Mugoša: Odbor za izbornu reformu kolateralna šteta drugih političkih procesa

“Odmah nakon konstituisanja novog saziva Skupštine treba pristupiti izbronoj reformi, upravo zbog izbornih rokova”, smatra Mugoša

10513 pregleda 1 komentar(a)
Mugoša, Foto: Boris Pejović
Mugoša, Foto: Boris Pejović

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu uvijek je bio kolateralna šteta drugih političkih procesa u državi, rekao je predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša, dodajući da osim deklarativnog, nije prepoznao iskreno uvjerenje političara da treba reformisati izborno zakonodavstvo.

Mugoša je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da postoji podijeljena odgovornost za to što se u Crnoj Gori iz izbornog ciklusa u ciklus ponavljaju isti problemi.

“Ali rekao bih da, ako bismo morali da delegiramo neku načelnu odgovornost, ona postoji najviše kada je u pitanju sami zakonodavac, odnosno oni koji donose odluke a koji treba da mijenjaju i donose održive zakone koji će predlagati održiva rješenja i mijenjati ovo stanje”, ocijenio je Mugoša.

On je rekao da je svjestan da to nije posao za jednu instituciju ili jednog čovjeka već da zahtijeva cjelokupnu organizaciju državne uprave, aktera izbornog procesa i institucija koje su uključene u izbore.

Mugoša smatra da je to prije svega zadatak Skupštine, odnosno njenog Odbora za izbornu reformu, koji treba da predloži inovirana rješenja kojima će se izbjeći anomalije izbornog procesa u Crnoj Gori.

“Odmah nakon konstituisanja novog saziva Skupštine treba pristupiti izbronoj reformi, upravo zbog izbornih rokova”, smatra Mugoša.

On je istakao da izborna reforma nije isključivo pitanje izmjene zakona, već primjene jer DIK, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za sprečavanje korupcije treba da se prilagode novonastalim okolnostima i izmijene svoje podzakonske akte.

Mugoša je dodao da treba edukovati Opštinske izborne komisije (OIK), biračke odbore i upoznati građane sa novitetima.

Prema njegovim riječima samo ako bi se pristupilo reformi odmah nakon izbora, naredni izbori mogli bi biti održani po novom zakonovadstvue.

“Nažalost, nijesam prepoznao preveliko, osim deklarativno uvjerenje političara da treba tome pristupiti. Odbor za izbornu refomu je uvijek bio kolateralna šteta nekih drugih političkih procesa koji su se dešavali u državi”, ocijenio je Mugoša i dodao da bi ovog puta trebalo pokazati odgovoran i drugačiji pristup.

On je kazao da su poslanici imali skoro gotova rješenja, naročito kada je u pitanju Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali da zakoni ipak nijesu usvajani.

“Pitanje izborne reforme je da li postoji suštinska politička volja da se tome pristupi”, istakao je Mugoša.

On je rekao da je saglasan sa ocjenom nevladinog sektora i međunarodne zajednice da Crna Gora dočekuje još jedne izbore bez adekvatnog zakonskog okvira.

“Postoji niz pitanja u našem izbornom zakonodavstvu koje je potrebno izmijeniti i strukturno riješiti”, saopštio je Mugoša.

On je kazao da su svi politički akteri saglasni da je Crnoj Gori potrebna izborna reforma.

“Međutim, ona ne dešava, a Odbor za izbornu reformu neslavno završi rad. Njemu nije ni produžen rad od kada je istekao a čini mi se da je postojao visok stepen saglasnosti povodom potrebe izmjene izbornih rješenja”, naveo je Mugoša.

On je rekao da se DIK u drugom krugu predsjedničkih izbora suočavao sa mnogim dilemama, nejasnoćama i pravnim prazninama, budući da Zakon o izboru predsjednika ne reguliše većinu stvari koje su potrebne za sprovođenje drugog kruga izbora.

Prema njegovim riječima, postoji niz problema, među kojima je i pitanje ažurnosti biračkog spiska.

“Sve su to otvorena pitanja, nadam se da će nakon zavšrenih izbora i konstituisanja novog saziva parlamenta to biti jedan od prioritetnih pitanja za skupštinu Crne Gore”, zaključio je Mugoša.

Upitan da li su na pripremu DIK-a za vanredne parlamentarne izbore uticali navodi da će Skupština poništiti ukaz predsjednika Mila Đukanovića o održavanju izbora 11. juna, Mugoša je odgovorio da je DIK, odmah nakon što su izbori raspisani, počela sve pripreme izbora za taj datum.

On je podsjetio da je u roku od 72 sata DIK imala obavezu da utvrdi kalendar izbornih radnji kojim se definišu svi rokovi, prava i obaveze podnosilaca izbornih lista ali i drugih aktera izbornog procesa.

“Na sjednicama DIK-a mi smo se pripremali za predstojeći izborni proces, jer je to naša zakonska obaveza. Svi članovi DIK-a su, bez obzira na političku pripadnost bili jednoglasni da DIK treba da se priprema za izbore kao da se oni održavaju 11. juna”, saopštio je Mugoša.

On je kazao da u tom dijelu nije postojala dilema, budući da je to pitanje poštovanja zakona od DIK-a.

Mugoša je objasnio da, osim tehničkih radnji, slijedi edukacija Opštinskih izbornih komisija (OIK) koje će raditi sa misijom OEBS-a u Crnoj Gori.

Mugoša je podsjetio da je prije dvije sedmice delegirao izmjenu poslovnika o radu DIK-a koja podrazumijeva da se sjednice DIK-a tokom ovog izbornog ciklusa prenose na Youtube kanalu te institucije.

Upitan da li su građani dovoljno edukovani o izbornom procesu, on je kazao da se u Crnoj Gori često održavaju izbori i da je prosječan građanin, u poređenju sa drugim zemljama, dosta informisan o izborima.

Mugoša je rekao da birači iz Crne Gore imaju generalno povećano interesovanje za izborne procese, o čemu, kako je dodao, govori i izlaznost na izbore.

“Kada su u pitanju sama prava birača u toku izbornog procesa, tu bih rekao da postoji prostor za unapređenje, šta su njihova prava tokom izbornog dana, na koji način mogu provjeriti da li se nalaze na biračkom spisku i slično”, zaključio je Mugoša.

Bonus video: