Dvanaesta godišnjica od početka pregovora sa Evropskom unijom (EU) je za Crnu Goru prekretnica, jer je dobijanjem IBAR-a proces odblokiran, ali ostaje još dosta posla kako bi se EU uvjerila da je država spremna za punopravno članstvo.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući godišnjicu od početka pregovora i da li će nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) njen put do punopravnog članstva ići brže.
Crna Gora je otpočela pregovore o članstvu u EU 2012. godine, otvorila je svih 33 poglavlja, a privremeno zatvorila tri.
Država je u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Briselu dobila pozitivan IBAR i završna mjerila za poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost). Dato je ukupno šest završnih mjerila koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal.
Za poglavlje 23 data su tri završna mjerila sa 17 podmjerila - pet podmjerila za reformu pravosuđa i procesuiranje ratnih zločina, šest za prevenciju i represiju korupcije, finansiranje političkih partija, te šest podmjerila za ljudska prava. Za poglavlje 24 data su tri završna mjerila, sa sedam podmjerila - migracije, azil i vize tri, a organizovani kriminal četiri.
Mirković: EU nagradila minimum koji su pokazali Skupština i Vlada
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković je kazao da za razliku od prethodnih nekoliko godina kada je godišnjica dočekivana u stanju stagniranja ili čak nazadovanja u procesu EU integracija, i kada su pregovori bili faktički blokirani, ove godine se bilježe određeni konkretni pomaci, jer je proces deblokiran.
“Za to je primarno zaslužan Brisel, odnosno EU i države članice, koji su donijeli odluku da Crnu Goru izvuku iz onog što smo mi često označavali začaranim kružnim tokom u kojem smo se do besmisla vrtjeli”.
Takva otvorenost Brisela, kako je rekao, do sada nije viđena ni prema jednoj državi članici u procesu pristupanja jer je nju pratilo i značajno sniženje određenih kriterijuma, a sve kako bi se demonstriralo da proces proširenja nije završen, da zapadni Balkan jeste u fokusu, da su fondovi nikad veći za potrebne napore u oblasti demokratske konsolidacije i ekonomskog razvoja, što je vidljivo i kroz novi plan razvoja za zapadni Balkan.
Istakao je da je ovome primarno doprinijela geopolitička situacija, “tako da je odluka da Crna Gora dobije IBAR i da time uđe u narednu fazu isključivo politička”.
Istakao je da je Crna Gora dobila IBAR zbog 12 usvojenih zakona iz oblasti antikorupcije, pravosuđa i medija, od kojih su mnogi i ranije bili urađeni ili pri kraju od prethodnih vlada, dok je mali dio sada rađen ili u nekim stvarima dopunjavan i to ne uvijek ni u najboljem pravcu.
“Naravno, tu je i konačno odlučnost aktuelne parlamentarne većine da u Skupštini glasa za sve te zakone. I, takođe, mnogo je obećanja Vlada dala i u EU su pokazali otvorenost da vjeruju tim obećanjima da će se zaista raditi kako bi se sistem usklađivao sa evropskim standardima i najboljim praksama”, rekao je Mirković.
On je poručio da je to bila situacija u kojoj su konačno i Vlada i Skupština pokazali taj minimum, “ne ulazeći sad u razloge koliko je to iskreno”, i EU je taj minimum nagradila.
“Ostaje sad pitanje koliko će ostati od do sada proklamovane posvećenosti ovom procesu od strane vlasti, jer ona ne može biti samo deklarativna, niti se može ograničiti na usvajanje zakona i strategija. Reforme moraju biti sistemske i vidljive u praksi, a nikako simulirane, kako smo to mnogo puta imali prilike da vidimo do sada”.
Lakši dio završen, prave provjere tek dolaze
Novinar i analitičar Željko Pantelić je kazao da EU nije progledala kroz prste Crnoj Gori, već joj je pomogla.
“Posle dugo vremena se nije ponijela kao što je Makijaveli opisao ponašanje Francuske prema prostoru današnje Italije tokom srednjeg vijeka: kada ne može da ti pomogne, ona ti obećava, kada može da pomogne to čini djelimično ili nikako”.
On je kazao da je EU pomogla Crnoj Gori, stajući iza njene Vlade i dajući joj blanko povjerenje da će uraditi ono što je obećala. Istakao je da su Vlada Milojka Spajića i parlamentarna većina uradili ono što se od njih tražilo i zato je odgovor iz Brisela bio pozitivan.
“U suštini, proces evropskih integracija je jednostavan i transparentan ako zaista želite da uđete u EU: dovoljno je da realizujete ono što se od vas traži. Ovo je bio lakši dio posla koliko god to čudno zvučalo. Prave provjere za Podgoricu tek sada dolaze jer će morati da implementiraju zakone i strategije i da ostvare pozitivan tzv. track record - bilans ostvarenih rezultata”.
On je istakao da će ključni izazov za vlast u Podgorici biti da građani Crne Gore ne primijete razliku, u pozitivnom smislu, kada njihova zemlja postane članica EU.
“Drugim riječima, nova pravila pregovaranja za ulazak u EU su takva da država mora da bude sto odsto spremna za članstvo u EU. Nije banalna stvar, jer vrlo je malo članica EU ušlo u Uniju zato što je ispunilo sve neophodne uslove”.
On je kazao da ne treba zaboraviti i da proces pregovaranja nije više ireverzibilan kao i da će u Francuskoj 2027. biti predsjednički izbori od kojih ne zavisi samo budućnost Pete republike, EU i proširenja Unije na zapadni Balkan.
“Zato je od suštinskog značaja da Crna Gora završi što veći dio posla do proljeća 2027. godine. Konkretno, da joj ne ostane više od par poglavlja za zatvaranje. Idealno bi bilo da zatvori sva poglavlja pre eventualnog dolaska Marin le Pen na vlast jer će u suprotnom zavisiti od njene volje”.
On je podsjetio da je nekadašnji predsjednik Francuske Nikola Sarkozi pije više od 15 godina uveo u francusko zakonodavstvo da predsjednik Republike može da raspiše referendum o ulasku novih članica u EU.
“Bolje je da ne testiramo ni volju Le Penove a tek ne francuskih građana koji su u dobroj mjeri alergični na proširenje EU”.
Pantelić je istakao da koliko je lako identifikovati ciljeve, toliko ih je teško realizovati.
“Zato će biti potrebna snažna i konkretna politička volja vladajućih stranaka, ali i podrška čitavog društva da se kreira ambijent u kojem bi pravosuđe moglo da bude nezavisno, profesionalno i efikasno”.
Ubrzana dinamika očigledno odgovarala EU
Mirković je naglasio da je ova ubrzana dinamika očigledno odgovarala EU, čije su institucije takođe trebale neku uspješnu priču pri kraju mandata jedne strukture:
“Sada se, nakon izbora u EU, formiraju i nove institucije, biće vrlo važno i ko će određene pozicije dobiti, posebno kome će pripasti mjesto komesara za proširenje i kako će se taj direktorat organizovati”.
Istakao je da bi bilo važno da crnogorske vlasti razumiju da ova brzina kojoj smo svjedočili posljednjih mjeseci, a koja je vodila IBAR-u, nije garancija daljeg brzog procesa ako to ne budu pratili mjerljivi rezultati:
“Zaključna mjerila jesu brojčano manja i data uopšteno, ali to može voditi i situaciji da se u toj širini nađe more detalja koji bi mogli biti vrlo izazovni. Ne treba zaboraviti da je upitan i kvalitet usvojenih zakona i da mi već imamo i zvanične najave da će neki biti brzo mijenjani”.
Mirković je istakao da su u javnosti s pravom otvorene dileme o ustavnosti pojedinih normi, što može voditi njihovom poništavanju od Ustavnog suda, a nisu dobre poruke poslate ni promjenama, u posljednjem trenutku, Zakona o javnom servisu RTCG, koje su bile protivne onom za što se zalagalo preko 40 NVO, uključujući i CGO.
“Znači, nama sada dalje slijedi i intenziviran zakonodavni proces, jer on nije završen dobijanjem IBAR-a, ali i primjena na kojoj su mnoge Vlade gubile kredibilitet”.
Subotić: Crna Gora da pokaže da je spremna da implementira IBAR zakone
Viši istraživač u Centru za evropske politike (CEP) Strahinja Subotić je kazao da 2024. predstavlja prekretnicu za put Crne Gore ka EU. Istakao je da je Crna Gora država koju je Evropska komisija već u oktobru prošle godine opominjala da nema jasan orijentir kada su u pitanju njene evropske integracije, a koja je sada ispunila tako značajan korak kao što je ispunjenje prelaznih mjerila u oblasti vladavine prava.
“To pokazuje, da kada postoji politička volja i konsenzus među partijama, da je moguće za relativno kratko vrijeme napraviti važne iskorake, koji će se ogledati i u pogledu usvajanja zakona kao i kroz retoriku”.
Subotić je naglasio da je sada ključno da se radi na dodatnom preciziranju zakonodavnog okvira, navodeći da je istina da se usljed žurbe za rokovima, prema nalazima civilnog društva u Crnoj Gori, ipak propustilo da se sve na precizan način uredi.
On je kazao da je potrebno da Crna Gora pokaže da je sposobna i spremna da implementira set od 12 IBAR zakona.
“Ovaj proces će pratiti i odluka EU da zatvara poglavlja sa Crnom Gorom, što će biti signal i za ostatak regiona da je perspektiva članstva 2028-30. godina realistična te da i druge države treba da prate crnogorski primjer. Zato smo i mi, kao civilno društvo iz Srbije, insistirali tokom naših susreta sa zvaničnicima iz EU, da se upravo na Crnoj Gori pokaže da je politika proširenja živa”.
Subotić je rekao da se guranjem Crne Gore naprijed, po zaslugama, šalje poruka i donosiocima odluka i građanima u regionu da ovog puta EU zaista snažno prepoznaje da je i u njenon geopolitičkom interesu da podrži region i da na značaju perspektivi članstva.
“Sada, kada počinje novi institucionalni ciklus EU, snažno će se raditi upravo na tome i ostaje nada da će i druge države regiona prepoznati taj momentum. Ukratko, činjenica da CG pravi iskorake i da je EU aktivno podržava u tome će oduzeti argument skepticima koji konstantno govore da je EU ta koja nas ne želi. Poslije svega rečenog, može se zaključiti da je do nas odnosno da je loptica sada na našoj strani terena”.
Investirati u kreiranje nove klase tužilaca i sudija
Govoreći o potezima u pravosuđu, Pantelić je kazao da nije dobro sprovesti ni dosljedni tzv. veting jer albanski slučaj pokazuje da se u tom slučaju dramatično slabe pravosudni kapaciteti.
“Tužioci i sudije ne niču kao pečurke preko noći i ako bi očistli sve korumpirane i sudije koji su bili na ovaj ili onaj način sa bivšim režimom i kriminalnim grupama, bojim se da bi u crnogorskom pravosuđu ostalo vrlo malo tužilaca i sudija”.
On je ocijenio da treba biti pragmatičan, podvući crrtu i snažno investirati u kreiranje nove klase tužilaca i sudija koji bi zamijenili postojeću.
“Za zatvaranje poglavlja 23 i 24 će biti neophodne pravosnažne presude za visoku korupciju, organizovani kriminal i zloupotrebe položaja i trgovinu uticajem jer će to biti jedini konkretni dokaz da je pravosuđe u Crnoj Gori ozdravilo, da je nezavisno i da funkcioniše”, rekao je Pantelić.
On je istakao da koliko je lako identifikovati ciljeve, toliko ih je teško realizovati.
“Zato će biti potrebna snažna i konkretna politička volja vladajućih stranaka, ali i podrška čitavog društva da se kreira ambijent u kojem bi pravosuđe moglo da bude nezavisno, profesionalno i efikasno”.
Kreiranje uslova za nezavisno i efikasno sudstvo najteži posao
Željko Pantelić je kazao da će najteži posao pred ovom, ali i sljedećim vladama i parlamentarnim većinama, biti kreiranje uslova u kojima će moći da se izgradi profesionalno, efikasno i nezavisno sudstvo.
Istakao je da nije dovoljno imati samo specijalnog državnog tužioca od integriteta, nezavisnog i efikasnog.
“Italijansko iskustvo nas uči da Đovani Falkone i Paolo Borselino nisu mogli da naprave velike rezultate u borbi protiv mafije sve dok iz sudova nisu izbačene sudije poput Korada Karnevalea, čuvenog po poništavanju ili vraćanju na nova suđenja više od 500 drugostepenih presuda, uglavnom zbog minornih ili beznačajnih proceduralnih nepravilnosti, ili propusta koji su omogućavali da krivična dela ili postupci protiv mafijaša zastare. Crnogorsko pravosuđe ima još uvijek previše ‘Karnevalea’ a premalo ‘Falkonea’ i ‘Borselina’”.
On je istakao da je porazno što je u Crnoj Gori dovoljno da imate malo sposobnijeg advokata i imajući u vidu zatrpanost sudova predmetima, slabim kapacitetima i kvalitetom sudija vrlo lako možete da isposlujete da vaš slučaj zastari ili da budete oslobođeni zbog proceduralnih grešaka ili poropusta.
Mirković: Što prije napraviti detaljan akcioni plan
Nikola Marković je kazao da je sad važno pošteno raditi na tome da reforme zažive, jer se dan nakon dobijanja IBAR-a “nismo probudili u nekoj novoj i uređenijoj državi”.
“Zato je IBAR podrstrek iz EU, a sva odgovornost je na vlastima pred kojom je tek najozbiljniji dio posla, kada je Crna Gora u tehničkoj mogućnosti da radi na zatvaranju poglavlja, ali samo pod uslovom da je i suštinski sve što je neophodno na onom minimalnom nivou zadovoljenja standarda zadovoljeno”.
On je istakao da je potrebno što prije napraviti detaljan akcioni plan koji daje mapu putu ka dostizanju završnih mjerila.
“Dalje, ključni će biti kapaciteti, širina i puna posvećenost kompletne pregovaračke strukture, koja će se zasigurno susresti sa brojnim administrativnim i tehničkim izazovima”.
Istakao je da su suštinski izazov pred vlastima da usvajaju i sprovode politike u skladu sa standardima EU i da ne otvaraju nova bilateralna pitanja sa državama članicama, kako je to sada učinjeno usvajanjem Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathauzen.
“Konačno, ali veoma važno - neophodno je uključenje civilnog društva u ovaj proces, jer civilno društvo ima kapaciteta da doprinese, ali i dovoljno kritičkog odnosa koji može biti dragocjen kako bi se stvari držale na pravom putu jer vidimo da se lako može skliznuti”.
Bonus video:
