Ukoliko se uticaj organizovanih kriminalnih grupa na državni sistem ne eliminiše ili bar ne svede na minimum, neće biti ozdravljenja crnogorskog društva, poručio je savjetnik premijera Dritana Abazovića za unutrašnju politiku i politički sistem, Sergej Sekulović.
On je u intervjuu “Vijestima” kazao da vjeruje da su rezultati države u borbi protiv šverca cigareta u zadnje dvije godine više nego vidljivi, a da se sada čeka da to pitanje dobije svoj institucionalni odgovor.
”Lično vjerujem u profesionalnost i neselektivnost Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”, poručio je Sekulović.
Politički je legitimno da se pozicije zaoštravaju da bi se u traženje kompromisa išlo iz što bolje startne pozicije, odnosno da u dogovoru ima više onoga sto vama ide naruku. Međutim, ako ne postoji već pominjano preklapanje interesa, što bi u crnogorskom slučaju bila naša evropska agenda, konkretnije izgradnja stabilnih, nezavisnih i profesionalnih institucija, stabilnost sistema je ugrožena...
On je, između ostalog, rekao da bi u društvu morao da postoji konsenzus o tome da se sistem očisti od uticaja kriminala i da se izgrade snažne institucije, prvenstveno pravosudne.
”One uz jasnu političku podršku treba da borbu protiv organizovanog kriminala, korupciju na visokom nivou, uključujući naravno i šverc cigareta, dovedu do kraja, kako bi sa ponosom mogli reći da živimo u državi u kojoj se poštuju zakoni i vlada pravičnost”, istakao je Sekulović, koji je u prethodnoj Vladi bio ministar unutrašnjih poslova.
Da li Vas je premijer konsultovao u vezi sa smjenom dvojice ministara, jer praksa smjene u tehničkom mandatu nije postojala do sada? Da li je smjena ministara pale Vlade pravni nosens?
Nadam se da je crnogorskoj javnosti poznato da sam uvijek iznosio, slobodno i otvoreno, svoje mišljenje, bilo kao analitičar, ministar ili sada savjetnik. Tako je bilo i povodom ove situacije, ali detalje javno ipak ne bih iznosio, jer bi to bilo neprimjereno.
Saglasan sam sa Vama da je vrijeme koje živimo ispunjeno nonsensima u mnogim poljima, ne samo pravnom. Živimo politički momenat koji je zaoštrio sve naše razlike, oblikovali smo narative koji dovode do tačke pucanja. Pitanje na koje nemam u ovom trenutku jasan odgovor glasi - da li su naše razlike i definisanje različitih pozicija toliko jaki da ne postoji polje zajedničkog interesa? Politički je legitimno da se pozicije zaoštravaju da bi se u traženje kompromisa išlo iz što bolje startne pozicije, odnosno da u dogovoru ima više onoga što vama ide naruku. Međutim, ako ne postoji već pominjano preklapanje interesa, što bi u crnogorskom slučaju bila naša evropska agenda, konkretnije, izgradnja stabilnih, nezavisnih i profesionalnih institucija, stabilnost sistema je ugrožena. Drugim riječima, društveni odnosi će do te mjere biti konfliktni da zajednica nema perspektivu. Naše osnovno pitanje je jesmo li kao država sposobni da živimo demokratiju.
Imate li utisak da je posljednjih mjeseci bilo previše kreativnih tumačenja Ustava i zakona? Koliko je to opasno s obzirom na institucionalnu krizu, i možemo li zbog toga ući u potpunu anarhiju gdje se sve može ako neko to tako protumači? Da li je vrijeme za razmišljanje o novim ustavnim reformama?
Ustav je tumačen kako je kome politički odgovaralo, korišćenjem činjenice da je ustavni tekst nedorečen, odnosno da postoje pravne praznine, pa se zauzimala pozicija u skladu sa trenutnim interesima. Na primjer, nigdje ne piše da se tokom trajanja mandata Skupštine ne može birati više Vlada; sem u slučaju prvog izbora, nema propisanih rokova za predlaganje mandatara i sl. Nepostojanje organskih zakona o Skupštini i Vladi je dodatno doprinijelo ovoj situaciji. Ipak, na kraju, došli smo do zaključka da predsjednik Crne Gore ne može da raspusti Skupštinu, kao ni da Skupstina ne može da razriješi predsjednika bez prethodne odluke Ustavnog suda da je došlo do povrede Ustava.
Mislim da ustavni tekst treba dopuniti i učiniti određene procedure i ovlaštenja jasnim. Ovako od pozitivne ili negativne kohabitacije zavisi da li će se sistem držati u blokadi. U ovom momentu su pred nama dva puta - dalja pat pozicija ili otvaranje dijaloga. Mislim da je neophodno ući u sto brže otvaranje širokog dijaloga koji će omogućiti da se institucije personalno zaokruže, i da se stvore uslovi za vanredne parlamentarne izbore. Mandat treba da se vrati građanima, ali se mora i preuzeti odgovornost da se u izbore uđe bez institucionalnog haosa.
Da li se ovakvim praksama udaljavamo od pluseva Evropske komisije (EK), koja od nas očekuje vladavinu prava, dok mi kreativnim tumačenjima kršimo propise, a institucije su nam u v. d. stanju?
Držanje institucija u v. d. stanju nam svakako ne otvara evropsku perspektivu. Mada ne bih tu stavio fokus. Ovdje je osnovno pitanje želimo li da radimo na svoju korist ili štetu, imamo li kapaciteta i potencijala da funkcionišemo kao demokratska država, ili plemenska svijest sada živi kao partijska, ne dozvoljavajući da napravimo civilizacijski iskorak. Hoće li partitokratija da pojede državu, ili je državna svijest jača od partitokratsko-plemenskog nagona. U krajnjem, gdje mi želimo da budemo, ne samo kroz deklarativni izkaz, već suštinski. Da ponovim dilemu - da li zaoštravanje vodi do pucanja ili je jača integrativna svijest. Trenutni politički dinamizam nam je omogućio da se oslobađamo osjećaja da je vlast nepromjenjiva kategorija, ali nas je suočio i sa ograničenjima cijelog sistema.
Da li pohvale EK u nedavnom njihovom izvještaju, u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala, doživljavate i kao svoju zaslugu?
Svakako da mi prijaju pohvale koje postoje u izvještaju. Trudio sam se da postoji sklad između javno zastupanih vrijednosti i konkretnih djela. Konkurs za izbor direktora Uprave policije (UP) je bio transparentan, novi Zakon o unutrašnjim poslovima je reformski, druga normativna i strateška dokumenta idu u istom pravcu, što je u izvještaju i pohvaljeno. Nisam vršio nikakav politički uticaj na rad policije, poštujući njenu operativnu samostalnost, nacionalno, vjersko i partijsko nisu imali nikakvu ulogu u smislu postavljenja. Meritokratija mora postati naša stvarnost. Konkretni rezultatati u smislu pokretanja odgovarajućih postupaka, zasluga su onih koji za to imaju zakonska ovlaštenja. Takođe su i kritike iz izvještaja na mjestu. Javno sam iskazao da potezi koje vučem treba da olakšaju budućim ministrima. Vjerujem da je u tom pravcu urađen bar jedan korak.
Ispostavilo se da su mnogi policijski funkcioneri bili povezani sa organizovanim kriminalom, a nije isključeno da će još biti takvih imena. U više navrata ste govorili da imate saznanja o tome (“Očistimo svoje redove, pa idemo na mafiju”), a prije godinu ste rekli da su protiv 33 policajca i desetak službenika MUP-a podnijete krivične prijave zbog korupcije.
U pravu ste da sam više puta javno iznosio kritike na rad i zatečeno stanje. Možda je to neuobičajeno, ali vjerujem da se javnosti mora govoriti istina. Ne bih komentarisao nijedan konkretni postupak koji je u toku, samo ću ponoviti da ukoliko se uticaj organizovanih kriminalnih grupa na državni sistem ne eliminiše, ili bar ne svede na minimum, nema ozdravljenja društva. Bez povjerenja javnosti u institucije, elementarnog osjećanja pravde i jednakosti šansi, država postaje tuđe tijelo, a ne civilizacijska tvorevina koja garantuje sigurnost i otvara perspektive.
Zašto u policijskim redovima i dalje ima kriminalaca, ko ih štiti i da li ste se suočavali sa opstrukcijama da smijenite sumnjive službenike, pošto aktuelni ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić tvrdi da postoje opstrukcije?
Ne treba imati iluziju da se može izgraditi savršen sistem. U svima nama žive potencijalni diktatori, korumpirane autokrate, čuvari logora… Postoje, naravno, i drugi potencijali. Korumpiranih policajaca je bilo, ima ih i biće ih, samo je pitanje da li je sistem stvoren tako i postoji li jasna namjera da se ove pojave svedu na minimum kroz preventivno i represivno djelovanje. Taj test država mora da položi. Trudio sam se da sve kontrolno-nadzorne mehanizme koristim u maksimalnoj mjeri. Mora se imati u vidu da se radi o sistemu koji je građen decenijama, i da je za prave rezultate reforme potreban najmanje jedan cijeli mandat.
Kakve vrste bezbjednosnih provjera policijskih službenika je vršila UP dok ste bili na čelu MUP-a? Da li je provjeravano imovinsko stanje policajaca, što je najavljivano? Kad će zaživjeti Vaša ideja o poligrafskom ispitivanju službenika koji će se boriti protiv korupcije?
Jedan od noviteta u novom Zakonu o unutrašnjim poslovima jeste i promjena, ili bolje rečeno, pojačanje nadzorno-kontrolnih mehanizama kroz Odjeljenje za antikorupciju koje je, između ostalog, nadležno za praćenje životnog stila policijskih službenika, stanja u imovini, obavezno poligrafsko testiranje za pripadnike najosjetljivijih organizacionih jedinica u policiji i poseban nadzor nad javnim nabavkama. Na ovaj dio sam posebno ponosan. Dokle se konkretno došlo sa realizacijom, nije pitanje za mene.
Premijer je javno iznio teške optužbe u vezi sa švercom cigareta, a neke podatke je dostavio SDT-u. Da li ste, kao bivši ministar i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost, bili informisani o tome, i da li Vas je sada premijer konsultovao kada je iznio javno teške optužbe bez dokaza?
Dopustite mi da odgovorim na ovaj način - saglasan sam sa Vama da ozbiljne stvari moraju biti predmet isključivo rada nadležnih institucija. Međutim, vraćam se na početnu tezu da je politička scena zaoštrena do maksimuma i da se prelila i na dešavanja u ovoj sferi. Svaki građanin, tim prije i javni funkcioneri, treba da svoja saznanja o eventualnom vršenju krivičnih djela podijeli sa nadležnim organima. U toku mandata, sve što mi je bilo sumnjivo sam proslijedio nadležnim organima, ostavljajući dalje njima da u okviru svojih nadležnosti rade svoj posao. Na ovoj konstataciji bih se zadržao. Mnogo teških riječi je izneseno u javnosti i sigurno da se stekao utisak da su politički motivi bili opredjeljujući. Ono što sada čekamo u vezi s ovim slučajem, jeste da dobije svoj institucionalni odgovor. Lično vjerujem u profesionalnost i neselektivnost SDT-a. Takođe, vjerujem da su rezultati u borbi protiv šverca cigareta u zadnje dvije godine više nego vidljivi.
Pod sumnjom je bivši državni sekretar MUP-a. Jeste li imali indicija ili saznanja da je možda on bio umiješan u neke nezakonitosti?
Da li je neko pod sumnjom, odnosno, da li je krivično-pravno odgovoran za nešto, odgovor će dati nadležne institucije, tako da konkretan slučaj, iz razumljivih razloga, ne bih komentarisao. Samo da ponovim da sam tokom trajanja mog mandata sve nepravilnosti koje sam uočavao, proslijeđivao nenadležnim organima, bez obzira na to o kome se radi.
Vjerujem da je Jelena Maraš radila po zakonu
U negativne kontekste dovođena je i Vaša bivša šefica kabineta, sada sekretarka Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Doskorašnji vicepremijer je tvrdio da se sastajala i sa korumpiranim policajcem. Imate li bojazan da je možda neka državna tajna završila u kriminalnim krugovima, jeste li sa njom razgovarali o tome?
Koliko sam shvatio, gđa (Jelena) Maraš je dala svoj iskaz (obavještenje u svojstvu građanina) SDT-u. Ponavljam, treba pustiti nadležne organe da rade svoj posao bez pritiska. Lično vjerujem da je gđa Maraš radila profesionalno i po zakonu.
Policajac Ljubo Milović se sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije, šverc narkotika i sl. U Skupštini ste prošle godine, na pitanje poslanika Demokrata o Miloviću, rekli da ste “u saznanju da ASK vrši provjeru njegove imovine”. Da li ste od ASK-a dobili bilo kakvu informaciju?
Koliko se mogu sjetiti, u vrijeme postavljanja poslaničkog pitanja vodio se izviđaj kod SDT-a na osnovu podataka dobijenih putem međunarodne saradnje. Ovo je svakako ograničavalo bilo kakav javni istup u to vrijeme. Novi SDT je slučaj ponovo otvorio, i ponavljam da vjerujem u njegov rad.
Partije prolazne, institucije čuvaju državu
Je li neodgovorno u državi, koja je slovila za švercersku meku tokom vlasti DPS-a, optužbe o švercu cigareta sada prevoditi u temu za politički obračun?
Pravna država je veliki civilizacijski iskorak. Principi jednakosti pred zakonom, pretpostavke nevinosti, pravičnog suđenja i drugi, jesu osnova moderne države. Hajde da snažimo institucije koje će da čuvaju ove vrijednosti. Bez njih nismo država. Političke partije će dolaziti na vlast i ići u opoziciju, dominiraće ova ili ona politika, dok bi konsenzus morao da postoji da očistimo sistem od uticaja kriminala i da izgradimo snažne institucije, u prvom redu pravosudne. One uz jasnu političku podršku treba da borbu protiv organizovanog kriminala, korupciju na visokom nivou, uključujući naravno i šverc cigareta, dovedu do kraja, kako bi sa ponosom mogli reći da živimo u državi u kojoj se poštuju zakoni i vlada pravičnost. Crnoj Gori se mora vratiti dostojanstvo!
Bonus video:
