Predsjednik i poslanik Radničke partije Maksim Vučinić ocijenio je da je Skupština na visini zadatka kada je u pitanju očuvanje suvereniteta zemlje i ustavnog poretka.
"Crna Gora je relativno mlada paralamentarna demokrtaija, u kojoj je sticajem istorijskih okolnosti tradicija parlamentarizma osiromašena komunističkim režimom. Šturi Ustav koji donešen nakon nezavisnosti bez nacionalnog konsenzusa, nije predvidio sva stanja u tipičnoj parlamentarnoj demokratiji. Opštost i nedorečenost Ustava za vrijeme režima DPS-a nije se ni mogla osjetiti, a kamo li izmjeriti posljedice ugoržavnja ustavnog poretka od strane jedne protokolarne funkcije u državi kao što je predsjednik", saopštio je Vučinić.
Kazao je da su "dvije godine kohabitacije" pokazale da predsjednik države Milo Đukanović nije predsjednik svih građana.
"Sama ta činjenica ga delegitimiše da uopšte obavlja tu funkciju. Danas imamo na sceni nepoštovanje volje naroda koju u Skupštini Crne Gore tumače poslanici avgustovske parlamentarne većine, i tu predsjednik države brutalno krši drugi član Ustava. Član 2: Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom", navodi Vučinić.
Đukanovićevo odbijanje da Miodraga Lekića predloži za mandatara u trenutku kada, kako navodi lider Radničke partije, za to ima "jasan stav poslanika", predstavlja momenat kada "mehanizam zaštite ustavnog poretka mora da djeluje".
"U takvim okolnostima gdje imamo Ustavom nedefinisano stanje, da nakon pada Vlade nemamo ni izbore ni novog mandatara, Skupština kao temelj vlasti i čuvar ustavnosti Države je morala da proizvede mehanizam koji će prevazići nedorečenost Ustava i vratiti poredak između tri grane vlasti. Taj mehanizam jeste Zakon o predsjedniku, koji predstavlja razradu Ustava, odnosno prevazilaženje njegove opštosti, bez mjenjanja nadležnosti predsjednika države.
"Crnogorski predsjednik po Ustavu nema izvršnu funkciju, osim par protokolarnih uloga značajan je za imenovanje ambasadora i komandovanja vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. Skupština osim zakonodavne ima i vrlo važnu kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću. Dakle, čak kad bi funkcija predsjednika i u teoriji bila izvršna, Skupština Crne Gore bi i dalje imala kontrolni mehanizam", zaključio je Vučinić.
Bonus video:
