Želi da liječi državu koju je razorio

Milo Đukanović tvrdi da želi da liječi državu koju je prethodno razorio, ali i dalje broji izdajnike iako bi, prema Ustavu, kao predsjednik Crne Gore, trebalo da predstavlja sve njene građane.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući autorski tekst šefa države i DPS-a u kojem je između ostalog konstatovao da moraju prestati “zapomaganja iz suverenističkih redova” i pozvao građane da glasaju za one koji neće izdati Crnu Goru.

”Da nam razum bude ispred inata. Da nam mržnja prema bilo kojoj partiji ili pojedincu ne bude jača od ljubavi prema Crnoj Gori”, naslov je njegovog obraćanja.

”Za početak, dobro bi bilo prekinuti zapomaganje iz suverenističkih redova Crne Gore. Preteći ćemo. Pretekli smo i teže nevolje i po svemu veće protivnike. Možda da umjesto jauka razmislimo možemo li što bolje lično učiniti za svoju državu. Makar da na skorim vanrednim parlamentarnim izborima glasamo za one koji je neće izdati. I koji je do sada nijesu izdavali”, naveo je Đukanović.

Novinar i analitičar Željko Pantelić, kazao je za “Vijesti” da je Đukanovićevo obraćanje svojim biračima potvrdilo da je Crna Gora, 16 godina poslije obnavljanja nezavisnosti, i dalje na samom početku identitetske borbe i da će ona biti duga i iscrpljujuća.

”Kontrast između naslova autorskog teksta koji je mnogo obećavao i njegove sadržine koja je prilično zabrinjavajuća je jednak oprečnosti proklamovane politike evropskih vrijednosti DPS-a i konkretnih rezultata njihove vlasti. Nije lijepo nazivati bilo koga izdajnikom ili aludirati da neko može da izda svoju državu, a pogotovo nije korektno kada takve aluzije ili upozorenja dolaze od predsjednika koji, po Ustavu, predstavlja sve građane, dakle i ‘izdajnike’ i to u kontekstu davanja glasačkog povjerenja na izborima”, rekao je Pantelić.

Kao što su bile deplasirane i degutantne izjave pokojnog patrijarha Irineja koji je poredio Crnu Goru s Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH) i mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija koji bi da čisti Crnu Goru od ustašluka, tako je, dodaje Pantelić, krajnje neumjesno i pogrešno porediti Srbe u Crnoj Gori sa Srbima iz Hrvatske, a kamoli ih uzimati kao primjer kako bi Srbi trebalo da se ponašaju u Crnoj Gori, pogotovo ne u prvim danima avgusta.

”Đukanovićevi i stavovi mitropolita Joanikija su dva lica iste medalje zbog kojih je Crna Gora i blokirano i zarobljeno društvo. Indikativno je da je Đukanović pozvao da ‘razum’ bude ispred ‘inata’, a cijela njegova politička platforma koja se realizuje preko DPS-a, satelitskih partija i pseudo nevladinih organizacija se bazira na tjeranju inata dobrom dijelu građana Crne Gore jer nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu po mišljenju Đukanovića i njegovih saradnika”, rekao je Pantelić.

Đukanović u tekstu, osvrćući se na potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), navodi da je tragična okolnost da Crna Gora ima Vladu koja je u stanju da joj priredi “takav zločin s jasnim predumišljajem”.

Kazao je da je URA u Vladi jer je to bio njihov izbor, ali da su u međuvremenu postali taoci igre svog lidera.

”Očekivano - jer smo već imali upravo takvo, svježe iskustvo, s partijom koja je brutalno izdala interes svojih birača na izborima 2020. godine. Birači GP URA su nesumnjivo željeli smjenu DPS-a, ali ne i velikosrpsku, klerikalnu Crnu Goru”, naveo je.

Član Preokreta Radovan Sredanović rekao je da obraćanje Đukanovića u mnogim segmentima liči na lament nad nečim za što je prvenstveno on odgovoran - a to je posvađano društvo koje ne umije da komunicira.

”On kao da želi da iscijeli zajednicu koju je prethodno razorio. Izvjesno je da bi bez aktuelne konkurencije on bio u ozbiljnom političkom problemu, a ovako sve liči na to da on počinje zapravo pripremu za predsjedničku kandidaturu... U novoj formi obraćanja građanima imamo drugačije saopštene stare težnje aktuelnog predsjednika države. On očigledno šalje poruke ohrabrenja onima na koje politički računa u sadašnjosti, ali moguće i u budućnosti”, kazao je Sredanović za “Vijesti”.

Đukanović u obraćanju pita i “ima li zere građanskog i proevropskog potencijala na drugom polu političke scene Crne Gore”.

”Ko su ti ljudi na čije se zrnce građanskog i proevropskog poziva? Kome je zapravo upućeno ovo pitanje? Da li tu može biti iznenađenja ko bi se osjetio pozvanim da odgovori na ovo pitanje - nećemo dugo čekati da vidimo”, navodi Sredanović.

Za 19. avgust zakazana je vanredna sjednica parlamenta na kojoj će se poslanici izjasniti o predlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića. Predlog je, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora, podnio DPS, a podržale su ga Socijaldemokratska partija (SDP), Socijaldemokrate (SD), Liberalna partija (LP) i Demokratska unija Albanaca (DUA), koje imaju ukupno 36 poslanika.

Za ‘pad’ Vlade potrebno je da glasa 41 poslanik, što znači da bi, uz eventualne glasove Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije, falio glas nekoga iz “stare većine”.

”Da li će biti lakše nakon što i ova Vlada padne? Neće, jer gotovo svaka iz reda partija kojima su građani 2020. dali većinu od jednog mandata i dalje smatra da mu politička snaga zavisi od stepena srpstva koji javno demonstrira i lojalnosti državi Srbiji koju raznim (ne)djelima dokazuje, čineći to okosnicom svoje politike. Nečije pravo da pokaže kako je veći Srbin od drugih, naravno, nikome nećemo osporavati. Jer, u našoj državi svaki Srbin je jednakopravan građanin sa svakim građaninom Crne Gore druge nacionalnosti. Problem je samo što lideri srpskih stranaka u Crnoj Gori svoju političku borbu vode na platformi državne politike Srbije i SPC kao njenog glavnog protagoniste. A, kao što znamo njihova platforma je Velika Srbija, bez Crne Gore i Crnogoraca”, napisao je Đukanović.

Prema riječima Pantelića, Đukanović proziva suprotnu stranu za pravljenje podjela, a onda sam dobar dio građana etiketira, u stilu šovinista s jugoslovenskih prostora, kao “velikosrbe”.

”Ne treba biti veliki matematičar pa zaključiti da za DF, Demokrate i druge protivnike DPS i njegovih satelita glasa mnogo više ljudi od onih koji se izjašnjavaju kao Srbi. Tačno je da među građanima u Crnoj Gori ima ekstremnih nacionalista, ali oni su u ogromnoj manjini: koristiti ih da bi se dehumanizovao politički protivnik je veoma opasna politička operacija koja može da se vrati kao bumerang”, upozorio je Pantelić.

Podsjeća da je Crna Gora ulaskom u NATO riješila svoje egzistencijalno pitanje, njeno postojanje je aksiom i ne može da bude ugroženo.

”Vještački dovoditi u pitanje nezavisnost Crne Gore samo zato da bi se ‘pumpalo’ odgovarajuće ‘crnogorstvo’ je vrlo neodgovorna i hazarderska politika koja ne može da poljulja temelje Crne Gore, ali može da je zaglavi na dugo vrijeme u blatu identitetskog fetiš kiča”, kaže Pantelić.

Sredanović kaže da se, kritikujući prethodne Vlade, Đukanović mogao osvrnuti i na one koje je vodio on lično ili partija kojom rukovodi i izvući zaključak da je tada počela razgradnja zajednice i socijalna nepravda koja je ne samo dezintegrisala, već i fragmentisala čitave društvene grupe.

”Bez njihovog ‘minulog rada’ izvjesno ne bismo danas ni razgovarali na temu ko je koga i zbog čega zvao u Vladu i da li je to činio slobodnom voljom ili iznuđenim okolnostima. Što je u krajnjem nebitno po građane jer smo mi danas jednako daleko i od cjelovite zajednice i od ostvarenja ideje minimuma socijalne pravde”, rekao je Sredanović.

Prema njegovim riječima, koliko god stav predsjednika bio drugačiji, očito nije bilo moguće obuzdati mu staru retoriku: “ne, nijesu (oni) glupi već bezočni i prevarni...”.

Đukanović je to napisao za premijera i Vladu.

”Osnovno pitanje je kako je onda moguće da s njima čitava tri mjeseca pregovara Vladu. Da li je bio naivan ili sebi kupovao politički bajpas do neke nove koalicije?”, pitao je Sredanović.

Milatović: Koristio je državu kao kravu muzaru

Funkcioner Pokreta ‘Evropa sad’ Jakov Milatović rekao je da davno odnarođeni partijski predsjednik i nejaki novopečeni kolumnista, nesnađen u slobodi koja je u Crnu Goru došla nakon izbora 30. avgusta, nastavlja sa svojom tezom da je život u Crnoj Gori bio najljepši dok je minimalna zarada bila 200 eura, a minimalna penzija 150, prosječna plata 500, a penzija 300 eura...

”Dok je on kao jedan od najgorih studenta Ekonomskog fakulteta, koristeći državu kao kravu muzaru, otvarao račune po ofšor destinacijama i tako rušio međunarodni ugled Crne Gore. Gospodine Đukanoviću - što bi narod rekao - sjašite više”, napisao je Milatović na Tviteru.