Španija će pokušati da ubrza proces proširenja EU, a za Crnu Goru je najvažnije da dobije stabilnu vladu koja će da omogući odlučan nastavak pregovora sa Briselom, ocijenio je ambasador Španije Raul Bartolome Molina.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da je Crna Gora i dalje najnaprednija zemlja u pristupnim pregovorima i kada se vlada formira Španija će, u okviru svojih mogućnosti, uraditi sve da podrži zatvaranje što je moguće većeg broja poglavlja.
“Očigledno je da je 11 godina dug period za pregovarački proces, ali nije važno koliko vremena treba da se zatvore pregovori, već je važno obezbijediti da se ulazak u Uniju sprovede kako treba”, poručio je Molina, čija je država 1. jula preuzela šestomjesečno predsjedavanje EU.
Crna Gora je pregovore o članstvu u EU počela u junu 2012. godine. Od tada je otvorila sva poglavlja - 33, a privremeno zatvorila samo tri. Posljednje od 33 pregovaračka poglavlja, Poglavlje 8 - Konkurencija, otvoreno je u junu 2020. godine. Zatvorena su Poglavlje 25 - Nauka i istraživanje, Poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura, kao i Poglavlje 30 - Vanjski odnosi.
Španija je 1. jula preuzela predsjedavanje EU, a kako je najavljeno, jedan od četiri prioriteta biće proširenje, odnosno integracija Zapadnog Balkana. Ima li naznaka da bi proširenje moglo uskoro da se desi? Od čega to zavisi?
Špansko predsjedavanje Savjetom Evropske unije biće fokusirano na četiri ose, kako je i premijer Pedro Sančes saopštio u javnoj prezentaciji prioriteta 15. juna, a to su: reindustrijalizacija EU i obezbjeđivanje njene strateške autonomije, napredak u ekološkoj tranziciji i prilagođavanju životne sredine, zalaganje za veću socijalnu i ekonomsku pravdu i jačanje evropskog jedinstva. Ovaj posljednji pravac uključuje i proširenje Evropske unije, upravo kao način jačanja jedinstva našeg kontinenta, kome Crna Gora i cjelokupni Zapadni Balkan po svojoj prirodi i pripadaju. Mehanizmi pregovaranja proširenja su jasni i nalaze se u novoj metodologiji, odobrenoj prije dvije godine. Španija će pokušati da ubrza proces proširenja, ali on suštinski zavisi od napretka koji će ostvariti zemlje kandidati u reformama i prilagođavanju pravnim tekovinama Unije.
Crna Gora već 11 godina pregovara sa EU. Smatrate li da je to dug period za pregovore i koji je razlog što pregovori tako dugo traju? Da li su kriminal i korpucija u Crnoj Gori jedan od glavnih razloga sporog pregovaranja?
Očigledno je da je jedanaest godina dug period za pregovarački proces, ali nije važno koliko vremena treba da se zatvore pregovori, već je važno obezbijediti da se ulazak u Uniju sprovede kako treba i da kandidati budu sposobni da se prilagode pravilima i vrijednostima Unije. Nema sumnje da u Crnoj Gori i dalje postoje problemi poput ovih navedenih u pitanju, a koji sprečavaju zatvaranje nekih fundamentalnih pregovaračkih poglavlja. Takođe je nesumnjivo da politička nestabilnost kroz koju Crna Gora prolazi posljednjih godina ne pomaže da pregovori napreduju onako kako bi trebalo.
Crna Gora je tokom pregovora sa EU otvorila sva poglavlja, a zatvorila samo tri. Državni zvaničnici nadaju se da bi zatvaranje poglavlja moglo početi krajem ove godine. Smatrate li da je to realno, s obzirom na to da nije formirana ni nova vlada u Crnoj Gori?
Sada je najvažnije da Crna Gora dobije stabilnu vladu koja će omogući odlučan nastavak pregovora. Nadam se da će crnogorske političke snage nakon izbornih rezultata na predsjedničkim i parlamentarnim izborima ovog proljeća uspjeti da se dogovore da stvore okvir stabilnosti koji će obezbijediti evropsku perspektivu. Crna Gora je i dalje najnaprednija zemlja u pristupnim pregovorima i kada se Vlada formira, siguran sam da će Španija, u okviru svojih mogućnosti, uraditi sve da podrži zatvaranje što je moguće većeg broja poglavlja.
Crna Gora nije dobila finansijsku podršku Evropske komisije (EK) u okviru posljednjeg finansijskog paketa za Zapadni Balkan od 2,1 milijardu, jer je Vlada, prema mišljenju EK, dostavila nepodobne i preuranjene projekte. Da li ovo pokazuje da Crna Gora i dalje ima problem administrativnih kapaciteta?
Jasno je da je politička nestabilnost od posljednjih nekoliko godina uticala na administrativne kapacitete Crne Gore i pravilno odvijanje procesa integracije. Zbog toga ističem potrebu da se što prije formira stabilna vlada, koja će služiti, između ostalog, i da ojača te administrativne kapacitete. Crna Gora ima odlično obučen kadar kojem je potrebna samo jasna politička podrška kako bi svoje zadatke izvršavao sa izvrsnošću, koju je već pokazao, a koja je Crnoj Gori omogućila da bude najnaprednija zemlja u pristupnim pregovorima. I EU trebaju jasni i stabilni sagovornici u Crnoj Gori, koji će joj omogućiti da pomogne Crnoj Gori da ojača svoje kapacitete za usvajanje pravnih tekovina i korišćenje finansijskih fondova.
Da li ste zadovoljni odnosima između Crne Gore i Španije? Ima li prostora da se poboljša ekonomska saradnja i u kojoj oblasti?
Crna Gora i Španija imaju odlične bilateralne odnose. Između naše dvije zemlje nema otvorenih pitanja i obje su aktivni partneri u NATO i većini međunarodnih organizacija. U posljednjoj godini mnogo smo napredovali, što je pokazala i posjeta premijera Pedra Sančesa Podgorici prije skoro godinu dana, a koja je bila prva posjeta jednog šefa Vlade Španije Crnoj Gori u istoriji. Otvorili smo rezidentno diplomatsko predstavništvo u Podgorici, na čijem je čelu izvrstan diplomata Manuel Duran (Manuel Durán), kao otpravnik poslova pripojen Ambasadi u Beogradu, a s nadom da će se u budućnosti stvoriti mogćunosti da se otvori i ambasada sa punim kapacitetom. Sve to čini naše odnose sve bliskijim, iako je jasno da imamo mnogo posla pred sobom, naročito kada je riječ o oblastima kulture i ekonomije. Osim u sektoru turizma, španske investicije u Crnoj Gori su i dalje malobrojne i to je pravac u kom treba da nastavimo da radimo.
Pregovori nemaju veze sa kosovskim konfliktom
Da li odnosi Srbije i Kosova utiču na dinamiku i pregovarački proces svih država regiona?
Odnosi Beograda i Prištine utiču prije svega na dinamiku procesa integracije Srbije i teritorije Kosova, čiju jednostrano proglašenu nezavisnost Španija, podsjećam, ne priznaje. Crna Gora, za razliku od Srbije, nema dodatno 35. poglavlje o normalizaciji odnosa sa teritorijom Kosova, te njeni pristupni pregovori nemaju veze sa kosovskim konfliktom. U tom smislu, Španija se zalaže za regionalnu integraciju koja bi doprinijela stabilnosti i napretku u cijelom regionu Zapadnog Balkana, a koja bi na taj način doprinijela i integraciji cijelog regiona u Uniju, a sve, naravno, u zavisnosti od pojedinačnih zasluga svakog od kandidata.
Bonus video:
