Neke odredbe Nacrta izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću zahtijevaju pojašnjenje i izmjene kako bi bile u potpunosti u skladu sa evropskim standardima, ocijenila je Venecijanska komisija (VK).
To tijelo Savjeta Evrope danas je objavilo Mišljenje na Nacrt zakona u kojem ukazuje na kratak rok za završetak i usvajanje tog propisa, što je spriječilo punu javnu raspravu.
“Iako razumije želju da se zakonodavstvo brzo unaprijedi u cilju napredovanja Crne Gore u procesu pristupanja EU, Venecijanska komisija izražava žaljenje zbog ograničenog vremena koje je dato za završetak i usvajanje zakona, što je spriječilo punu javnu raspravu i diskusiju o obimu izmjena, o kojima, čini se, ne postoji jasan konsenzus među političkim snagama”, navodi se u Mišljenju.
Venecijanska komisija je, kako je objašnjeno, ocijenila Nacrt zakona u svjetlu relevantnih evropskih standarda, posebno garancija sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava.
„Posebno, Venecijanska komisija je procijenila da li zakon postiže ‘pravičan balans’ između zahtjeva opšteg interesa zajednice i zahtjeva zaštite osnovnih prava pojedinaca. Utvrdila je, između ostalog, da Nacrt pruža unaprijeđeni model konfiskacije bez osude i da odredbe koje postavljaju stroge rokove za tužilaštvo i sudove u završavanju istraga ili primjeni privremenih mjera dovoljno uravnotežuju prednost države u postupcima zapljene i konfiskacije”, piše u Mišljenju.
Ipak, kako se dodaje, neke odredbe zahtijevaju pojašnjenje i izmjene kako bi bile u potpunosti u skladu sa evropskim standardima.
Venecijanska komisija posebno preporučuje pojašnjenje obima mjera zapljene i konfiskacije u članu 2 Nacrta, kao i nekih radi poboljšanja pravne jasnoće i sigurnosti.
U tom članu piše da se imovina stečena krivičnim djelom može oduzeti od izvršioca ako postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnim radnjama, pri čemu počinilac ne uspije da uvjerljivo objasni zakonito porijeklo tih prihoda (prošireno oduzimanje), i ako je počinilac pravosnažno osuđen za krivično djelo iz Krivičnog zakonika Crne Gore, kao što su otmica, krivična djela protiv imovine, platnog prometa i poslovanja, protiv zdravlja ljudi, životne sredine i uređenja prostora, bezbjednosti računarskih podataka, javnog reda i mira...
VK preporučuje dodavanje odredbe koja sprečava sudove da donose zaključke zasnovane na pretpostavci o nezakonitom porijeklu kada je relevantni dokaz nedostupan tuženom iz objektivnih razloga.
VK preporučuje i da se jasno definišu dokazni zahtjevi za konfiskaciju imovine i pojasni, izmjenom relevantnih odredbi, da se mora uspostaviti suštinska veza između imovine koja se želi konfiskovati i krivičnog dela.
Jedna od preporuka je i preciziranje vremenskog okvira prije izvršenja krivičnog djela u okviru kojeg je moguće oduzeti imovinu, kako bi se smanjilo opterećenje za osobe koje moraju dokazati zakonitost sticanja imovine i kako bi se spriječilo nesrazmerno zadiranje u njihova imovinska prava.
VK preporučuje i obezbjeđivanje dovolјnih garancija za treća lica koja postupaju u dobroj namjeri (bona fide), kao što je obavještavanje o pokrenutim i postupcima koji su u toku.
„Efikasna primjena zakona zahtijeva da nacionalnom pravosuđu i tužilaštvu budu obezbijeđeni dovoljni finansijski, tehnički i ljudski resursi. Venecijanska komisija podstiče Ministarstvo pravde da nastavi dosadašnjim putem i nastavi sa jačanjem kapaciteta i resursa pravosuđa i tužilaštva, kako bi zakon efikasno ispunio svoj cilj sprečavanja i iskorjenjivanja korupcije, uz poštovanje ljudskih prava osoba na koje se mjere iz zakona odnose”, piše u Mišljenju.
Venecijanska komisija poručuje da ostaje na raspolaganju crnogorskim vlastima za dalju pomoć po ovom pitanju.
Bonus video:
