Crnogorska Vlada formiraće Radnu grupa od predstavnika više ministarstava, koji će procijeniti koliko je inicijativa Otvoreni Balkan u skladu sa ciljem članstva države u Evropskoj uniji (EU), rekla je ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Marović je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su u Vladi odlučili da pripreme analizu koja će se inicijativom baviti sa više aspekata.
“Biće formirana Radna grupa koja će uključivati predstavnike više ministarstava. Ministarstvo evropskih poslova će dati procjenu koliko je to u skladu sa našom primarnom željom da postanemo članica EU”, rekla je Marović u podcastu Agencije MINA.
Ona je kazala da je Otvoreni Balkan tema o kojoj se mnogo diskutuje a malo zna, dodajući da istovremeno postoje dvije kampanje za i protiv te inicijative.
Marović smatra da nijedna od tih kampanja nema valjane argumente zašto je učešće u Otvorenom Balkanu dobro ili loše.
Ona je kazala da Crna Gora podržava sve regionalne inicijative i ne prilazi im sa aspekta da li neko govori o političkoj pozadini.
“Razmatramo da li te inicijative doprinose našem evropskom putu i dobrosusjedskim odnosima i da li donose neku ekonomsku korist”, poručila je Marović.
Ona je podsjetila da je inicijalna ideja Otvorenog Balkana bila da se stvori mini-Šengen, dodajući da se u tom integrisanju nije mnogo odmaklo.
“Zato što, za sada, svega tri države učestvuju. A i ta integracija ne ide onoliko brzo koliko bi te tri države željele. Iz tih razloga ne bi trebalo žuriti s odlukom da li želimo da se priključimo ili ne”, kazala je Marović.
Ona je navela da na odluku Crne Gore treba da utiče eventualno postojanje ekonomske koristi, kao i to da li sve države učestvuju u inicijativi i da li ona, kao takva, može biti adekvatna regionalnoj inicijativi, jer postoje i druge slične.
“Treći faktor je politički trenutak odnosno da li mi, kao država koja je najviše napredovala u integracijama, treba da se kratkoročno priključujemo određenim inicijativama”, rekla je Marović.
Ona je ocijenila da je Savjet za saradnju dao dobar predlog da se spoje ideja o zajedničkom regionalnom tržištu, koja je pokrenuta u Okviru Berlinskog procesa sa Otvorenim Balkanom i da se ono što je urađeno u jednoj inicijativi ujedini sa urađenim u okviru druge inicijative.
“To bi malo relaksiralo atmosferu u odnosu na Otvoreni Balkan jer onda imate i EU koja na neki način određuje uslove u toj inicijativi”, smatra Marović.
Upitana da prokomentariše izjavu premijera Dritana Abazovića da još nije čuo validan kontra-argument kada je posrijedi Otvoreni Balkan, ona je kazala da neće davati procjene koje su apriori pozitivne ili negativne.
“Tek kad izađemo sa analizom onda ćemo imati crno na bijelo da li je dobra ili nije dobra i koji su to argumenti za ili protiv. Što se tiče Abazovića, on je imao priliku da se u Ohridu uvjeri u određene argumente za. Očigledno da tada i na tom mjestu, budući da je bio na samitu Otvorenog Balkana, nije čuo nijedan negativan argument. Tako bih to tumačila”, kazala je Marović.
Upitana da li je Crnoj Gori potrebna još jedna inicijativa, ona je kazala da odgovor zavisi od toga koliko je Crna Gora blizu članstva EU.
“Ukoliko u tom nekom vremenskom okviru od godinu dobijemo jasnu dinamiku pristupanja, onda mislim da nema logike kratkoročno se priključivati takvoj inicijativi. Jednom kada ste dio jedinstvenog tržišta, imate drugačiju politiku u odnosu na države koje nijesu članice”, kazala je Marović.
S druge strane, kako je poručila, ukoliko dođe do objedinjvanja inicijative, i ukoliko Unija stavi Otvoreni Balkan pod politiku uslovljavanja, onda bi priključivanje imalo smisla.
Upitana kada se analiza o Otvorenom Balkanu može očekivati, ona je podsjetila na izjavu Abazovića da je ne bi trebalo odugovlačiti, već je što prije pripremiti.
“Ministarstva se već bave temama koje su u središtu Otvorenog Balkana i očekujem da ona bude brzo gotova", kazala je Marović.
Na pitanje da li je počeo politički dijalog oko reformi u Crnoj Gori, Marović je rekla da u neformalnom smislu jeste, kao i da je formalno bilo nekoliko sastanaka između predsjednice parlamenta i premijera.
“Mislim da se politički dijalog mora brzo odvijati i razvijati ukoliko želimo da imenujemo nosioce pravosudnih funkcija jer je interni rok zacrtan do kraja proljećnog zasijedanja Skupštine. Uostalom, to bi trebalo da se poklopi sa dinamikom očekivanja da do kraja godine dobijemo završna mjerila”, kazala je Marović.
Kako je istakla, politički dijalog jeste krenuo ali mora biti još intenzivniji i vidljiviji.
“Mislim da sve političke partije u parlamentu moraju da daju svoj doprinos, pa neke izjave i pozicije zaista ne mogu da shvatim u ovom trenutku”, rekla je Marović.
Na pitanje koliko je izgledno da se Crna Gora dobije završna mjerila iz poglavlja 23 i 24 do kraja godine, Marović je odgovorila da to zavisi od onoga što Evropska komisija stavila kao prioritetnu oblast za vladavinu prava.
“Mislimo da to možemo ili ispuniti ili inicirati neke procese gdje bi se pokazala volja da mi želimo da riješimo te stvari”, navela je Marović.
Ona je kazala da je, nakon osam godina od kad je Crna Gora dobila privremena mjerila u tim poglavljima, potrebno dati podstrek državi da krene još odlučnije u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Mislim da bi trebalo da ih dobijemo. Da li ćemo ih dobiti zavisi od drugih prilika na EU i državnom nivou. To nijesu ni malo jednostavni zadaci ali nijesu ni neostvarivi”, rekla je Marović.
Ona je navela da do imenovanja u sudstvu mora doći u skorije vrijeme, dodajući da je jedan vremenski okvir već postoji, budući da se izvještajni period EK završava krajem jula.
Na pitanje šta su naredni koraci Vlade ukoliko Crna Gora dobije završna mjerila iz poglavlja 23 i 24, Marović je rekla da će u Vladi insistirati da inicijalni track record bude još više osnažen.
To, kako je kazala Marović, znači da bi trebalo da se nesumnjivo vidi da postoji borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u praksi.
“Da imamo slučajeve, da se riješe stare afere i da praksa koja trenutno postoji bude u skladu sa zakonom, odnosno da ne govorimo da se bavimo samo zaostalim slučajevima već da se bavimo konkretnim stvarima iz tekućeg perioda, i u odnosu na postupanje samih političkih subjekata koji trenutno čine Vladu ili će činiti buduću vladu”, rekla je Marović.
Upitana da li bi novi parlamentarni izbori nakon godinu mogli da uspore procese, ona je kazla da je to moguće.
“Ali ja zaista neću ići sa tom pričom da smo mi najpametniji, da ćemo jedini uvesti Crnu Goru u EU”, dodala je Marović.
Ona je dodala da izbori neće uticati na dinamiku pristupanja, dok god sastav ljudi u pregovaračkoj strukturi ne zavisi od političke garniture koja je trenutno na vlasti i dok god postoji političa volja.
Prem riječima Marović, to da li će 43. Vlada biti u punom mandatu, zavisiće od njenih rezultata ali i podrške u parlamentu.
“Tako da nije nemoguće ali ne postoje nikakve pretpostavke ni razgovori u tom smjeru”, rekla je Marović.
Na pitanje šta za Crnu Goru znači non-pejper u kojem predsjednik Francuske Emanuel Makron predlaže formiranje Evropske političke zajednice do kraja godine, ona je kazala da će se sljedeće sedmice na Evropskom savjetu dobiti konkretne informacije o tome za koga će ta poltička zajednica biti kreirana.
“Sama ideja vodi do toga da se EU sa državama članicama integriše u određenim oblastima, i kao takva je pozitivna”, rekla je Marović.
Ona je podsjetila da je na predstavljanju Evropske poltiičke zajednice istaknuto da nije riječ o zamjeni za pristupni proces.
“Mi to vidimo, ne ko podstrek, nego kao da mi imamo svoje zadatke i cilj i time se bavimo”, rekla je Marović.
Bonus video:
