Milatović: Do zastoja u evropskom putu došlo u periodu Vlade Duška Markovića

"Jedna institucionalna nestabilnost u prethodne tri godine je usporila tehnički dio našeg evropskog puta", rekao je Milatović

29410 pregleda 312 reakcija 72 komentar(a)
Milatović, Foto: Luka Zeković
Milatović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je danas da je do zastoja u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) došlo u periodu od 2016. do 2020. za vrijeme Vlade Duška Markovića, a zbog nedostatka političke volje za odblokiranje mnogih važnih stvari.

On je rekao da se 11 godina crnogorskog evropskog puta može podijeliti na tri perioda.

"Prvi od 2012. kad smo počeli pregovore do Vlade Duška Markovića, drugi od 2016-2020 i treći od 2020. do danas. U prvom periodu je postojao tehnički napredak. Do zastoja je došlo u drugom periodu kada nije bilo političke volje u odblokiranju nekih stvari koje se tiču reforme pravosuđa. Problemi u pravosuđu su isplivali na površinu u trećem periodu od 2020. i to zahvaljujući međunarodnim partnerima. Jedna institucionalna nestabilnost u prethodne tri godine je usporila tehnički dio našeg evropskog puta", rekao je Milatović na konferenciji "Osvrt na 11 godina napretka i izazova, kako oživjeti pregovore sa EU" koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).

On je dodao da treba izvući zaključak i pripremiti teren za zadnji dio evropskog puta.

"To su sljedeće tri godine, ključne kako bi zemlja do 2027. ili 2028. postala punopravna članica EU", rekao je Milatović.

Osvrt na 11 godina napretka i izazova, kako oživjeti pregovore sa EU
foto: Luka Zeković

Komentarišući non-pejper Evropske komisije o vladavini prava u Crnoj Gori, Milatović je rekao da je Crna Gora uradila najviše u prethodne tri godine kada je u pitanju njen evropski put.

“I u tom smislu treba postaviti tu tezu – da li smo mogli paralelno da se posvetimpo evropskom putu i velikim društvenim i političkim promjenama koje su se dešavale”, naveo je.

On je objasnio da je Crna Gora prethodne tri godine bila fokusirana na glavni ključni preduslov ubrzanja njenog evropskog puta – prvu demokratsku smjenu vlasti koja je bila neophodna da bi se otključalo pravosuđe.

“Nadam se da ćemo u naredne tri godine smoći snage da zaokružimo političke procese, da se konsolidujemo i da na tom fonu krenemo u tehnički dio zaokruženja priče, kako bismo okončali proces evropskog puta do kraja 2027. godine”, rekao je Milatović.

Kako je kazao, važno je da se u narednih nekoliko mjeseci dese imenovanja u pravosuđu, koja su u nadležnosti Skupštine.

“Novi saziv će najvjerovatnije biti verifikovan u drugoj polovini jula i sa pozicije predsjednika očekujem da se odgovorno odnesu prema tome i da nađe koncezus kada je u pitanju odabir pet važnih imenovanja u pravosuđu", rekao je Milatović.

On je kazao da očekuje da će nakon toga uslijediti pozitivan korak od EU.

"To će omogućiti da do kraja godine počnemo zatvaranje dijela preostalih poglavlja što će dati zamajac našem EU putu", zaključio je Milatović.

Saracin: Iako postoji frustracija zbog dugog perioda pregovora, ipak je to 11 godina iskustva

Izaslanik Njemačke vlade za Zapadni Balkan, Manuel Saracin je u video poruci rekao da je potrebno pogledati sve pouke iz prethodnog perioda, jer iako postoji frustracija zbog dugog perioda pregovora, ipak je to 11 godina iskustva.

Saracin
Saracinfoto: CGO

"Na Crnoj Gori je sada da krene naprijed. Mislim da je proteklih mjeseci zemlja napravila dobre korake u rješavanju ustavne krize. Vaša zemlja je izgubila mnogo vremena zbog vaših političara, ali i zbog EU", poručio je Saracin.

Poručio je da je ovo savršen trenutak da se pokaže da će nova Vlada biti sastavljena brzo i efikasno, da će institucije u zemlji početi da funkcionišu brzo i pouzdano, posebno u oblasti vladavine prava i funkcionisanja pravosudnog sistema.

“I da onda pokušate izgraditi put naprijed, da brzo ostvarite reforme, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, da pokušate to uraditi tako da integrišete sve, posebno civilno društvo, ali i one političke partije koje možda nijesu u sastavu Vlade, a koje žele da daju pozitivan doprinos na tom putu”, dodao je Saracin.

Popa: Čini se da je posljednjih godina izgubljen fokus na reformama

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je proširenje EU postalo jedno od najvažnijih alata za dugoročni mir i prosperitet.

Popa
Popafoto: Luka Zeković

"EU je posvećena više nego ikad da region približi EU, a Crna Gora je najviše napredovala. Crna Gora uživa snažnu političku podršku članica EU i institucija EU. Ostvaren je veliki napredak ali i izgubljeno značajno vrijeme. Čini se da je posljednjih godina izgubljen fokus na reformama. Potrebna je snažna posvećenost reformama, prije svega formirati stabilnu vladu", istakla je Popa.

Ona je dodala da je ključna vladavina prava i da Crna Gora mora napraviti korak u poglavljima 23 i 24.

"Non pejper daje jasnu ocjenu u ovoj oblasti. Važno je da nova skupština bude konstituisana što prije", poručila je Popa.

Ona je rekla da je potrebna snažna posvećenost reforma.

“Stabilna vlada, kojoj su evropske reforme glavni strateški prioritet, mora se formirati što je prije moguće. Čuli smo ohrabrujuće signale i jasne poruke većine političkih aktera nakon izbora, ali i predsjednika Milatovića. Ali biće potrebni konkretni potezi”, kazala je Popa.

Rekla je da se Delegacija EU kotira jako dobro kod građana.

"Što nam je drago, ali bih više voljela da imaju povjerenja u crnogorske institucije", kazala je Popa.

Uljarević: Nepristojno dugo traju pregovori i pokušaji varanja donosilaca odluka

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da pregovori i pokušaji varanja od strane donosilaca odluka nepristojno dugo traju.

Uljarević
Uljarevićfoto: CGO

"Nepristojno dugo traju naši pregovori, nepristojno dugo traju pokušaji varanja od strane donosilaca odluka u Crnoj Gori koji su princip vladavine prava zamijenili sa pravom na vladavinu. Da se osvrnemo na nekoliko činjenica: 11 godina od otvaranja pregovora, na današnji dan, Crna Gora broji i godine kako nema vrhovnog državnog tužioca (VDT) u punom mandatu, kako nema predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, kako nema kompletiran Ustavni sud i Sudski savjet", kazala je Uljarević.

Bonus video: