Skupštinski odbori trebalo bi da ubrzaju postupak izbora u pravosuđu, koji su u toku, kako bi parlament mogao da se izjasni o njima.
To je zaključak parlamentarnog dijaloga, koji je juče organizovala predsjednica Skupštine Danijela Đurović (Socijalistička narodna partija).
Teme su bile obezbjeđivanje dvotrećinske/tropetinske podrške poslanika za imenovanja vrhovnog državnog tužioca (VDT), sudija Ustavnog suda (US) i članova Sudskog savjeta (SS). Te institucije su u v.d. stanju ili pred potpunom blokadom - VDT ima vršioca dužnosti, US je na ivici kvoruma, dok je uglednim pravnicima u SS-u istekao mandat prije četriri godine.
Dvotrećinska većina za imenovanja u pravosuđu uslov je za dobijanje završnih mjerila u pregovorima s EU za poglavlja 23 i 24.
Pred skupštinskim odborima je u toku nekoliko postupaka za popunu mjesta u pravosuđu.
Iako se nakon postizanja političkog dogovora o izboru vrhovnog tužioca, za šta je potrebna dvotrećinska većina, očekuje pokretanje procedure, to je politički pravno sporno jer je aktivan stari oglas za VDT-a.
Još nije poznato šta će biti sa predlogom Tužilačkog savjeta (TS) starog saziva da Dražen Burić bude vrhovni državni tužilac, jer se o njemu gotovo godinu dana Skupština nije izjasnila, niti je novi TS povukao takav predlog.
Vršiteljki dužnosti VDT-a Maji Jovanović, koju je izabrao novi TS, prvi šestomjesečni mandat ističe 6. avgusta, Zakon o državnom tužilaštvu ostavlja mogućnost da ona bude reizabrana na još šest mjeseci.
U tom periodu trebalo bi da bude izabran vrhovni tužilac.
Pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu u toku je procedura izbora dijela SS, a na oglas se prijavilo 34 kandidata. Od tog broja poslanici treba da izaberu samo četvoro.
U aktuelnom sazivu SS sjede ugledni pravnici koji su izabrani još 2. jula 2014. godine, kojima je gotovo prije četiri godine istekao mandat i produžen je odlukom Vlade.
I pred Ustavnim odborom u toku je postupak izbora troje sudija Ustavnog suda, koji će na jesen ostati bez kvoruma jer još jedan sudija stiče pravo na starosnu penziju.
Predsjednica parlamenta Danijela Đurović je nakon jučerašnjeg sastanka izjavila da je namjera da se svi postupci što prije završavaju i da “postoji raspoloženje za to”.
Rekla je da su predmet političkog dijaloga bila prvenstveno pitanja koja se odnose na ubrzanje procesa oko otvorenih postupaka, koji su u okviru nadležnosti skupštinskih odbora, kao i oko obezbjeđivanja kvalifikovane većine u tom postupku.
“Raduje me da su svi politički subjekti, koji su danas prisustvovali, izrazili želju, interesovanje i posvećenost strateškom cilju da Crna Gora postane nova članica Evropske unije, i da doprinesu rješavanju pitanja koja traže kvalifikovanu većinu, uz očekivanje da ćemo postići konsenzus na značajno većem nivou od toga”, istakla je Đurović.
Ona je dodala da je sastanak bio inicijalni i da je dogovoreno da će se komunikacija nastaviti.
Lider GP URA i premijer Dritan Abazović kazao je na sjednici Vlade da evropske integracije ostaju prioritet Vlade.
”Ako nađemo zajednički jezik unutar političkog establišmenta za tri najvažnije odluke možemo se nadati dobrim rezultatima u evropskim integracija”, rekao je Abazović.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković. Prisustvovali su i zamjenik predsjednika Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović, predsjednik Liberalne partije (LP) Andrija Popović, predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić, predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, Srđan Pavićević (CIVIS), Ksenija Milović (Demos) i lider Force Genci Nimanbegu.
Predsjednici Ujedinjene i Prave Goran Danilović i Marko Milačić dan ranije su najavili da neće doći.
Martinović: Nećemo Ustav bacati pod noge
Potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović je nakon sastanka rekao da je dijalog fingiran i da su neka od rješenja za sastav Sudskog savjeta već dogovorena.
Istakao je da Demokrate neće pristati na fingirane dijaloge i na ono što neće doprinijeti zatvaranju poglavlja 23 i 24.
”Na ovom fingiranom sastanku je čak bilo predloga gdje grubo treba da politika uđe u pravo, da se Ustav baci pod noge i da se tako dođe do nekih rješenja. Jasno sam saopštio stav da tako nešto nikome ne smije pasti na pamet da radi, jer ne možemo zato što određene strukture trguju, mi bacati Ustav pod noge”, kazao je.
Pojasnio je da se to odnosilo na predloge pojedinih predsjednika partija da oni javni pozivi i oglasi koji su započeti u Skupštini i koji još uvijek traju, a neki su i završeni, da se ponište “jer možda neće doći do političkog dogovora” i da se krene iz početka.
Bonus video:
