Prozor EU za Crnu Goru širom je otvoren i ako svi, i građani i institucije, ulože napore, nije nemoguće da država postane dio evropske porodice 2028. godine, rekao je austrijski ambasador u Podgorici Karl Miler.
On je na brifingu sa novinarima u Podgorici kazao da članice EU od Crne Gore očekuju da riješi ključna imenovanja u pravosuđu i ispuni mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
Podsjetio je da austrijska vlada vidi Crnu Goru kao predvodnika u evropskim integracijama.
„Međutim, država bez vlade i funkcionalne Skupštine može da bude problem“, rekao je odgovarajući na pitanje da li će politička nestabilnost usporiti evropski put Crne Gore.
Na pitanje da li se neke članice EU, sugerišući ko treba, a ko ne da bude u novoj vladi, miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, odgovorio je da sve EU članice nastoje da se ne miješaju.
„Još čekamo formiranje vlade, zakonski rok je 90 dana. Optimista sam da će do toga doći u narednom periodu. Sve članice EU pokušavaju da daju savjet, ne miješaju se neprikladno. S nekim će partijama možda biti lakše pregovarati, ali to ostavljamo političarima u zemlji“.
Komentarišući to što su neke države jasno poručile da ne žele da prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) bude dio nove vlade, kazao je da se to može vidjeti kao miješanje, ali se ne mora posmatrati kao intervencija.
„Realno je reći da je s nekim vladama lakše raditi nego s drugima. Objektivno, možda može usporiti put ta vlada (sa ZBCG) ali ne mora da znači, ne mogu tvrditi“, kazao je Miler.
On je podsjetio na austrijski non-pejper iz maja 2022. kojim se želi ubrzati stagnirajući proces širenja EU.
U dokumentu se navodi da akcioni plan treba da obezbijedi konkretne korake za sprovođenje postepene integracije država Zapadnog Balkana do 2024. godine i kasnije.
„To je koncept postepene integracije...U osnovi bi uslovi trebalo da ostanu isti, što takođe znači, za Crnu Goru na primjer, imenovanja u pravosuđu i privremene mjerila koja treba da ispuni“.
On je rekao da nije zagovornik ideje da države Zapadnog Balkana treba da uđu u paketu u EU, već više da to bude princip regate.
„Jasno je da ne želimo da jedna zemlja usporava proces, najbrža zemlja treba da bude nagrađena. 'Paket zemalja' nije ideja, ne želimo da tretiramo sve države kandidate jednako“.
Neke države članice EU su, kako je dodao, skeptične kada se govori o proširenju, posebno Francuska, ali ipak očekuje pozitivne poruke iz Grenade gdje će 5. oktobra biti održan sastanak Evropske političke zajednice.
Podsjetio je da je Austrija blizu balkanskim državama i da ima više interesa, u odnosu da države koje su geografski dalje.
Na pitanje da li ekološki problemi mogu uticati na pregovore Crne Gore sa EU, odgovorio je da postoji više poglavlja na kojima treba raditi.
Rekao je da se ne može poreći da su prethodne dvije crnogorske vlade radile dosta na pristupu EU, ali „potrebno je više, potrebna je efikasnija pregovaračka infrastruktura“.
Ukazao je da je nestalo dosta „stručnosti“ iz javne administracije Crne Gore posljednjih godina.
Ipak smatra da Crna Gora može da bude kao "Luksemburg u Evropi i ekonomski tigar na Balkanu", jer je mala zemlja, a mala države se lako transformišu.
Kako je kazao, nakon velikih političkih promjena koje su se desile 2020. godine u Crnoj Gori neke šanse za pristupanje EU su možda propuštene, ali poručuje da za to ne treba kriviti 42. i 43. Vladu.
„Reforme pravosuđa je prioritet, zemlja bez efikasnog pravosudnog sistema ne može raditi dobro. Finansijska podrška ne smije izostati u pravcu slobodnog pristupa programima Unije. Crna Gora mora sarađivati sa Europolom i snažnije komunicirati sa Evropskom komisijom“, kazao je on.
Govoreći o Otvorenom Balkanu, Miler je rekao da bi od te inicijative više koristi imale velike države, ali da je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović u pravu kada kaže da države regiona nedovoljno sarađuju.
On ne očekuje da će situacija na Kosovu uticati na integracije Crne Gore, ali smatra da je to jedno od gorućih problema Balkana.
Ocijenio je da je platforma za Crnu Goru u EU, koju je predstavio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, veoma dobra i da podržava sve što može da ubrza integracije.
Ministar vanjskih poslova Austrije Aleksander Šalenberg i ministarka za evropska pitanja Karoline Edštadler uputili su nedavno pismo i non-pejper sa konkretnim predlozima visokom predstavniku za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Žozepu Borelju i komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju.
U non-pejperu je ocijenjeno da EU mora pronaći načine da proces pristupanja učini opipljivijim i da se napredak u reformama direktno poveže sa konkretnim koristima za kandidate i njihove građane.
"Sadašnje procedure proširenja nijesu dale značajne rezultate posljednjih godina. One su prije svega dovele do frustracije i otuđenja između regiona i EU. Moramo da prevaziđemo trenutni ćorsokak, gledajući na sve opcije sa otvorenim umom", ističe se u austrijskom non pejperu.
Austrija predlaže da partneri iz Zapadnog Balkana budu pozivani redovno na neformalne sastanke Savjeta EU, na kojima se raspravlja o oblastima od zajedničkog interesa.
Navodi se da samite EU-Zapadni Balkan treba održavati svake godine, a da se, što je prije moguće, odobri status posmatrača za zemlje regiona u drugim institucijama EU.
Između ostalog, u dokumentu se predlaže da se zemljama regiona ponudi progresivna integracija u zajedničkom tržištu, inkluzija u trgovinskim i poreskim politikama, učešće u klimatskim i energetskim politikama ili učešće u agencijama EU.
Austrija smatra da bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da imaju pristup EU fondovima, jer bi to poslužilo kao veliki podsticaj za unapređenje reformi i usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije.
Non-pejper je neformalni dokument, koji se iznosi u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU, posebno u Savjetu ministara, kako bi se postigao dogovor među državama članicama EU o nekom spornom proceduralnom ili političkom pitanju.
Bonus video:
