvaranje lista potencijalno dovelo i do depolitizacije određenih institucija.
“Vrlo je važan i Zakon o političkim partijama. Mislim da nema potrebe da neko bude na čelu partije više od dva mandata. Jer partije počinju da liče na privatna vlasništva i tu treba privući ljude da se bave politikom”, navela je Bošnjak.
Ona je, upitana kako gleda na kontrolnu ulogu parlamenta na izvršnu vlast, odgovorila da podsjetila da su, u prošlom sazivu vlade, u Skupštini izglasane interpelacije određenim ministrima, koji nakon toga nijesu razriješeni.
Bošnjak je, govoreći o kontrolim saslušanjima u parlamentu, kazala da Skupština odradi svoj dio posla ali da je Crna Gora suočena sa manjkom odgovornosti.
“Pošto bi trebalo da se radi na Zakonu o skupštini, očekujem da ćemo tu detaljnije sve propisati, jer, kroz taj zakon da ćemo unaprijediti, posebno kontrolnu ulogu Skupštine i definisati kako treba da bude ponašanje zavisno od zaključaka sa pojedinih saslušanja”, navela je Bošnjak.
Ona je navela da se mora naći mehanizam da se zaključi parlamentaraca ne budu samo u vidu sugestija ili preporuka, već da se ispoštuju.
“Tu će biti sugestija ili preporuka i pokušaja da se uvedu još neki kontrolni mehanizmi. Meni je vrlo sporno, poslije interpelacije, što ne možemo da razrješavamo ministre ako to premijer ne odluči. Mislim da se mora obavezati za nešto. Osjećate da tu zaštitu, kao da je njima svejedno”, smatra Bošnjak.
Ona je dodala da se mora razmišljati i o zaštitnom mehanizmu, jer postoji opasnost da neke većine u Skupštini zloupotrijebe taj mehanizam.
Prema riječima Bošnjak, vrlo je važan i Zakon o Vladi, koji, kako je istakla, treba da bude kompatibilan sa Zakonom o Skuptšini.
Ona je navela da je jednako važno da Zakon o Vladi propiše stukturu izvršne vlasti, odnosno da definiše koliko treba da ima ministarstava, kako taj broj ne bi bio predmet partijskih nadgornjavanja.
“Najbolja kombinacija je da se usvoje zajedno. Iz ta dva zakona, uvažavajući ono što naši evropski partneri sugerišu, mislim da moramo da izmijenimo i pojačamo nadrzornu ulogu Skupštine”, poručila je Bošnjak.
Ona je kazala da je formirana radna grupa koja treba da pripremi i zakon o vladi ocjenjujući da taj akt i zakon o Skupštini treba da budu kompatabilni.
Bošnjak je rekla da je Skupština na zahtjev Skupštine delegirala sekretara Zakonodavnog odbora za člana radne grupe za izradu zakona o vladi.
Ona je rekla da će se između zakona o Skupštini i Vladi i uz uvažavajnje sugestija evropskih partnera, pronaći model da se pojača nadzorna uloga Parlamenta i poštuju njegovi zaključci.
Podkast i tekst su urađeni u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Bonus video:
