Poruke koje bi Crna Gora mogla dobiti na Samitu lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će se održati do kraja godine, mogu biti nepovoljne nakon što je neizborom sudija Ustavnog suda propuštena još jedna prilika da se popravi stanje u pravosuđu.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući šta bi država mogla očekivati na predstojećem Samitu na kome će se raspravljati o napretku zemalja Zapadnog Balkana, s obzirom da nisu napravljeni nikakvi pomaci kada je riječ o imenovanjima u pravosuđu, koja su neophodan korak za uspješan nastavak evropskog puta Crne Gore.
Skupština Crne Gore u petak veče nije izabrala ni jednog od četiri kandidata za sudije Ustavnog suda, koje je predložio Ustavni odbor, čime se nastavlja tapkanje u mjestu. Svi predloženi dobili su glasove parlamentarne većine od 30. avgusta, a raspravi i glasanju nijesu prisutvovali poslanici DPS-a, SDP-a, SD-a, LP-a, BS-a i kluba albanskih partija.
Kandidati za sudije Ustavnog suda Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić, nisu izabrani, jer nije obezbijeđena potrebna dvotrećinska podrška 54 poslanika. Skupština će se o kandidatima za sudije Ustavnog suda ponovo izjasniti u drugom krugu glasanja, najranije za mjesec, kada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina od 49 poslanika. Ustavni sud je od sredine septembra bez kvoruma, jer ima samo troje sudija, što je nedovoljno za odlučivanje o predmetima...
Poslanik Demokratske Crne Gore i predsjednik Odbora za politički sistem, upravu i pravosuđe, Momo Koprivica, je kazao da očekuje nepovoljan ishod s obzirom na katastrofalno stanje u institucijama koje treba da obezbijede vladavinu prava.
On je rekao da je 43. Vlada formirana navodno radi deblokade institucija, a da od toga nije bilo ništa, što dodatno ukazuje na skrivene namjere u vezi prekrajanja izborne volje građana.
”Godinama u Crnoj Gori funkcioniše matrica ‘zavadi narod i blokiraj institucije’, sve u cilju održavanja sistema ilegalnih transakcija i očuvanja vlasti po svaku cijenu”, kazao je Koprivica.
Koprivica je ocijenio da je upravo logika da je politika iznad prava, a politička potreba iznad javnog interesa, dovela do blokade institucija, potkrepljujući to primjerom da u kritičnom momentu kada Ustavni sud nema kvorum za funkcionisanje, za sutkinju US nije izabrana dugogodišnja sutkinja Upravnog suda, koja je inače birana od Sudskog savjeta u kojem su bili funkcioneri bivše vlasti.
Predsjednik poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) i član Odbora za evropske integracije, Branko Radulović, kazao je da ne očekuje ništa pohvalno, a ni ništa temeljno i suštinski u vezi s Crnom Gorom.
”Naime, nikako da zvaničnici EU i njenih institucija realno sagledaju stanje u Crnoj Gori. Mi smo još zatočenici autokratskog sistema sa zarobljenim institucijama”, kazao je Radulović.
On je naglasio da je izbor sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca (VDT) od sudbonosnog značaja za demontažu prethodnog “kriminogenog režima i za početak demokratske tranzicije”.
”To znači, sa ovim odnosom snaga u Skupštini, tražiti konsenzus i podršku od 54, odnosno 49 poslanika za izbor profesionalnih sudija i tužioca je nerealno, ili jedino kao rezultat političke trgovine - jedan naš, jedan vaš”, istakao je Radulović.
Kada je riječ o Sudskom savjetu, on još nije kompletiran. Skupština je krajem septembra u drugom krugu glasanja tropetinskom većinom od 49 glasova poslanika, od četiri predložena kanidata izabrala samo jednog člana iz reda uglednih pravnika - profesora Pravnog fakulteta Radoja Koraća. Potrebnu podršku poslanika tada nisu dobili ugledni pravnici Dragan Šoć, Nebojša Vučinić i Fikret Kurgaš.
Ugledni pravnici u Sudskom savjetu, koji su izabrani još 2. jula 2014. godine, a koji više od četiri godine rade u neustavnom mandatu, ostaće na funkciji sve do novog postupka, ali i raspleta političke krize i ishoda međupartijskog dogovora o budućim kandidatima.
”Na, pretpostavljam, ublažene ocjene sa Samita će uticati i spoljna politika Crne Gore koja je u potpunom saglasju sa EU. Nažalost, rat u Ukrajini sa mogućom eskalacijom će još dugo trajati”, ocijenio je Radulović.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin rekao je da bi odgovor Samita lidera EU trebalo da bude konkretan, nedvosmislen i upućen na pravu adresu, “jer svaka zavijena i opšta, a ne suštinska forma odgovora vodi Crnu Goru u još dublje političko blato koje je servirano od strane bivšeg režima”.
Kada je riječ o Vrhovnom državnom tužilaštvu, ono je u v.d. stanju od 2019. godine.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Maja Jovanović je na mjesto vršiteljke dužnosti VDT-a stupila 5. februara ove godine, a šestomjesečni v.d. mandat joj je produžen krajem jula.
U izvještaju Evropske komisije (EK), koji je objavljen prije destak dana, istaknuto je da Crna Gora, da bi napravila dalje korake na putu ka EU, mora da otkloni nedostatke u oblastima slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da ubrza i produbi reforme u oblasti pravosuđa, posebno kada je riječ o njegovoj nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti.
”Tempo ovog posla odrediće Crna Gora”, navedeno je u izvještaju uz podsjećanje da ukupan progres u evropskim integracijama zavisi od napretka u ključnim poglavljima 23 (ravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), koja se odnose na vladavinu prava, slobodu izražavanja i temeljna prava, odnosno da nijedno drugo poglavlje ne može biti zatvoreno do dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.
Bonus video:
