Evropska unija je mutirala u prilog NATO-u, sprovodi agresivnu antirusku liniju i aktivno učestvuje u hibridnoj konfrontaciji sa Rusijom i, shodno tome, širenje EU na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u konfrontaciju sa Rusijom, rekao je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov.
Maslenikov je, govoreći o kandidaturi Crne Gore za članstvo u EU, rekao da sadašnje rukovodstvo države svoju „istorijsku šansu“ vidi u trenutnoj deklarisanoj spremnosti EU za proširenje, a da, istovremeno, "Brisel ne krije da ovo ponovno interesovanje za proširenje povezano sa ukrajinskom krizom".
"Generalno, brojni crnogorski političari razumiju da ovaj 'entuzijazam za ekspanziju' nestaće u Briselu odmah nakon završetka sukoba u Ukrajini. Ali ljudi, koji su sada na vlasti u Podgorici, mladi su, neopterećeni političkim iskustvom iz prethodnih skoro dve decenije (ako budemo računali od proglašenja nezavisnosti 2006. godine), i čini im se realnim da 'se promaknu' u malo otvoren prozor mogućnosti", rekao je Maslenikov u intervjuu za ruski list "Izvestija", koji je objavljen na sajtu ambasade.
Da bi se, kako je kazao, na primjer, procijenili izgledi za evrointegracioni napredak Crne Gore, "nije potrebno 'družiti se' sa ambasadorima zemalja EU – informacija vam je bukvalno pod nogama".
"Uz to, bavim se problematikom EU skoro četvrt vijeka – verujte, malo se toga promijenilo u načinu na koji Brisel zavarava zemlje kandidate. Naravno, formulacije kao što su 'najnapredniji kandidat', 'sljedeća članica EU' ili 'još treba da se poradi na reformama' nisu izmišljene juče i ne posebno za Crnu Goru. Ono što se stvarno promijenilo je nivo i ozbiljnost zahtjeva za kandidate za ulazak. U svakom slučaju prema Zapadnom Balkanu", rekao je Maslenikov.
Smatra da je prethodna vlada Dritana Abazovića postala "apsolutni šampion" u rušenju rusko-crnogorskih odnosa".
"Po tom pitanju učinila je više od posljednje dvije vlade Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koje su započele ovaj proces. Naša ambasada već drugu godinu radi u najnepovoljnijim uslovima koje su nam crnogorske vlasti bezrazložno stvorile. U kontekstu 'epidemije' protjerivanja ruskih diplomatskih službenika, koja je zahvatila zapadne zemlje, smanjenje broja naših diplomata u Crnoj Gori na dvije jedinice je i dalje bez presedana", rekao je Maslenikov.
"Koliko znamo, cijela ova priča zasnovana je na apsolutno apsurdnoj ideji zapadnih 'partnera' Podgorice da se kroz naglo smanjenje ruskog diplomatskog prisustva crnogorski narod može natjerati da 'prestane voljeti' Rusiju. Ispostavilo se da je ideja neadekvatna i kontraproduktivna – prema mojem iskustvu, u proteklom periodu značajno je ojačala podrška crnogorskih građana našoj zemlji. Da budem iskren, to inače i nisam očekivao od nekih ljudi, koji su nedavno izrazili solidarnost sa Rusijom. I ako sada umjesto vladinih kancelarija i diplomatskih prijema u Podgorici češće prisustvujemo događajima u brojnim opštinama zemlje, onda je ovo nabolje. Na taj način 'iz prve ruke' učimo kako Crna Gora živi i diše", dodao je ruski ambasador.
List ga je pitao i da li se može očekivati da Crna Gora može ukinuti sankcije Rusiji ili makar prestati da podržava nove pakete Evropske unije. Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić je, kako su naveli, "rekao na posljednjem forumu u Davosu da praćenje politike sankcija EU nije donijelo državi nikakvu korist."
Maslenikov je rekao da je to bila "prilično zanimljiva" izjava Spajića, koji došao na čelo Vlade prije nešto više od tri mjeseca.
"U Podgorici je prvi put na ovako visokom nivou konstatovano da priključivanje antiruskim merama EU nije donijelo Crnoj Gori nikakve dividende. Ruske diplomate u Crnoj Gori stalno o tome govore još od 2014. godine, otkako se tadašnja vlast na čelu sa Milom Đukanovićem, pridružila sankcijama Ruskoj Federaciji, koje su nelegitimne sa tačke gledišta međunarodnog prava", rekao je Maslenikov.
Sa jedne strane, dodaje, "dobro je što je neko u rukovodstvu Crne Gore 'porastao' da javno iznese ovu činjenicu". "Međutim, u ovome se teško može vidjeti bilo kakav znak vjerovatnoće da Podgorica može ukinuti sankcije ili bar odbiti da se pridruži novom paketu antiruskih mera EU", rekao je Maslenikov.
Kazao je da, u ekonomskoj dimenziji, "Rusija nije ni primijetila" sankcije Crne Gore, a da su za crnogorsku privredu "gubici veoma primjetni", navodeći da to "otvoreno potvrđuju predstavnici domaćeg biznisa, posebno turističkog, i obični građani zemlje".
"Tema ovih ekonomskih gubitaka veoma je bolna za crnogorske vlasti, koje ne objavljuju nikakve podatke o tome, a moguće je da ih i ne prikupljaju. Crnogorski mediji su još 2019. godine objavili brojku od dvije milijarde eura, koja važi za njihovu procjenu štete od antiruskih sankcija, uvedenih 2014. godine. S obzirom da su sljedeće vlade zemlje nastavile da prate ludilo sankcija EU, opravdano je pretpostaviti da je Crna Gora za proteklih skoro pet godina izgubila najmanje dva puta više", navodi Maslenikov.
Tvrdi da većina građana Crne Gore ne podržava politiku sankcija crnogorskih vlasti. "Prema istraživanjima javnog mnjenja, 71,3 odsto Crnogoraca je sada protiv sankcija Rusiji, godinu dana ranije taj stav podržavalo je 66 odsto građana", tvrdi Maslenikov.
Kazao je da je aktuelna Vlada "već treća" koja je "opsjednuta idejom da 'zamijeni' ruske turiste".
Smatra i da je u dogledno vrijeme teško očekivati obnavljanje direktnih letova između Rusije i Crne Gore, zbog usklađivanja Podgorice sa odlukama o sankcijama EU.
Maslenikov je rekao da trgovina nema veliku ulogu u ekonomskim odnosima Rusije i Crne Gore, ali da su druga stvar ruske investicije. "Za sve godine nezavisnosti Crne Gore, obim naših investicija se približio dvije milijarde eura. Poređenja radi, za otprilike isti period Crna Gora je dobila oko milijardu eura grantova od Evropske unije", istakao je.
Na pitanje kakve su perspektive za poboljšanje odnosa sa Rusijom, Maslenikov je rekao da je, što se tiče mogućnosti da se nešto promijeni, "lopta na terenu crnogorske strane".
"Pitanje je da li Podgorica razumije da će odnosi sa Rusijom morati da se obnove ipak prije nego što zemlja uđe u EU. Iako je aktuelna politička elita ostavlja utisak da će ona 'vratiti po prijateljstvo' u trenutku kad EU ponovo preokrene proces proširenja ili ako – a to neće sigurno biti brzo – Crna Gora se pridruži u EU i dođe do neizbežnog razočaranja zbog toga što su 'pristupali jednoj EU, a ušli u drugu'. I to nisam ja izmislio – zapravo takvu procjenu sam čuo od kolega diplomata iz svih zemalja, koje su se učlanile u EU od 2004. godine.
"Rukovodstvo Crne Gore, pristupajući sankcijama EU, nije pitalo svoj narod za mišljenje. Isto tako, niko nije pitao za mišljenje naroda Crne Gore prilikom ulaska u NATO. A jaz između onoga što narod želi i ono što su potezi crnogorskih vlasti prema Rusiji je očigledan. I u ruskom i u crnogorskom društvu postoji veoma velika potražnja za normalizacijom naših odnosa i njihovim vraćanjem na nivo tradicionalno prijateljskih i bliskih", zaključio je Maslenikov.
Bonus video:
