Tehnička vlada najbolje je rješenje za izlazak iz krize pod uslovom da je vode političari iz stranaka koje je podržavaju, rekla je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, navodeći da se njenim imenom kao potencijalnom premijerkom neodgovorno i nekorektno manipulisalo.
Ona je ocijenila da se tehnička vlada nameće kao najrealnije rješenje nakon izglasavanja nepovjerenja kabinetu Dritana Abazovića, ali pod uslovom da je vode poličari iz parlamentarnih struktura koji je podrže.
“Već sam navela, ali ima razloga da se ponovo podvuče s obzirom da se mojim imenom ovih dana neodgovorno i nekorektno manipulisalo, na čelu takve vlade ne može biti nestranačka ličnost niti tu vladu mogu činiti dominantno nestranačke ličnosti”, rekla je Uljarević agenciji MINA.
Ona smatra da za odluke koje predstoje mora postojati jaka podrška u Skupštini, što znači da u Vladi treba da budu oni predstavnici koji tu podršku mogu, preko partijskih struktura, efikasno obezbjediti.
Uljarević je ocijenila da ta Vlada mora za prioritete imati hitno vraćanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji (EU) u skladu sa preuzetim obavezama i preporukama EU i stvaranje uslova za slobodne i fer vanredne parlamentarne izbore.
Ona je dodala da treći prioritet vlade mora biti jačanje nezavisnih institucija i funkcionalne vladavine prava, što podrazumijeva i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, u skladu sa ustavnom podjelom vlasti.
Uljarević je, upitana kako vidi trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori nakon pada Vlade, kazala da u Crnoj Gori kompleksne političke situacije postaju realnost.
“To nije neobičnost za države u kojima dođe do smjene vlasti koja je dugo trajala, jer uspostavljanje održive vlasti, kojoj je u fokusu javni interes, zna da bude izazovan proces koji zahtijeva vrijeme”, rekla je Uljarević.
Ona je kazala da je Demokratska partija socijalista (DPS) morala izgubiti vlast jer je ispred javnog interesa stavila snaženje partijsko-nepotističkih mreža, što je opasno ugrožavalo izgradnju funkcionalne vladavine prava.
Uljarević je rekla da je evropeizacija društva bila dozvoljena samo u onoj mjeri koja nije ugrožavala uspostavljene monopole moći, ističući da je to s pravom kritikovano od najuticajnijeg dijela civilnog sektora i tadašnje opozicije.
“Međutim, suočili smo se sa paradoksalnom situacijom da je tadašnja opozicija, onog trenutka kad je došla na vlast, počela trčati svim pogrešnim putevima DPS-a, uz brzu klerikalizaciju društva zasnovanog na građanskom konceptu, a što je moralo indukovati i pad prethodne dvije Vlade”, smatra Uljarević.
Ona je ocijenila da se Vlada Abazovića, osim što je dala snažan doprinos afirmaciji partijsko-nepotističko zapošljavanja i revanšizmu prema političkim oponentima za samo 100 dana, pokazala i kao nerezistentna na maligne spoljne uticaje.
“A on sam kao agilni promoter politike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kome nije interes stabilna i prosperitetna Crna Gora”, dodala je Uljarević.
Ona je navela da je to je imalo svoju refleksiju u jačanju već izražene polarizacije u društvu, uključujući i onu među građanima pravoslavne vjeroispovjesti i gubljenju međunarodne podrške koja ga je dovela na vlast kao premijera.
Kako je rekla, to je dovelo i do homogenizacije kritike svih koji su razumjeli opasnosti takve politike po dalju demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore.
Ona je kazala da je potpuno razotkrivanje te politike bila i ponuda Demokratskom frontu (DF) da bude dio rekonstruisane Vlade, dodajući da Abazović dobro zna da je DF neprihvatljiv za Evropsku uniju (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD).
“To je ukazalo da će se po svaku cijenu boriti za premijersku poziciju, a da su sva ministarska mjesta dio trgovine dok god on sjedi na svom”, kazala je Uljarević.
Kako je navela, ostaje još da se vidi da li će se Abazovićeva ponašati kao Vlada Zdravka Krivokapića koja je tehnički mandat “grupo zloupotrebila da završi neke svoje partikularne planove”.
Ona je podsjetila na da zapadni partneri Crne Gore očekuju istinski proevropski orijentisanu Vladu, rezistentnu na uticaj Vučića i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Takva Vlada, dodala je Uljarević, ne uključuje DF, što je State Department i eksplicitno naglasio.
“Stoga, po mom sudu, opcija većine od 30. avgusta 2020. nije moguća ukoliko se želi nastaviti ka zapadnim demokratijama” navela je Uljarević.
Ona se nada da će u trenutnoj kriznoj situaciji, biti dovoljno snage među parlamentarnim akterima da se okrenu Crnoj Gori i Evropi, bez “flertovanja sa istočnijim autokratijama i njihovim akterima u Crnoj Gori”.
Ona je rekla da izbori moraju biti rješenje za trenutnu situaciju, podsjećajući da se od manjinske Vlade Abazovića se očekivalo da je bude most ka njima, bez otvaranja novih problema, a uz saniranje određenih posljedica Vlade Zdravka Krivokapića i deblokadu puta ka EU.
Prema riječima Uljarević, s obzirom na to da se u prvih 100 dana pokazalo da ona ne želi da radi na tim zadacima, oni ostaju na agendi nove Vlade, uz sanaciju i štete koju su napravile te dvije Vlade, ali i brojne naslijeđene probleme iz perioda vlasti DPS-a.
“Nije realno da izbore imamo prije prvog kvartala naredne godine, jer prije raspuštanja Skupštine i raspisivanja tih izbora morao bi biti okončan izbor svih sudija Ustavnog suda, a poželjno bi bilo i uglednih pravnika za Sudski savjet i Vrhovnog državnog tužioca, a to u najbržem slučaju nije izvodljivo prije oktobra ili novembra”, kazala je Uljarević.
Ona je ocijenila da s druge strane, onima koji su glasali za smjenu Abazovića nije u interesu da on bude duže u tehničkom nego u redovnom mandatu, pa se stoga oročena tehnička vlada nameće kao brzo međurješenje.
Upitana li da je moguć kompromis oko izbora članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda ona je kazala da bi dva kandidata za Sudski savjet trebalo da prođu u drugom krugu, ukoliko svi koji su glasali za njih u prvom, budu ponovo isto glasali.
Kako je navela, treba što prije otvoriti postupak izbora preostala dva kandidata, kao i sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, kako bi se i tu došlo što brže do potrebne podrške za prvi ili drugi krug, a što će biti odgovornost nove parlamentarne većine.
“U tom kontekstu, potrebno je da politički subjekti prevaziđu partikularne razlike i da se koncentrišu na javni interes, a to će zacijelo uključiti i takozvana unakrsna glasanja”, dodala je Uljarević.
Ona je istakla da je pitanje izbora sudija Ustavnog suda od ključne važnosti jer nema adekvatne zaštite biračkog prava bez izbora svih sudija Ustavnog suda.
Kako je navela, nije više rješenje da se izabere jedan sudija kako bi se obezbjedio kvorum, a da se istovremeno ne može donijeti odluka ako nije jednoglasna.
Prema riječima Uljarević, izbor sudija Ustavnog suda ne smije biti preduslov za održavanje lokalnih izbora.
“Ako se lokalni izbori ponovo odlože zbog toga što nema Ustavnog suda, može doći do toga da se osnovno ljudsko pravo na slobodne izbore povrijedi svim biračima iz svih ovih opština, što je mnogo opasnije”, zaključila je Uljarević.
Bonus video:
