Predsjednik Jakov Milatović ocijenio je za razvoj odnosa Podgorice i Beograda vraćanje diplomatskog nivoa predstavljanja jedno od važnijih pitanja i da očekuje da dvije zemlje uskoro imenuju nove ambasadore.
U razgovoru za beogradsku "Politiku", u susret današnjoj posjeti Beogradu, kazao je da odnosi sa Srbijom idu uzlaznom putanjom, te da očekuje iskren i otvoren razgovor sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem.
Najavio je, između ostalog, i da se sprema za posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, na poziv državnog sekretara Entonija Blinkena.
"Na odnose Podgorice i Beograda gledam kroz prizmu dobrosusjedskih odnosa, što je nakon učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju jedan od naših najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta. Smatram da, imajući u vidu značajnu ekonomsku saradnju, ali i tradicionalnu bliskost, ti odnosi treba da se dodatno unaprijede, a vjerujem da smo na dobrom putu. Podsjetiću da je predsjednik Aleksandar Vučić prisustvovao mojoj inauguraciji, u veoma kratkom periodu i ja uzvraćam tu posjetu, tako da odnosi idu uzlaznom putanjom, a moja očekivanja u tom smislu su da u iskrenom i otvorenom razgovoru pretresemo sva pitanja od značaja i obostranog interesa za naše dvije države", rekao je Milatović, odgovarajući na pitanje šta očekuje od današnje posjete Beogradu i kako ocjenjuje odnose Crne Gore i Srbije.
Hoće li konačno biti riješeno pitanje ambasadora u Podgorici i Beogradu, tačnije da li ste već razmišljali ko će biti predstavnik Crne Gore u Srbiji i da li očekujete da će novi diplomata doći u Podgoricu?
Pitanje ambasadora, to jest vraćanja diplomatskog nivoa predstavljanja u našim zemljama na taj nivo svakako je jedno od važnijih pitanja za dalji razvoj bilateralnih odnosa dvije države. Normalno bi bilo da politički odnosi budu zamajac razvoja ekonomskih odnosa, a čini mi se da je u posljednjim godinama stanje bilo takvo da su se ekonomski odnosi razvijali uprkos neadekvatno dobrim političkim odnosima. Zato su moja očekivanja da uskoro imenujemo nove ambasadore Srbije u Crnoj Gori, kao i Crne Gore u Srbiji.
Rekli ste da program „Evropa sad 2” neće moći da bude realizovan u ovom četvorogodišnjem periodu. Javnost je to dočekala sa zebnjom i pomalo sa osjećajem iznevjerenosti. Kako to tumačite?
Ne, rekao sam da program „Evropa sad 2” može biti realizovan u mandatu vlade ukoliko se zasniva na sljedećih pet ključnih tačaka: 1) pokretanju investicionog ciklusa u izgradnji infrastrukture – prije svega nastavka auto-puta ka Srbiji i otpočinjanja Jadransko-jonskog auto-puta, 2) pozicioniranja zemlje na mapi inovativnih i dobro plaćenih privrednih grana, između ostalog u sferi programiranja i digitalne ekonomije, 3) kreiranju boljeg pristupa finansiranju za malu privredu i poljoprivredne proizvođače kroz Kreditno-garantni fond, Razvojnu banku i značajnije veći agrobudžet, 4) ubrzanje evropskih integracija, i s tim u vezi pristup i korišćenje većih sredstava iz EU fondova i 5) privlačenje kredibilnih stranih investitora kroz novi Zakon o podsticaju investicija i dodatno povoljan investicioni ambijent. Unaprjeđenje životnog standarda građana mora biti prioritet buduće vlade. Vjerujem da se u malom ekonomskom sistemu, kakav je Crna Gora, uz postojanje političke volje, znanja i kapaciteta brzo može doći do vidljivih promjena. Uspješna implementacija programa „Evropa sad!” upravo je jedan takav dobar primjer.
Izjavili ste da će davanje mandata za sastav nove vlade zavisiti od određenih sudskih postupaka koji su u povoju, a povodom određenih afera. Pojasnite nam koliko je složena situacija u vezi s formiranjem nove vlade?
Crnoj Gori je što prije potrebna proevropska i proreformska, stabilna vlada, sa punim legitimitetom i kapacitetom da se suoči sa ključnim izazovima koji se nalaze pred državom. Nakon konstituisanja parlamenta pokrenuću konsultacije sa političkim akterima iz novog saziva Skupštine, i kako to Ustav i nalaže – mandat ću dati onom kandidatu za kojeg bude utvrđeno da ima najveću šansu da dobije podršku najmanje 41 poslanika – za sastav vlade. Ne bih ulazio u bilo kakve političke kalkulacije, jer ćemo vrlo brzo znati da li postoji većina za formiranje nove vlade. Ta većina se, čini mi se, već neformalno i nazire u medijskim nastupima političkih subjekata. Svakako, logično je da brojnija podrška poslanika i veća inkluzivnost u formiranju vlade obezbjeđuje stabilnost izvršne i zakonodavne vlasti, što je ključno za efikasnu implementaciju neophodnih reformi, unaprjeđenje vladavine prava i ubrzanje evropskog puta.
Na koji način će Vaša međunarodna aktivnost i angažman biti usmjereni kada je riječ o podizanju renomea Crne Gore u očima međunarodne zajednice?
To je za mene izuzetno važan segment posla koji obavljam i na kome aktivno radim. Nakon susreta sa čelnicima EU i NATO-a, posjetom Belgiji i razgovorom sa predsjednikom Vlade Belgije – započeo sam svojevrsnu diplomatsku turu po evropskim prijestonicama sa ciljem promocije naše zemlje i ubrzanja njenog pristupanja Evropskoj uniji. Planiram da povećam vidljivost naše zemlje u Evropi i jasno predočim državama članicama važnost političkih promjena koje su se desile u Crnoj Gori za proces ubrzanja njenog ulaska u EU. Takođe, spremam se i za posjetu Sjedinjenim Američkim Državama na poziv državnog sekretara Entonija Blinkena, tokom koje želim da uvjerim naše atlantske partnere da smo iskreni prijatelj i kredibilan saveznik u svim aktuelnim geopolitičkim izazovima. Ova posjeta Beogradu takođe ima za cilj ostvarenje još jednog važnog prioriteta – unaprjeđenja dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.
Spominju se, sporadično, ali sve češće, određeni disonantni tonovi u vašem pokretu. Ima li istine u tome?
Ne bih to nazvao „disonantnim tonovima” već naprosto različitim pogledima na određene teme. Kao društvo se moramo navikavati na postojanje različitosti, čak i u okviru istih političkih subjekata, posebno jer smo se jednoumlja nagledali u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori. Smatram da je to zdravo i da pokazuje da se učimo istinskoj demokratiji i pluralizmu mišljenja. Nažalost, zbog obaveza koje imam kao predsjednik, nisam toliko aktivan u radu pokreta koji vjerujem da predstavlja političku snagu koja će u narednom periodu biti stožer izvršne vlasti.
Kakva su Vaša očekivanja na polju saradnje Crne Gore i EU? Vidimo da je posljednji „Non pejper” ukazao na određenu vrstu stagnacije kada je riječ o procesu napretka Crne Gore ka EU.
Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i ubrzanje reformi na tom putu postavio sam na sam vrh agende svog mandata. Podsjetiću vas da je prva zvanična adresa koju sam posjetio odmah po dolasku na funkciju bio Brisel i susret sa najvišim zvaničnicima Evropske unije, kao jasan znak šta je naš spoljnopolitički prioritet. Proteklih sedmica na sastancima sa brojnim evropskim i regionalnim zvaničnicima snažno promovišem ideju da je Evropskoj uniji potrebna uspješna priča proširenja i da Crna Gora može i treba biti ta priča. Kako bih pokrenuo cijeli proces, u susret Izvještaju Evropske komisije o napretku zemlje, koji nas očekuje u oktobru, sa predstavnicima političkih subjekata koji su učestvovali na parlamentarnim izborima pokrenuo sam razgovore na temu imenovanja u pravosuđu, koja su, po meni, prvi i najvažniji korak da se pokaže da postoji politička volja i institucionalni kapacitet da se reforme ubrzaju.
Čim se konstituiše Skupština, nastaviću dijalog sa političkim subjektima, kako bismo ovo zajednički sproveli u djelo.
Kada je reč o „Otvorenom Balkanu”, smatrate li da je prioritet Crne Gore regionalna ekonomska saradnja koja se odvija u okviru Berlinskog procesa, koji veže ekonomije zapadnog Balkana i koji veže zapadni Balkan za EU?
Moj stav o tome je, čini mi se, jasan od početka. Za nas je prioritet svih prioriteta članstvo u Evropskoj uniji i shodno tome neosporna privrženost Berlinskom procesu. Sa druge strane, bilo koja ekonomska inicijativa koja donosi novu vrijednost u smislu smanjenja barijera i jačanja ekonomske aktivnosti u regionu, uz uslov da se ne kosi sa principima Berlinskog procesa, može biti korisna. To je svakako pitanje kojim će se baviti novi parlament i nova Vlada Crne Gore.
Bonus video:
